Skip to content

Skip to table of contents

Alungulo A Velapo Ku Vana Ka Va Kuelele Kuenda Kolohueli

Alungulo A Velapo Ku Vana Ka Va Kuelele Kuenda Kolohueli

Alungulo A Velapo Ku Vana Ka Va Kuelele Kuenda Kolohueli

‘Eci ndi ci popela oku wu vetiyi okuti vu vumba Ñala lutima wosi, owu wa tepiwa hawoko.’ ​—1 VA KOR. 7:35.

1, 2. Momo lie omunu a sukilila oku sandiliya alungulo Embimbiliya atiamẽla koku likala oku kuela, ale oku nõlapo oku kuela?

 KULI ovina vimue vi koka esanju, esumuo, lesakalalo, ale usumba woku kala pokati kalume lakãi. Omo okuti ovina viaco via siata oku nena asakalalo alua, tu sukila oku songuiwa lolonumbi via Suku. Pole, kuli esunga lieci tu ci lingila. Ukristão una wa sanjukila ekalo liaye lioku kala omunu ka kuelele, citava okuti epata liaye lakamba, vo vetiya oku kuela. Pamue manji ukuavo o yongola oku kuela, pole, ka sangele handi omunu wo sungulukila. Vamanji vamue, va sukila olonumbi vi va kuatisa oku lipongiya, oco va limbuke ocikele ca kongeliwa voku kala ohueli. Omo liaco, ci kale vamanji va kuele, ale vava ka va kuelele, va sukila oku liteyuila kocitangi cukahonga lukahokolo.

2 Ocitangi caco, ci pondola oku nyõla esanju lietu, kuenda ukamba wetu la Yehova Suku. Kocipama 7, vukanda watete Paulu a sonehela va Korindo, wa eca olonumbi kuava va kuele, kuenda ku vana ka va kuelele. Eye wa yonguile okuti, vamanjaye, ‘va kuata ocimaho coku vumba Ñala lutima wosi, oku kuata ovisimĩlo via litepa hacoko.’ (1 Va Kor. 7:35) Omo liaco, konomuisa elungulo lia Paulu liatiamẽla kondaka eyi, kuenda kũlĩhĩsa ekalo liove lioku kala omunu ka​— kuelele, kuenda una wa kuela,—​osimbu o vumba Yehova lutima wosi.

Onjila ya Velapo Omunu Lomunu a Sukila Oku Nõla

3, 4. (a) Ovitangi vipi omunu a pondola oku kuata nda epata lakamba vo kisika oku kuela? (b) Elungulo lia Paulu li kuatisa ndati omunu oku kuata ovisimĩlo via sunguluka viatiamẽla koku kuela?

3 Ndeci ca pita la va Yudea vo kocita catete, okuti va velisilepo calua olohuela, koloneke vilo, omanu valua va siatavo oku sima okuti, olohuela ovio lika vi nena esanju komuenyo. Nda umalẽhe umue ulume ale ukãi wa pitahãla vutunga woku kuela, pamue akamba ale epata liaye, va sapela laye, ale vo wĩha alungulo amue. Kuenje, vo vetiya oku sandiliya omunu umue wa sunguluka oco a likuele laye. Pamue va sapela laye, oco a nõle omunu umue ovo va sole. Handi vali, pamue va sokiya okuti omanu vavali ka va kuele va lisanga oco va likũlĩhe. Ocituwa caco, ca siata nena ovitangi lesumuo, kuenda ci nyõla ukamba.

4 Paulu lalimue eteke a kisikile vakuavo oku kuela, ale oku va vetiya oku yuvula oku kuela. (1 Va Kor. 7:7) Eye wa sanjukilile oku vumba Yehova ndaño okuti ka kuelele, pole, wa lekisile esumbilo ku vana va yonguile oku kuela. Koloneke vilo, Akristão va kuete elianjo lioku kuela, ale oku likala oku kuela. Lomue pokati ketu o kuete omoko yoku kisika ukuavo oku kuela, ale oku u tateka oku kuela.

Vana ka va Kuelele va Tambula Onima Yiwa

5, 6. Momo lie Paulu a popela hati, ca velapo oku yuvula oku kuela?

