Skip to content

Skip to table of contents

Yehova Eye Onepa Yange

Yehova Eye Onepa Yange

Yehova Eye Onepa Yange

“Ame muẽle ndinepa yove haime ndicipiñalo cove pokati ka va Isareli.” —ATE. 18:20.

1, 2. (a) Eci Yehosua a eca olonepa viofeka kapata a va Isareli, va Lewi va kuata ekalo lipi? (b) Ohuminyo yipi Yehova a lingile ku va Lewi?

 YEHOSUA noke yoku tambula Ofeka Yohuminyo, wa fetika oku eca olonepa viofeka kapata osi a va Isareli. Eye wa linga upange waco Locitunda Cinene Eleasa kuenda asongui vapata. (Ate. 34:13-29) Pole, va Lewi ka va kuatele ocitumãlo vofeka ndapata akuavo. (Yeh. 14:1-5) Momo lie va Lewi ka va tambuilile ocitumãlo Vofeka Yohuminyo? Anga hẽ va yandulukiwile?

2 Tu sanga etambululo liaco volondaka Yehova a sapuila va Lewi. Poku lekisa okuti ka va yandulukile, wa popia lavo hati: “Ame muẽle ndinepa yove haime ndicipiñalo cove pokati ka va Isareli.” (Ate. 18:20) Ohuminyo yokuti: ‘Ame ndinepa yove,’ yi komõhisa calua! Oco hẽ, nda Yehova wa popele olondaka evi kokuove, nda wa kala ndati? Pamue o lipula ndoco: ‘Omo okuti, Yehova Ukuonenewosi, o linga ndati ohuminyo yaco komunu umue o kasi ndame?’ Citava okuti o lipula vali ndoco: ‘Koloneke vilo, Yehova o pondola oku kala ndati ndonepa Yakristão ka va lipuile?’ Apulilo aco a kuete esilivilo kokuove kuenda kepata liove. Kaliye tu konomuisi eci ci lomboloka oku tenda Yehova ndonepa yetu. Momo oku ci linga, ci tu kuatisa oku kuata elomboloko ndomo Yehova a pondola oku kala ndonepa Yakristão koloneke vilo. Handi vali, Yehova o pondola oku kala ndonepa yove, ci kale okuti, o kuete elavoko lioku enda kilu, ale lioku kala voluali luokaliye palo posi.

Yehova wa Tata Ciwa va Lewi

3. Nye ca vetiya Suku oku nõla va Lewi oco va linge upange waye?

3 Osimbu Yehova ka ecele Ocihandeleko ku va Isareli, asongui vapata, ovo va kala ndovitunda pokati kavo. Eci Suku a eca Ocihandeleko ku va Isareli, wa nõla pokati kavo va Lewi, oco va kale ovitunda otembo yosi. Ca lingiwa ndati? Eci Suku a yambula olonuñulu via va Egito, wa sumũlũisa olonuñulu via va Isareli oco vi tiamẽle kokuaye. Noke Suku wa popia hati: “Nda nõla va Lewi . . . [kolonuñulu] viosi, via va Isareli.” Poku sonehisa omanu, etendelo liolonuñulu viapata akuavo a va Isareli, lia luile okuti va Lewi ci sule, kuenje, kua fetiwa ocisembi coku va yovola. (Ate. 3:11-13, 41, 46, 47) Omo liaco, va Lewi veya oku amamako lupange wavo woku vumba Suku ya va Isareli.

4, 5. (a) Suku oku kala ndonepa ya va Lewi, ca lombolokele nye kokuavo? (b) Suku wa kuatisile ndati va Lewi?

