Skip to content

Skip to table of contents

Endaenda Lespiritu Oco O Kuate Omuenyo Lombembua

Endaenda Lespiritu Oco O Kuate Omuenyo Lombembua

Endaenda Lespiritu Oco O Kuate Omuenyo Lombembua

“Tu endaenda lespiritu ha letimbako.”—VA ROM. 8:4.

1, 2. (a) Ovitangi vipi omanu vana va siata oku endisa akãlu va siata oku kuata omo liekambo lioku lavulula? (b) Omanu vana ka va lavulula konepa yespiritu, ovitangi vipi va pondola oku pita lavio?

 USONEHI umue woseketa yoviendelo kofeka yo Estados Unidos, wa popia hati: “Unyamo lunyamo, ekambo lioku lavulula poku endisa akãlu, lia siata oku nena ovitangi vialua.” Oku vanguila votelefone poku endisa akãlu, kua siata oku ponda omanu valua. Pokati komanu va pulisiwa, valua va popia ndoco: Oku vanguila votelefone kua siata oku kokela vakuakuendisa oku tinguka ale oku litusula lakãlu akuavo. Omanu vamue, va sima okuti oku vanguila votelefone osimbu va kasi oku endisa akãlu, ca sunguluka, pole, ocituwa caco, ci koka ovitangi vialua.

2 Nda ka tua lavuluile konepa yespiritu, citava okuti tu pitavo lovitangi, kuenda tu nyõla ukamba wetu la Suku. Omanu vana va endisa akãlu, nda ka va lavulula olondimbukiso via kapiwa vetapalo, va kuata ovitangi. Nda Ukristão, ka lavulula o kuatavo ovitangi konepa yespiritu ndevi vakuakuendisa akãlu va siata oku pita lavio. Nda tua ecelela okuti asakalalo omuenyo a tu tateka oku linga upange wa Suku, tu nyõla ekolelo lietu. (1 Tim. 1:18, 19) Upostolo Paulu wa tukula ocitangi caco eci a lungula Akristão vo ko Roma hati: ‘Oku tiamisila utima koloñeyi vietimba oko oku fa, puãi oku tiamisila utima kovina viespiritu, oko omuenyo, haiko ombembua.’ (Va Rom. 8:6) Nye Paulu a yonguile oku popia? Tu yuvula ndati oku ‘tiamisila utima koloñeyi vietimba’? Kuenda tu ‘tiamisila ndati utima wetu kovina viespiritu’?

Kokuavo “ka Kuli Episo”

3, 4. (a) Ovitangi vipi Paulu a tukula vukanda a sonehela Va Roma? (b) Momo lie tu sukilila oku kũlĩha ovitangi Paulu a liyaka lavio?

3 Vukanda Paulu a sonehela va Roma, wa tukula ovina viatiamẽla koku liyaka loloñeyi vietimba, kuenda utima waye. Pole, ka sandele esunga, ale oku likuatela ohenda eye muẽle. (Tanga Va Roma 7:21-23.) Ndaño okuti Paulu wa kuatele ovisimĩlo ka via sungulukile omo liekandu, ka liwekelepo oku linga eci ciwa. Paulu wa kala ombuavekua, kuenda wa nõliwile oku linga ‘upostolo wa vakualofeka.’ (Va Rom. 1:1; 11:13) Momo lie Paulu a tukuila ovitangi a liyaka lavio?

4 Paulu wa lekisa umbombe momo wa limbukile okuti, ka tẽlele oku linga upange wa Suku longusu yaye muẽle. Momo lie? Eye wa popia hati: “Vosi va linga ekandu, kuenje va lipumbisa ulamba wa Suku.” (Va Rom. 3:23) Omo okuti Paulu wa tunda kocikoti ca Adama, wa liyaka lovitangi vi tunda kekandu kuenda koku hongua kuetimba. Pamue, tu kuata ovisimĩlo ndevi viaye, momo eteke leteke, tua siata oku liyaka lovitangi vi tunda kekambo lioku lipua. Handi vali, kuli ovitalukilo vi pondola oku tu yapuisa oku endela ‘vonjila yomuenyo.’ (Mat. 7:14) Omo okuti ovitangi ka via tepuluile elavoko lia Paulu, ka vi tu tatekavo oku vumba Suku.