5 Olondaka Paulu a sonehela va Korindo, vi kuete esilivilo kuava ka va kuelele. (Tanga 1 Va Korindo 7:8.) Ndaño okuti, upostolo Paulu ka kuelele, eye ka livelisilepo pokati ka vana va kuele, ndeci asongui vamue vakuetavo ka va kuelele va siata oku linga. Paulu wa lombolola hati, vana ka va kuelele, va kuete esumũlũho lioku vokiya otembo yavo kupange woku kunda olondaka viwa. Esumũlũho liaco lipi?

6 Vamanji ka va kuelele, va siata oku tambula ovikele vimue kupange wa Yehova okuti, vana va kuele ka va pondola oku linga upange waco. Paulu, wa tambuile ocikele cilikasi coku kala ‘upostolo wa vakualofeka.’ (Va Rom. 11:13) Kelivulu Liovilinga oku upisa kocipama 13 toke 20, tu sangako ulandu waye. Paulu kumue lolomisionaliu vikuavo, va kundila vovikanjo viokaliye, kuenda va sovola akongelo kovitumãlo via litepa. Kupange waco, Paulu wa liyaka lovitangi vialua ndevi tua siata oku liyaka lavio koloneke vilo. (2 Va Kor. 11:23-27, 32, 33) Pole, esanju a kuata poku longisa omanu valua oco va linge olondonge, lia velelepo ovitangi a liyaka lavio. (1 Va Tes. 1:2-7, 9; 2:19) Nda Paulu wa kuelele kuenda wa kuatele omãla, nda wa tẽla oku linga upange waco? Citava okuti, nda ka tẽlele oku u linga.

7. Tukula ulandu wa vamanji vamue ka va kuelele okuti, va pesila otembo yavo kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma.

7 Vamanji valua ka va kuelele va siata oku pesila otembo yavo kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma. Manji Sara la Limbania, va litumbika kupange wakundi votembo yosi kofeka yo Bolivia. Omo okuti ka va kuelele, va ilukila kocikanjo kuna ka kua kalele akundi vokuenda kuanyamo alua. Anga hẽ ekambo liocinyi volonjo viavo, lia va tateka oku linga upange wavo? Ovo va popia vati: “Omo okuti ka kua kalele o radio ale o televisãu, omanu ka va kuatele ovina vi va tateka, kuenje va solele calua oku tanga alivulu.” Vovaimbo amue, omanu va lekisa kokuavo alivulu amue va tambuile Kolombangi Via Yehova okuti, a pangiwa osimbu. Omo okuti omanu valua va lekisa onjongole yoku lilongisa Embimbiliya, vamanji yaco, ka va tẽlele oku kundila kolonjo viosi. Ukãi umue wa kuka, wa sapuila vamanji hati: “Esulilo li kasi ocipepi, momo ene Vulombangi Via Yehova, wa pitĩli vimbo lietu.” Noke, omanu vamue vo vimbo liaco, va fetika oku endaenda kolohongele.

8, 9. (a) Eci Paulu a tukula asumũlũho a tunda koku kala omunu ka kuelele nye a simĩle? (b) Asumũlũho api vamanji vana ka va kuelele va kuete?

8 Ocili okuti, vamanji vana va kuele va siatavo oku tambula onima yiwa poku kundila vovikanjo vina okuti, ka ca lelukile oku sapela lomanu. Kuli ovikele vimue vi eciwa lika ku vamanji vana ka va kuelele haivo, akundi votembo yosi. Pole, vamanji vana va kuele, okuti va kuete omãla, ka va pondola oku vi tambula. Paulu wa limbukile okuti vakongelo handi mua kala upange walua woku kunda olondaka viwa. Eye wa yonguile okuti, vamanji vosi va kuata esanju ndeli a kuata kupange waco. Eli olio esunga lieci Paulu a vetiyila vamanji oku likala oku kuela oco va pesile otembo yalua koku vumba Yehova.