4 Upange woku kala ocitunda wa kuata elomboloko lie ku va Lewi? Yehova wa va sapuila hati, o kala ndonepa yavo, momo ka va tambuile ocipiñalo vofeka. Omo liaco, va sukilile oku kolela kupange u kola va kala oku linga. Upange woku kala ‘ocitunda ca Yehova,’ owo wa kala ocipiñalo cavo. (Yeh. 18:7) Ulandu u sangiwa kelivulu Liatendelo 18:20, u lekisa okuti lacimue ca va kambelele. (Tanga Atendelo 18:19, 21, 24.) Va Lewi, va enda oku tambula ‘olonepa viosi viekũi viovilumba via va Isareli, ndonima yupange wavo.’ Konepa yaco yekũi, va enda oku vokiyako ovinyama vioku fuka. Va Lewi poku lekisa olopandu, va enda oku lumbavo onepa ‘ya velapo’ yekũi yovina va enda oku tambula, oco va kuatise kupange wutunda. a (Ate. 18:25-29) Ovitunda via endavo oku eca “ovilumba viosi vi kola” vina va Isareli va enda oku nena ku Suku vocitumãlo caye cefendelo. Omo liaco, vana va enda oku linga upange wovitunda, va kuatele esunga lioku kolela okuti, Yehova o va kuatisa.

5 Omanu vamue va tava okuti, Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, ci lekisa okuti, va Isareli va tambuile onduko yikuavo yesumbilo. Ovo va enda oku tukula onduko yaco poku lia, loku nyua, kuenda kolohongele viofeka via enda oku lingiwa unyamo lunyamo. (Esin. 14:22-27) Pole, va Isareli va enda oku linga ocipito Cesambata kesulilo lianyamo epanduvali. Kuenje, kesulilo liunyamo watatu kuenda wepandu, va Isareli va enda oku tukula onduko yaco oco va kuatise olohukũi, la va Lewi. Momo lie va Lewi va kongeliwilile vesokiyo liaco? Momo ka va kuatele ‘onepa ndaño ocipiñalo’ ko Isareli.—Esin. 14:28, 29.

6. Omo okuti va Lewi ka va kuatele ocipiñalo vofeka yo Isareli, pi va tungile?

6 Pamue ove o lipula ndoco: ‘Omo okuti va Lewi ka va tambuile ocitumãlo vofeka, va tungile pi?’ Suku wa va lingilile esokiyo limue. Eye wa va ĩhile eci ci soka 48 kovaimbo a ñualiwile lovisenge via posoka vioku lisila ovinyama. Pokati kovaimbo aco, pa kala ovaimbo epandu ovitililo. (Ate. 35:6-8) Esokiyo liaco lia ecelela okuti, otembo yina va Lewi ka va kalele oku linga upange vonembele yi kola ya Suku, va kuata ocitumãlo coku puyuka. Osimbu va linga upange waco, Yehova wa enda oku va ĩha ovina viosi va sukila ketimba. Omo liaco, va Lewi va limbukile okuti, Yehova wa kala ndonepa yavo poku lieca lutima wosi, longusu yavo.

7. Nye va Lewi va sukilile oku linga oco va tende Yehova ndonepa yavo?

7 Vocihandeleko ca eciwile ku Mose, ka mua kongelele oku kangisa u Isareli umue ka kuatele epondolo lioku eca onepa yekũi. Pole, omo okuti omanu va liwekelepo oku eca onepa yekũi yovilumba, ca nenele ohali kovitunda kuenda ku va Lewi. Eci oco ca pita koloneke via Nehemiya. Va Lewi veya oku kisikiwa oku talavaya vovapia avo oco va kuate okulia, kuenje, ka va lingile vali upange wavo u kola. (Tanga Nehemiya 13:10.) Pole, nda ofeka yosi ya pokuile Kocihandeleko, nda va Lewi va kuatisiwa. Omo liaco, ovitunda la va Lewi, va sukilile oku kolela ku Yehova, kuenda keliangiliyo liaye lioku va ĩha ovina va sukila.