5. Pi kua tunda ekuatiso lia Paulu?

5 Paulu wa soneha ndoco: “Helie o mopela? . . . Mitakati Yesu Kristu, haeye Ñala yetu, a pitiye olopandu ku Suku.” (Va Rom. 7:24, 25) Noke, wa vetiya Akristão olombuavekua vana “va kasi [vomunga la] Kristu Yesu.” (Tanga Va Roma 8:1, 2.) Yehova lekuatiso liespiritu sandu, wa tava okuti va linga omãla vaye, kuenda o va tukula hati, ‘va kapiñala kumue la Kristu.’ (Va Rom. 8:14-17) Espiritu sandu lekolelo va kuetele ocisembi ca Kristu, li va kuatisa oku yula ovitangi Paulu a tukula, kuenda ka kuli cimue ‘ci va pisa.’ Ovo va yovuiwa ‘kocihandeleko cekandu haico coku fa.’

6. Momo lie afendeli vosi va Suku va sukilila oku kapako olondaka via Paulu?

6 Ndaño okuti, elungulo lia Paulu lia loñele Kakristão olombuavekua, ovina a popia viatiamẽla kespiritu sandu kuenda kocisembi ca Kristu, vi pondola oku kuatisa afendeli vosi va Yehova, ci kale ava va kuete elavoko lioku enda kilu, ale lioku kala palo posi. Omo okuti Paulu wa vetiyiwa lespiritu sandu oku lungula Akristão olombuavekua, afendeli vosi va Suku va sukila oku kuata elomboloko kuenda oku likolisilako oku pokola kelungulo liaco.

Ndomo Suku a “Pisa Ekandu Vetimba”

7, 8. (a) Ocihandeleko ‘ca honguisa ndati etimba’? (b) Nye Suku a tẽlisa lekuatiso liespiritu sandu kuenda ocisembi?

7 Kelivulu lia Va Roma kocipama cepanduvali, Paulu wa tukula unene wekandu kuenda oloñeyi vietimba. Pole, kocipama cecelãla, Paulu wa lombolola unene wespiritu sandu. Upostolo Paulu wa lekisa okuti espiritu sandu li kuatisa Akristão oku yula ekandu, kuenda li va kuatisavo oku ambata omuenyo u litava locipango ca Yehova oco va taviwe laye. Paulu wa popia hati, espiritu sandu kuenda ocisembi Comõla wa Suku, via yula ovina ka via tẽliwile Locihandeleko ca eciwile ku Mose.

8 Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, kumue lovisila vikuavo, via enda oku pisa vakuakandu. Omo okuti ovitunda vio ko Isareli vina via enda oku lava Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, ka via lipuile, ka va ponduile oku eca ocilumba coku ecela akandu. Omo liaco, Ocihandeleko ca ‘honguisa etimba.’ Pole, Suku “wa tuma Omõlaye lesetahãlo lietimba liekandu,” kuenje, wa eca ocisembi, oco ‘a pise ekandu vetimba’ poku yula ‘eci ka ca tẽliwile Locihandeleko.’ Eliangiliyo liaco, lia kuatisa Akristão olombuavekua oku tendiwa ndavakuesunga omo lioku kolela kocisembi ca Yesu. Kuenje, va vetiyiwa oku ‘endaenda lespiritu, okuti ka va endaenda vali loloñeyi vietimba.’ (Tanga Va Roma 8:3, 4.) Omo liaco, va sukila oku pandikisa toke kesulilo liomuenyo wavo palo posi, oco va ka tambule “ekolowa liomuenyo” kilu.—Esit. 2:10.

9. Ondaka “ocihandeleko” yi sangiwa kelivulu lia va Roma 8:2, yi lomboloka nye?

9 Paulu wa tukulavo ondaka ‘Ocihandeleko cespiritu,’ kuenda ‘ocihandeleko cekandu loku fa.’ (Va Rom. 8:2) Ovihandeleko viaco, vi lomboloka nye? Ondaka “Ocihandeleko” ya tukuiwa vocinimbu eci, ka yi tiamisiwila kocisila cimue catiamẽla Kocihandeleko ca eciwile ku Mose. Elivulu limue li popia ndoco: “Kelimi lio Helasi ondaka ocihandeleko, yi lomboloka ovilinga viomanu, ci kale evi viwa, ale vievi vĩvi, okuti vi songuila ovisimĩlo viavo. Ondaka yaco, yi lombolokavo ovisimĩlo vi songuila omuenyo womunu.”