9 Manji umue ukãi o kasi kofeka yo Estados Unidos okuti, ka kuelele haeye wa litumbika kupange wakundi votembo yosi, wa soneha ndoco: “Omanu vamue va siata oku sima okuti vana ka va kuelele ka va pondola oku kuata esanju. Pole, esanju liocili li tunda koku kuata ukamba la Yehova. Oku kala omunu ka kuelele ombanjaile yimue yi komõhisa nda omunu o likolisilako oku tata ciwa ombanjaile yaco.” Catiamẽla koku kuata esanju, eye wa soneha ndoco: “Oku kala omunu ka kuelele ci nena esanju. Nda kũlĩha okuti, Yehova ka kuete ocame la vana ka va kuelele ale vava va kuela, momo wa siata oku va tata lohenda yalua.” Manji yaco, o kuete esanju omo lioku kundila kofeka yina kuli ekambo liakundi Vusoma. Nda kua kuelele handi, o pondola hẽ oku pesila otembo yove koku longisa omanu ocili Cembimbiliya? Nda wa ci linga, o ka limbuka okuti oku kala omunu ka kuelele ombanjaile yimue ya tunda ku Yehova.

Vana ka va Kuelele, Okuti va Yongola Oku Kuela

10, 11 Yehova o kuatisa ndati omunu umue o yongola oku kuela, pole, ka sangele handi manji wa sunguluka?

10 Vamanji valua ka va kuelele, okuti va kasi oku vumba Yehova lepandi, noke yoku pita otembo yimue, va sandiliya omunu va yongola oku kuela. Omo okuti va sukila oku songuiwa la Yehova, va pinga ekuatiso kokuaye oco va sange manji umue wa sunguluka.​—Tanga 1 Va Korindo 7:36.

11 Nda o lavoka oku kuela manji umue okuti o yongola oku vumba Yehova lutima wosi, tukula ocitangi caco vohutililo viove. (Va Fil. 4:6, 7) Nda vokuenda kuotembo yalua o kasi oku sandiliya omunu umue o yongola oku kuela pole, kua sangele handi omunu waco, ku ka sumue. Kolela Suku yetu, Una o ku kuatisa oku pandikisa oku liyaka locitangi caco.​—Va Hev. 13:6.

12. Momo lie Ukristão a sukilila oku kũlĩhĩsa lutate nda umue wo pinga oco a likuele laye?

12 Citava okuti manji umue ka kuelele o yonguiwa lomunu umue wa hongua kespiritu ale una okuti Hambangiko ya Yehova. Nda eye wa tava oku kuela omunu waco, o ka liyaka lovitangi vi nena esumuo okuti, osimbu ka kuelele, ka pitile lavio. Ci kale okuti, wa tava omunu wa sunguluka, ale una ka sungulukile, ohuminyo yolohuela, yi kala otembo yosi. (1 Va Kor. 7:27) Omo liaco, ku ka sakalale calua loku kuela, momo nda kua nõlele ciwa, o ka livela vokuenda kuomuenyo wove wosi.​—Tanga 1 Va Korindo 7:39.

Oku Liangiliyila Olohuela

13-15. Ovina vipi vi nena ovitangi okuti vana va namulãla, ovio va sukila oku sapela osimbu ka va kuelele handi?

13 Ndaño okuti Paulu wa vetiya vamanji ka va kuelele oku vokiya upange wavo woku vumba Yehova, ka lekisile okuti vana va kuele ka va kuete esilivilo. Pole, elungulo liaye, lia kuatisa vana va kuele oku liyaka lovitangi kuenda lia pamisa olohuela viavo oku likuata omunga loku amamako otembo yalua.

