Skip to content

Skip to table of contents

O Pondola hẽ Oku Kala Nda Finehase Poku Liyaka Lovitangi?

O Pondola hẽ Oku Kala Nda Finehase Poku Liyaka Lovitangi?

O Pondola hẽ Oku Kala Nda Finehase Poku Liyaka Lovitangi?

OKU kala ukulu wekongelo, esumũlũho limue lia velapo. Pole, Ondaka ya Suku yi lekisa okuti, akulu vekongelo va siatavo oku liyaka lovitangi. Olonjanja vimue, va kala ndolonganji via ‘Yehova, poku tetulula’ ovitangi via vana va lueya, loku va sombisa. (2 Asa. 19:6) Pamue, ukulu wekongelo, noke yoku tambula ocikele cimue, o sima okuti, ka pondola oku ci tẽlisa. Kuenje, o kuata ovisimĩlo ndevi via Mose okuti eci a tambula ocikele, wa lipula ndoco: “Ame hẽ elie okuti ngenda ku Fareo?”—Etu. 3:11.

Embimbiliya lia sonehiwa lekuatiso liespiritu sandu, kuenda espiritu liaco, lia siatavo oku kuatisa koku nõla akulu vekongelo. Omo liaco, Vovisonehua omo lika mu sangiwa ovolandu olomitavaso vina via tetulula ciwa ovitangi. Umue pokati komanu vaco, Finehase omõla a Eleasa haeye onekulu ya Arone, una weya oku kala ocitunda cinene. Ovolandu atatu a pita laye, a lekisa okuti, akulu vekongelo koloneke vilo poku tetulula ovitangi, va sukila oku kuata utõi, olondunge kuenda oku kolela ku Yehova.

“Wa Votoka” Lonjanga

Eci va Isareli va kala vovilombo Vanyala o ko Moavi, Finehase wa kala handi umalẽhe. Embimbiliya li tu sapuila ndoco: “[Omanu] va fetika oku linga ukahonga lomãla vakãi va va Moavi. . . . Kuenje va Isareli va lialia ovilumba viaco loku fendela olosuku viavo.” (Ate. 25:1, 2) Yehova wa yambula olondingaĩvi lefengi limue li ponda. Ove hẽ o tẽla oku sokolola esumuo Finehase a kuata eci vo sapuila ovina vĩvi via lingiwa, kuenda ndomo evĩho liaco lia nena efengi komanu?

Ulandu waco wa amisako hati: “Osimbu va kala loku lilila kuvelo wombalaka yoku ñualehela la Yehova oco umue u Isareli wa nena kepata liavo ukãi waye u Midiane. Mose la va Isareli vosi va ci mola.” (Ate. 25:6) Nye Finehase a linga? Fenehase wa kala umalẽhe, pole, ulume u Isareli, una wa nenele ocipuepue, wa kala ombuale haeye usongui womanu kefendelo lia Yehova.—Ate. 25:14.

Finehase wa lekisa esumbilo ku Yehova, komanu hakoko. Eci a limbuka okuti ulume waco wa iñila vombalaka leponji limue, wa nyañula onjelia yaye, loku va kuama toke vombalaka yaco, kuenje, wa va ponda. Yehova wa tendele ndati utõi Finehase a kuata? Vonjanja yaco, Yehova wa imũla efengi kuenje wa sumũlũisa Finehase poku linga laye ocisila cokuti, o kala ocitunda ‘otembo ka yi pui.’—Ate. 25:7-13.

Koloneke vilo, akulu vekongelo ka va tetulula ovitangi lungangala. Pole, eci ku iya ocitangi cimue, va sukila oku kuata utõi loku ci tetulula lonjanga, ndeci Finehase a linga. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji Guilherme okuti, noke yolosãi vimue eci a tambula ocikele coku kala ukulu wekongelo, vo pinga oco a kuatise koku tetulula ocitangi cimue cesombiso. Manji wa lueya, ukulu wekongelo, una wa kuatisile Guilherme eci a kala umalẽhe. Manji Guilherme wa popia ndoco: “Nda simĩle okuti, si tẽla oku tetulula ocitangi caco. Omo liaco, sia kuatele otulo kuteke. Nda sokolola olonjila vialua, pole sia ecelele okuti ohele yi ndi tateka oku kuama olonumbi via Yehova poku tetulula ocitangi caco. Vokuenda kuoloneke vialua nda likutilila kuenda nda konomuisa olonumbi vi sangiwa valivulu a sandekiwa lukuenje wa lunguka.” Ovina viaco, via eca ku manji Guilherme utõi woku tetulula ocitangi ca manji wa lueya loku u kuatisa oku pama kespiritu.—1 Tim. 4:11, 12.