Omanu Vakuavo va Tendele Yehova Ndonepa Yavo

8. Tukula ocitangi Asafe una wa kala u Lewi a liyaka laco.

8 Epata lia va Lewi lia tendele Yehova ndonepa yavo. Ocili okuti, vamue pokati ka va Lewi, poku lekisa esumbilo lekolelo liavo ku Suku, va enda oku popia vati, ‘Yehova eye onepa yange.’ (Asiõ. 3:24) Umue pokati ka va Lewi, wa kala onjimbi. Omunu waco, Asafe una wa songuila olonjimbi koloneke via Soma Daviti. (1 Asa. 6:31-43) Kosamo 73, tu tangako okuti, Asafe (ale umue pokati komãla vaye,) wa yokokele, eci a mola ndomo olondingaĩvi via kala oku kuata omuenyo uwa. Kuenje wa popia hati: “Nda likavisa ño oku liyelisa vutima, loku sukula ovaka ange vesunga.” Citava okuti Asafe ka tiamisilile vali utima kupange waye u kola. Kuenje, wa ivaleleko okuti, Yehova eye wa kala onepa yaye. Asafe wa honguele kespiritu toke eci a “iñila vonembele ya Suku.”—Osa. 73:2, 3, 12, 13, 17.

9, 10. Momo lie Asafe a tendela Suku ‘ndonepa yaye otembo ka yi pui’?

9 Eci Asafe a iñila vonembele, wa fetika oku tenda ovina ndomo Suku a vi tenda. Citava okuti ove wa kuatelevo ovisimĩlo ndevi via Asafe. Pamue kua kapeleko vali ovina viespiritu, kuenje wa fetika oku tiamisila utima kovokuasi. Pole, poku lilongisa Ondaka ya Suku loku endaenda kolohongele, o pondola oku tenda ovina ndomo Yehova a vi tenda. Asafe wa limbukile ovitangi vieya oku pita lolondingaĩvi. Poku sokolola onepa yaye wa limbuka okuti, Yehova wa ponduile oku u kuata peka liondio loku u songuila. Omo liaco, Asafe wa sapuila Yehova hati: “Kilu lieve ka kuli u nda yongola, te ove.” (Osa. 73:23, 25) Ocili okuti, Asafe wa tendele Suku ndonepa yaye. (Tanga Osamo 73:26.) Ndaño okuti ‘utima ukualosamo letimba liaye’ via honguele calua, pole, Suku wa kala ‘ndonepa yaye otembo ka yi pui.’ Ukualosamo wa kũlĩhĩle okuti, Yehova ko yanduluka, momo wa kala ekamba liaye. Kuenje Yehova ka ivaleleko upange waye uwa. (Uku. 7:1) Ovina viaco, via lembeleka calua Asafe! Eye wa imba ocisungo hati: “Ciwa oku kala ocipepi la Suku. Nda nõla Yehova Suku ha lingi ocikolo cange.”—Osa. 73:28.

10 Asafe poku tenda Yehova ndonepa yaye, mua kongelele ovina vialua okuti, ka tukuile lika eteku a enda oku tambula omo lioku kala u Lewi. Eye wa tukulavo asumũlũho alua a tunda koku vumba Yehova Suku Tõlo, kuenda kukamba a kuata laye. (Tia. 2:21-23) Oco ukualosamo amameko lukamba waco, wa sukilile oku kolela ku Yehova. Asafe wa sukililevo oku ivaluka okuti, nda wa pokola kolonumbi via Yehova, o tambula asumũlũho alua. Citava okuti ove o kolelavo ku Yehova, Suku Tõlo.