14 Omanu vamue noke yolohuela, va sukila oku pongolola ovisimĩlo viavo viatiamẽla kekalo va yonguile oku kuata. Momo osimbu va kasi oku namulãla, va sima okuti ocisola va likuetele oco lika ca velapo voluali, okuti ci va nenela asumũlũho alua volohuela. Poku linga uvala, va sima okuti ka kuli cimue ci ka nyõla ocisola lesanju va likuetele pokati. Pole, ovisimĩlo viaco, viesanda. Ocili okuti, oku likuatela ocisola volohuela ci nena esanju. Pole, ocisola lesanju liaco, ka vi kuatisa ndombua la sandombua oku liyaka lovitangi vina viya volohuela viavo.​—Tanga 1 Va Korindo 7:28. a

15 Omanu vana va kuela ndopo, va siata oku komõha, ale va sumua, eci va limbuka okuti, poku sokiya ondaka yimue yi kuete esilivilo, ka va litava pokati. Pamue va kuata ovisimĩlo via litepa kovina vimue ndeci: Oku talavaya lolombongo, oku sokiya ndomo va ka linga ovitalukilo, oku nõla ocitumãlo va ka kala, kuenda ndomo va sokiya oku nyula olonjali viavo. Handi vali, pamue umue pokati kavo, o kuete ocituwa ci sumuisa ukuavo. Vamue poku namulãla, ka va sokolola vali ovina vi kuete esilivilo volohuela viavo. Pole, ovina viaco, ovio via siata oku nena ovitangi volohuela. Vamue ka va vangula ovina via velapo viatiamẽla kolohuela osimbu va kasi oku namulãla.

16. Momo lie olohueli vi sukilila oku likuata omunga poku liyaka lovitangi vi pita volohuela?

16 Oco volohuela mu kale esanju, olohueli vi sukila oku likuata omunga poku tetulula ovitangi. Ulume lukãi, va sukila oku likuata omunga poku pindisa omãla, kuenda oku tata ciwa olonjali viavo. Ovitangi via siata oku pita vepata, ka citava okuti vi tepa olohuela viavo. Oku kapako alungulo Embimbiliya, ci va kuatisa oku tetulula ovitangi, loku pandikisa la vina okuti, ka ca lelukile oku vi tetulula oco va amameko lesanju.​—1 Va Kor. 7:10, 11.

17. ‘Esakalalo lipi lovina violuali’ olohueli vi lavoka oku kuata?

17 Kelivulu lia 1 Va Korindo 7:32-34, upostolo Paulu wa tukula ocitangi cikuavo ca siata oku pita volohuela. (Tanga.) Omanu va kuele ‘va sakalala lovina violuali’ ndeci: Oku sanda okulia, uwalo, onjo, kuenda ovina vikuavo va sukila. Momo lie? Momo osimbu manji umue ka kuelele citava okuti, wa kuatele otembo yalua yoku linga upange woku kunda. Pole, noke yoku kuela, o limbuka okuti o sukila oku sokiya otembo yoku kala lukãi waye oco a taviwe laye. Cimuamue haico ukãi a sukila oku linga lulume waye. Omo okuti Yehova wa velapo kolondunge, wa kũlĩha ovina ulume lukãi waye va sukila. Eye wa kũlĩha okuti, oco olohuela vi ende ciwa, ulume lukãi waye, va sukila oku kala pamosi otembo yalua ndeci va enda oku linga kupange wa Yehova osimbu ka va kuelele handi.

18. Apongoloko api atiamẽla koku linga olomapalo olohueli vi sukila oku linga noke yoku kuela?

18 Kuli vali ovina vikuavo tu sukila oku kũlĩhĩsa. Olonjanja vimue, olohueli via siata oku tepulula otembo kupange wa Yehova, oco vi pamise olohuela viavo poku linga olomapalo lovina vikuavo. Anga hẽ, ka citava okuti otembo yina va enda oku pesila kolomapalo eci ka va kuelele haiyo va sukila oku pesila kolomapalo noke yoku kuela? Nda ulume o pesila otembo yalua koku linga olomapalo lakamba, ukãi waye o kala ndati? Nda ukãi o pesilavo otembo yalua kovitalukilo, ulume waye o kala ndati? Nda olohueli ka vi kuete ukamba, citava okuti umue pokati kavo o sumua, ale o yeva ulika, kuenda o sima okuti ka soliwe lohueli yaye. Omo liaco, olohueli vi sukila oku likolisilako oku pamisa olohuela viavo oco vi yuvule ovitangi viaco.​—Va Efe. 5:31.