Nda vamanji va liyaka locitangi cimue, oco akulu vekongelo va ci tetulule lutõi, va sukila oku lekisa ongangu yiwa yekolelo kuenda oku kala vakuesunga. Vamanji vosi nda va kũlĩha okuti umue wa lueya, va sukila oku kuata utõi woku sapula ekandu liaco. Tu sukila oku lekisa okuti tua kakatela kesunga poku yuvula oku endaenda lakamba kuenda vangandietu va tundisiwa vekongelo.—1 Va Kor. 5:11-13.

Olondunge Via Imũla Efengi

Finehase poku lekisa utõi, ka lingile ndeci amalẽhe vamue va siata oku linga okuti, ka va sokolola vali. Kũlĩhĩsa ndomo a lekisa olondunge lutate, eci vo sapuila ulandu ukuavo. Epata lia, Ruvene, lepata lia Gadi, kuenda onepa yepata lia Manase, va tungile utala ocipepi Lolui Yordão. Apata akuavo a va Isareli eci va ci yeva, va simĩle okuti utala waco, woku fendela olosuku viesanda, kuenje, va kala oku lipongiya oco va linge lavo uyaki.—Yeh. 22:11, 12.

Nye Finehase a linga? Eye kumue lolombuale via va Isareli, va endele oku sapela lomanu va tunga utala waco. Kuenje apata ana a lundiliwa, a lekisa esunga liaco, poku popia vati, utala waco, va u tungila, ‘oku fendela Yehova.’ Omo liaco, olondunge viaye, via imula efengi.—Yeh. 22:13-34.

Nda Ukristão wa yeva elundi limue ale ondaka yĩvi yatiamẽla ku manji umue, o sukila oku kuama ongangu ya Finehase yoku lekisa olondunge! Momo olondunge, vi tu kuatisa oku yuvula oku sandeka olombonde, ale oku popia ovina ka via sungulukile viatiamẽla ku vamanji.—Olosap. 19:11.

Olondunge vi kuatisa ndati akulu vekongelo oku kuama ongangu ya Finehase? Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue o tukuiwa hati, Jaime, okuti tunde eci a linga ukulu wekongelo, pa pita ale ekũi lianyamo. Eye wa popia hati: “Eci ukundi umue a fetika oku lombolola ovitangi a kuete lamanji ukuavo, nda likutilila lonjanga ku Yehova oco si ka tundile olunda umue pokati kavo. Pole, nda pinga ku Yehova oco a ndi kuatise lolonumbi Viovisonehua.” Manji Jaime wa amisako hati: “Eteke limue, manji umue ukãi, wa ndi sapuila hati, manji umue o kuete ovikele vekongelo likuavo, wo tata lãvi. Omo okuti ukulu waco wekongelo, wa kala ekamba liange, ca lelukile oku sapela laye. Pole, ame la manji yaco ukãi, tua konomuisa olonumbi vialua Viembimbiliya. Kuenje, manji ukãi wa tava oku sapela tete lukulu waco wekongelo. (Mat. 5:23, 24) Pole, ka va lisunguluisile vonjanja yaco. Noke, nda vetiya manji ukãi oku konomuisa olonumbi vikuavo Viovisonehua. Omo liaco, wa nõlapo oku likutilila vali ku Yehova catiamẽla kocitangi cavo, loku likolisilako oku ecela ukulu waco wekongelo.”

Nye ceyililako? Manji Jaime wa popia hati: “Noke yolosãi vialua, manji ukãi wa ndi sandiliya. Kuenje, wa ndi sapuila hati, ukulu waco wekongelo, wa likekembela kokuaye. Noke wa linga esokiyo lioku talavaya laye kupange woku kunda kuenda wa eca olopandu kokuaye. Omo liaco, ocitangi ca kala pokati kavo, ca tetuluiwa lombembua. Oco hẽ, nda nda tundilile olunda umue pokati kavo, nda sia kongeliwile vocitangi caco?” Embimbiliya li tu lungula hati: “Eci ca mola ovaso ove ku ka ci nene lonjanga kekanga.” (Olosap. 25:8) Akulu vekongelo vakualondunge, va siata oku kuatisa vamanji va kuete ovitangi, oku kapako olonumbi Viovisonehua oco pokati kavo pa kale ombembua.