11. Apulilo api Yeremiya a lingile, kuenda Yehova wo tambulula ndati?

11 Omunu ukuavo wa tiamẽlele kepata lia va Lewi, uprofeto Yeremiya. Eye wa tendele ‘Yehova ndonepa yaye.’ Omo liaco, tu konomuisi eci ci lomboloka ondaka onepa. Yeremiya wa kala ko Anatote, olupale lua va Lewi, ocipepi lo Yerusalãi. (Yer. 1:1) Onjanja yimue, omo liesakalalo, Yeremiya wa pula ndoco: Momo lie olondingaĩvi vi kasilili ciwa, osimbu olondingesunga vi tala ohali? (Yer. 12:1) Noke yoku mola ovina via pita vo Yerusalãi lo vo Yuda, wa ‘lisiõsuĩla’ Yehova omo liovina vĩvi a mola. Yeremiya wa kũlĩhĩle okuti Yehova ukuesunga. Omo okuti Yehova eye wa vetiya Yeremiya oku imba owanji wondaka yaye, oku tẽlisiwa kuocitumasuku caco, kua tambulula epulilo liaye. Omo liaco, omanu vana va pokola kolonumbi via Suku va popela ‘omuenyo wavo.’ Pole, omo okuti olondingaĩvi vina via kala oku lia elau ka via pokuile kelungulo, via yambuiwa.—Yer. 21:9.

12, 13. (a) Nye ca vetiya Yeremiya oku popia hati: “Yehova eye onepa yange,” kuenda ocituwa cipi a lekisa? (b) Momo lie apata osi a va Isareli a sukilile oku lekisa ocituwa coku talamẽla?

12 Eci Yeremiya a mola ndomo ofeka yo Isareli ya nyõliwa, wa kala ndomunu endela vowelema. Ca kala ndu okuti Yehova wo lingisa “ndava va fa osimbu.” (Asiõ. 1:1, 16; 3:6) Yeremiya wa vetiya va Isareli oku tiuka ku Yehova. Pole, va amamako oku linga evĩho toke eci Suku a ecelela okuti, o Yerusalãi lo Yuda vi nyõliwa. Enyõleho liaco, lia sumuisile Yeremiya, ndaño okuti, ka kuatele eko. Osimbu a kala oku liyaka lovitangi viaco, wa ivaluka ohenda ya Suku, kuenje wa popia hati: “Ohenda yaye ka yi kuete [esulilo].” Ocili okuti, eteke leteke Yehova wa siata oku lekisa ohenda yaye! Eli olio esunga lieci Yeremiya a popela hati: “Yehova onepa yange.” Omo liaco, wa amamako lesumũlũho liaye lioku kala uprofeto koku vumba Yehova.—Tanga Asiõsuĩlo. 3:22-24.

13 Va Isareli va kala kumandekua vokuenda kueci ci soka 70 kanyamo. Kuenje, ofeka yavo ya sialele upolokoso. (Yer. 25:11) Pole, olondaka via Yeremiya vi popia hati: “Yehova eye onepa yange,” vi lekisa okuti, wa kolelele kohenda ya Suku. Kuenje, co kuatisa oku lekisa ocituwa ‘coku talamẽla.’ Omo okuti apata osi a va Isareli nda va pumba ovipiñalo viavo, va sukilile oku lekisa ekolelo ndeci Yeremiya a linga. Ovo va sukilile lika oku kolela ku Yehova. Eci pa pita 70 kanyamo, va Isareli va tiukila kofeka yavo, noke, va kuata vali esumũlũho lioku vumba Suku.—2 Asa. 36:20-23.

Omanu Vakuavo va Tendele Yehova Ndonepa Yavo

14, 15. Omunu ukuavo wa tendele Yehova ndocipiñalo caye ndeci va Lewi va enda oku linga helie, kuenda momo lie?

14 Asafe la Yeremiya, vatiamẽlele kepata lia va Lewi. Anga hẽ va Lewi ovo lika va kuatele esumũlũho lioku vumba Yehova? Sio, havoko lika! Daviti, umalẽhe una weya oku linga Osoma ko Isareli, wa tukula Suku hati: “Wunepa yange vofeka ya vakuamuenyo.” (Tanga Osamo 142:1, 5.) Eci Daviti a soneha osamo eyi, ka kalele kelombe, ale vonjo yimue. Pole, wa salamele keleva eci a tila ovanyali vaye. Daviti wa vundile keleva olonjanja vivali. Onjanja yatete, wa kala keleva li kasi ocipepi lo Adulama, kuenda onjanja yavali, wa kala keleva vekalasoko lio Engedi. Pokati kaleva aco avali, citava okuti opo a sonehela Osamo 142.