10. Tua linga ndati apika vocihandeleko cekandu loku fa?

10 Paulu wa soneha ndoco: “Ndeci ekandu lia iñila voluali lomunu umuamue, kuenda oku fa kueya lekandu, haico oku fa kua sambukila omanu vosi, momo vosi va linga ekandu.” (Va Rom. 5:12) Omo okuti tua tunda kocikoti ca Adama, vosi yetu tu kasi vemehi liocihandeleko cekandu kuenda coku fa. Oloñeyi vietimba, vi tu vetiya oku linga ovina vi sumuisa Suku. Paulu vukanda a sonehela va Galatia, wa tukula oloñeyi viaco hati, “ovilinga vietimba.” Noke wa amisako hati: “Ava va lingainga ovina evi ka va [ka] piñala usoma wa Suku.” (Va Gal. 5:19-21) Omanu vana va lingainga ovina ka via sungulukile, va tiamisila lika utima wavo koloñeyi vietimba. (Va Rom. 8:4) “Ovilinga viavo vĩvi,” ‘lekalo liomuenyo wavo’ viosi viatiamẽla lika koloñeyi vietimba. Anga hẽ, vana va siata oku linga ukahonga, oku fendela oviteka, kuenda umbanda, ale akandu akuavo, ovo lika va tiamisila utima wavo koloñeyi vietimba? Havoko lika. Momo vovilinga vietimba, mua kongelavo ovituwa vĩvi ndeci: Esepa, onyeño, ema, kuenda onya. Helie o sima okuti, ka la tiamisila utima waye koloñeyi vietimba?

11, 12. Eliangiliyo lipi Yehova a linga oco tu yule ocihandeleko cekandu loku fa, kuenda nye tu sukila oku linga oco tu taviwe Laye?

11 Tu eca olopandu ku Yehova omo lieliangiliyo lioku yula ocihandeleko cekandu loku fa! Yesu wa popia hati: “Omo Suku a sola ndoco oluali, oco a ecela Omõlaye wongunga okuti wosi u kolela ka fi, puãi o mola omuenyo ko pui.” Nda tua tava kocisola ca Suku loku kolela kocisembi ca Yesu Kristu, tu ka yovuiwa kupika wekandu tua piñala. (Yoa. 3:16-18) Tu ecavo olopandu ndeci Paulu a linga poku popia hati: “Mitakati Yesu Kristu, haeye Ñala yetu, a pitiye olopandu ku Suku”!

12 Ekalo lietu, li sokisiwa luvei umue u sukila oku sakuiwa. Nda tu yongola oku kaya, tu sukila oku kapako olonumbi tua tambula ku ndotolo. Omo okuti ka tua lipuile, tu sukila oku kolela keliangiliyo liocisembi, ci pondola oku tu yovola kocihandeleko cekandu tua piñala kuenda coku fa. Oco tu kuate ukamba la Suku loku tambula asumũlũho aye, tu sukila oku likolisilako oku tata ciwa ekalo lietu kespiritu. Omo liaco, nda tu yongola oku yovuiwa ‘kovisila Viocihandeleko cekandu,’ tu sukila oku pokola kolondaka Paulu a popia viatiamẽla koku endaenda lespiritu.

Tu Endeanda Ndati Lespiritu?

13. Ondaka oku endaenda lespiritu yi lomboloka nye?

13 Poku linga ungende, tu amamako loku enda toke pocitumãlo tua loña. Cimuamue haico tu linga konepa yespiritu okuti, tu sukila oku amamako oku pamisa ukamba wetu la Yehova. (1 Tim. 4:15) Oloneke viosi, tu likolisiliko oku linga ovina via sunguluka oco tu songuiwe lespiritu sandu. Nda tua “endaenda lespiritu” tu taviwa la Suku.—Va Gal. 5:16.

14. Omanu vana va ‘tiamisila utima koloñeyi vietimba’ va tuwa ndati?

14 Vukanda Paulu a sonehela va Roma, wa tukula ovina vivali vi tepisa ovisimĩlo viomanu. (Tanga Va Roma 8:5.) Ondaka “etimba” ya tukuiwa ndeti, ka yi lomboloka etimba liositu. Vembimbiliya ondaka “etimba,” yi tiamisiwila kekandu, kuenda koku hongua kuetimba. Ovina viaco, ovio vi nena uyaki wetimba lovisimĩlo Paulu a tukula. Pole, omanu vana va “endaenda loloñeyi vietimba,” ka va kuete uyaki waco. Omanu vaco, ka va lingi ovina Suku a tuma, kuenda ka va tava oku kuatisiwa leliangiliyo liaye. Momo ‘va tiamisila lika utima koloñeyi vietimba,’ kuenda va sakalala lika loku tẽlisa olonjongole viavo. Pole, omanu vana ‘va endaenda lespiritu,’ va tiamisila utima wavo ‘kovina viespiritu.’