Yehova o Yongola Okuti tu li Yelisa Kovina Viosi

19, 20. (a) Momo lie omanu vana va kuele va sukilila oku yuvula eyonjo liukahokolo? (b) Ovitangi vipi omanu va kuele va pondola oku kuata nda va litepa vokuenda kuotembo yalua?

19 Afendeli va Yehova va likuminya oku amamako oku liyelisa kovituwa. Omanu vamue va nõlapo oku kuela oco va yuvule oku linga ukahonga. Ocili okuti, oku kuela ka ku teyuila omunu kukahokolo. Kosimbu alupale a ñualiwile lovimbaka oco vi teyuile omanu va kasi vokati kaco. Pole, nda umue o tunda volupale, ovingumba la vakuakupunda vo nyana ovina viaye, ale vo ponda. Cimuamue haico ci pita lomanu vana va kuele okuti, va liteyuila lika kukahokolo nda va kuama olonumbi via tumbikiwa Lusovoli wolohuela.

20 Upostolo Paulu wa tukula olonumbi viaco vi sangiwa kelivulu lia 1 Va Korindo 7:2-5. Ulume lukãi vana va tokekisa olohuela viavo, ovo lika va kuete omoko yoku lipekela. Omo liaco, omunu lomunu, o sukila oku ‘tẽlisa’ olonjongole viohueli yaye viatiamẽla koku lipekela. Alume lakãi vamue, va siata oku litepa lolohueli viavo otembo yalua, omo lioku linga ovongende kolofeka vimue, ale oku litumbika kupange woku sanda eteku, kuenje, ka va ‘tẽlisa’ vali olonjongole violohueli viavo. Sokolola ovitangi vi pita pokati kolohueli, nda umue o yapuisiwa la Satana oku linga ukahokolo omo ‘lioloñeyi viaye.’ Pole, Yehova o sumũlũisa alume vana va tata ciwa apata avo haivo ka va kapi kohele olohuela viavo.​—Osa. 37:25.

Asumũlũho a Tunda Koku Pokola Kalungulo Embimbiliya

21. (a) Momo lie ka ca lelukilile oku kala omunu ka kuelele ale oku nõlapo oku kuela? (b) Momo lie ci kuetele esilivilo oku kapako elungulo li sangiwa kelivulu lia 1 Va Korindo kocipama 7?

21 Ka ca lelukile oku yuvula oku kuela, ale oku nõlapo oku kuela. Ci kale vana ka va kuelele, ale vava va nõlapo oku kuela, vosi yavo va lavoka oku liyaka lovitangi omo ka va li puile. Ocili okuti, omanu vana va kuete ukamba la Yehova, ci kale vana ka va kuelele kuenda olohueli, va siatavo oku liyaka lovitangi. Pole, nda wa kapako elungulo li sangiwa kelivulu lia 1 Va Korindo kocipama 7, ci ku kuatisa oku yuvula ovitangi vialua. Omo liaco, vosi yetu tu pondola oku ‘linga ovina’ via sunguluka kovaso a Yehova. (Tanga 1 Va Kor. 7:37, 38.) Esumũlũho lia velapo tu pondola oku tambula, oku taviwa la Suku. Esumũlũho liaco, li tu kuatisa oku amamako lelavoko lioku kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi. Kotembo yaco, alume lakãi ka va ka kuata vali ovitangi via siata oku pita volohuela koloneke vilo.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Tanga velivulu Uloño Wepata Liasanjuka, kocipama 2, kovinimbu 16-19.

O Tambulula Ndati?

• Momo lie ka ca sungulukilile oku vetiya omunu umue oku kuela?

• Omunu una ka kuelele o pesela ndati otembo yaye koku vumba Yehova?

• Omanu vana va kasi oku namulãla va pondola oku lipongiyila ndati kovitangi vi keya noke yolohuela?

• Momo lie olohuela ka vi teyuilila omunu kukahokolo?

[Apulilo Elilongiso]

[Alitalatu kemẽla 14]

Ava ka va kuelele va kuete esumũlũho lioku vokiya upange woku kunda

[Elitalatu kemẽla 16]

Apongoloko api vamue va linga, noke yoku kuela?