15 Citava okuti, Daviti wa sonehela osamo yaco keleva, osimbu a kala oku tila Soma Saulu, una wa yonguile oku u ponda. Daviti wa salamele keleva limue okuti, ka ca lelukile oku u sanga. (1 Sam. 22:1, 4) Omo okuti Daviti wa kala ocipãla, pamue ka kuatele ekamba lio kuatisa. (Osa. 142:4) Omo liaco, wa pinga ekuatiso ku Suku.

16, 17. (a) Nye nda ca vetiya Daviti oku sima okuti ka kuete omunu u kuatisa? (b) Kulie Daviti a sukilile oku sandiliya ekuatiso?

16 Eci Daviti a soneha Osamo 142, citava okuti wa sokolola ocitangi ca pita Locitunda Cinene Ahimeleke, una wo kuatisile otembo a kala oku tila Saulu. Omo liesepa soma Saulu a kuata, wa tuma oku ponda Ahimeleke kumue lomanu vosi vakuanjo yaye. (1 Sam. 22:11, 18, 19) Daviti wa simĩle okuti, wa kuatele eko liolofa viavo. Ca kala ndu okuti eye wa ponda ocitunda cina co kuatisa. Nda ove wa kalele pomangu ya Daviti, nda wa simavo okuti o kuete eko? Esakalalo lia Daviti lieya oku livokiya, momo Saulu wa amamako oku u lambalala.

17 Noke, uprofeto Samuele una wa wavekele Daviti oco a linge osoma, wa fa. (1 Sam. 25:1) Olofa viaco, nda via vetiya Daviti oku sima okuti ka kuete vali omunu u kuatisa. Pole, wa kũlĩhĩle okuti, Yehova u kuatisa. Daviti ka kuatele esumũlũho liupange ndeli lia va Lewi, pole, wa nõliwile oco a kale osoma yomanu va Suku. (1 Sam. 16:1, 13) Omo liaco, wa tiamisila utima waye ku Yehova Suku, kuenda wa amamako oku pokola kolonumbi viaye. Osimbu o likolisilako oku linga upange u kola, o pondolavo oku tenda Yehova ndonepa yove kuenda ocivundilo cove.

18. Omanu vamue va tukuiwa vocipama cilo, va lekisa ndati okuti Yehova wa kala onepa yavo?

18 Afendeli vana va tendele Yehova ndonepa yavo tua konomuisa vocipama cilo, va nõliwile oku linga upange waye. Ovo va kolelele okuti, Suku o va kuatisa, osimbu va kala oku linga upange waye. Va Lewi, kuenda apata akuavo a va Isareli oku kongelamo Daviti, va tendele Suku ndonepa yavo. O pondola oku tenda ndati Yehova ndonepa yove? Vocipama ci kuãimo, tu ka tambulula epulilo eli.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Oco o kuate elomboloko ndomo ovitunda via enda oku kuatisiwa, tanga elivulu Estudo Perspicaz das Escrituras vol. 3, kemẽla 485.

O Tambulula Ndati?

• Yehova wa kala ndati onepa ya va Lewi?

• Asafe, la Yeremiya kuenda Daviti, va lekisa ndati okuti Yehova wa kala onepa yavo?

• Ocituwa cipi o sukila oku kuata oco Suku a kale ndonepa yove?

[Apulilo Elilongiso]

[Etosi lia velapo kemẽla 8]

Va Lewi, ka va tambuile ocipiñalo vofeka. Pole, omo okuti Yehova eye wa kala onepa yavo, va kuata esumũlũho lioku linga upange waye

[Elitalatu kemẽla 7]

Ovitunda la va Lewi va tendele ndati Yehova ndonepa yavo?

[Elitalatu kemẽla 9]

Nye ca kuatisa Asafe oku amamako oku tenda Yehova ndonepa yaye?