15, 16. (a) Momo lie oku sakalala lika loloñeyi vietimba ci nyõlela ovituwa viomunu? (b) Koloneke vilo, ovina vipi omanu va pitisa calua kovaso?

15 Tanga Va Roma 8:6. Osimbu omunu ka lingile ocina cimue, ci kale eci ciwa, ale ceci cĩvi, tete o sokolola ndomo a ka linga ocina caco. Omanu vana okuti va sokolola lika oku tẽlisa olonjongole vietimba, utima wavo wa tekela calua koku tẽlisa oloñeyi viaco. Kuenje, ovisimĩlo viavo, lolonjongole viavo vi tiamẽla lika kovina viaco.

16 Koloneke vilo, ovina vipi omanu va pitisa kovaso? Upostolo Yoano wa soneha ndoco: “Ovina viosi vi kasi voluali, okuti oñeyi yetimba, loñeyi yovaso, kuenda oku litunila ovina viomuenyo waluo, ka via tundile ku Isia, te koluali.” (1 Yoa. 2:16) Vovina viaco, mua kongela upuepue, ekemãlo, kuenda oku sandiliya ovokuasi. Alivulu amue, olorevista, ovikanda viasapulo, olovideo, kuenda ovina via siata oku lekisiwa vo Televisãu lo vo Internet, vi vetiya calua oloñeyi viovaso. Upostolo Paulu wa lungula Akristão catiamẽla kocitangi caco poku va sapuila hati: ‘Oku tiamisila utima koloñeyi vietimba ci koka oku fa’ konepa yespiritu, kuenda ci nena enyõleho kovaso yoloneke. Momo lie? ‘Momo utima wa tiamẽla koloñeyi vietimba u tamalãla lovihandeleko via Suku, kuenje, ka u pokola kokuaye.’ Ocili okuti, ‘ava va sakalala lika loloñeyi vietimba, ka va tẽla oku sanjuisa Suku.’—Va Rom. 8:7, 8.

17, 18. Tu tiamisila ndati utima kovina viespiritu? Nda tua ci linga, asumũlũho api tu ka tambula?

17 Oku ‘tiamisila utima kovina viespiritu, ci nena ombembua la Suku’ cilo, kuenda omuenyo ko pui kovaso yoloneke. Tu ‘tiamisila ndati utima kovina viespiritu’? Tu ci linga poku tava kolonumbi via Suku, loku ecelela oku songuiwa lespiritu sandu liaye. Tu ‘pokoli kovihandeleko via Suku’ kuenda ‘tu kuati ovisimĩlo ndevi viaye.’ Nda tu liyaka layonjo, ka tu kuata atatahãi poku nõla onjila tu kuama. Omo liaco, tu likolisiliko oku linga ovina via sunguluka okuti, vi litava lespiritu lia Suku.

18 Oku tiamisila utima kovina viespiritu, ci kuete esilivilo. Tu ci linga poku ‘litumbika kovopange’ a pamisa ekalo lietu kespiritu ndeci: Oku likutilila olonjanja viosi, oku tanga Embimbiliya, oku endaenda kolohongele kuenda kupange woku kunda. (1 Pet. 1:13) Ndaño okuti ka tua lipuile kuenda tua siata oku liyaka loloñeyi vietimba, tua amamiko oku tiamisila utima kovina viespiritu. Nda tua ci linga, ci tu kuatisa oku endaenda lespiritu. Kuenje, tu ka kuata ombembua lasumũlũho ka a pui kovaso yoloneke.—Va Gal. 6:7, 8.

O Tẽla Oku Lombolola?

• Ondaka “ka ca tẽliwile lovihandeleko,” yi lomboloka nye, kuenda ocihandeleko caco Suku wa ci yula ndati?

• Nye ci lomboloka ondaka ‘ovihandeleko viekandu haivio vioku fa,’ kuenda tu puluka ndati kokuavio?

• Nye ci tu kuatisa oku tiamisile ‘utima kovina viespiritu’?

[Apulilo Elilongiso]

[Alitalatu kemẽla 12, 13]

Anga hẽ wa tiamisila utima koloñeyi vietimba, ale endaenda lespiritu?