Wa Pula ku Yehova

Finahase wa kuata esumũlũho lioku kala ocitunda comanu vana Suku a nõlele. Ndomo tua ci konomuisa vocipama cilo, ndaño okuti Finehase wa kala umalẽhe, pole, wa kuata utõi walua lolondunge. Ocili okuti, wa tetulula ciwa ovitangi, momo wa kolelele Yehova.

Eci alume vo vimbo lio Givea vana vatiamẽlele kepata lia Benjamini va ponda ukãi wulume umue u Lewi noke yoku lipekela laye, apata osi o ko Isareli a linga uyaki lepata lia Benjamini. (Olong. 20:1-11) Osimbu ka va endele kuyaki waco, va likutilila ku Yehova oco a va kuatise, pole va yuliwa olonjanja vivali. (Olong. 20:14-25) Anga hẽ va simĩle okuti olohutililo viavo ka via taviwile? Yehova wa sanjukilile hẽ ocituwa va Isareli va lekisa omo liekandu lia lingiwa?

Ekolelo lia Finehase okuti otembo yaco wa kala ale ocitunda cinene ca va Isareli, lia pita vali voseteko. Eye wa likutilila hati: “Tu tunda vali oku yaka la vamanjetu va Benjamini, ale tu liwekapo?” Yehova poku tambulula ohutililo yaye, wa eca va Benjamini peka lia va Isareli, kuenje va timĩha londalu imbo lio Givea.—Olong. 20:27-48.

Ovolandu tua konomuisa ndeti. a tu longisa nye? Ndaño olonjanja vimue akulu vekongelo va siata oku likolisilako oku tetulula ovitangi vekongelo, kuenda va likutilila ku Suku oco a va kuatise, citava okuti ovitangi viaco, vi amamako. Nda akulu vekongelo va pita lovitangi viaco, va sukila oku ivaluka olondaka via Yesu wa popia hati: “Pingi kuenje cu wĩhiwi, [sandiliyi] kuenda vu sanga, totoli, kuenje vo yikuluili.” (Luka 11:9) Ndaño okuti olonjanja vimue olohutililo ka vi tambuluiwa lonjanga, akulu vekongelo va sukila oku ivaluka okuti, Yehova o ka vi tambulula votembo a sokiya.

Kũlĩhĩsa ocitangi ca pita vekongelo limue kofeka yo Irlanda, okuti, eci vamanji va yonguile oku tunga Onjango Yusoma pocitumãlo cimue, usongui waco ka tavele oku va ĩha opapelo yuvangi. Eye wa likala apingilo osi vamanji va linga kokuaye. Omo liaco, vamanji va simĩle okuti, kuli omunu ukuavo o kuete omoko yoku eca uvangi woku tunga. Anga hẽ olohutililo viavo via va kuatisa ndeci Finehase a linga?

Ukulu umue wekongelo wa popia hati: “Noke yoku likutilila olonjanja vialua, tua endele kusongui waco. Eci tua pitĩla, va ndi sapuila hati, nda weyili olosemana via pita, nda wa sangi usongui waco. Kuenje, tua sokiya oku lisanga oco tu sapele laye ocitangi caco vakukutu atãlo. Eci tuo lekisa opapelo yesokiyo lioku tunga Onjango Yusoma, eye wa tava, kuenje, oku upisa keteke liaco, wa endele letu kocitumãlo caco oku tu kuatisa. Ulandu owu wa tu kuatisa oku limbuka okuti olohutililo vi kuete unene.” Ocili okuti, Yehova o tambulula olohutililo vina akulu vekongelo va linga lutima wosi.

Finehase wa kuata ocikele cinene coku songuila va Isareli, pole wa sukilile oku lekisa utõi, olondunge loku kolela ku Suku, oco o kuatise oku liyaka lovitangi. Alikolisilo a Finehase oku tata omanu va Yehova Suku, o kuatisa oku taviwa laye. Eci pa pita ci soka 1.000 kanyamo, Esera wa vetiyiwa oku soneha ndoco: “Finehase, omõla a Eleasara, eye wa linga usongui wavo konahũlu, kuenje Yehova wa kaile laye.” (1 Asa. 9:20) Omo liaco, ci kale vana va kuete ocikele coku songuila Akristão koloneke vilo, kuenda vamanji vakuavo, vosi yavo, va sukila oku vumba Suku lesunguluko.