Skip to content

Skip to table of contents

Oku Kala “Ndovingendeleyi” Voluali Lulo Lua Vĩha

Oku Kala “Ndovingendeleyi” Voluali Lulo Lua Vĩha

Oku Kala “Ndovingendeleyi” Voluali Lulo Lua Vĩha

“Ava vosi . . . va tava okuti va kala akombe, haivo ovingendeleyi, kilu lieve.”​—VA HEV. 11:13.

1. Nye Yesu a popia catiamẽla kolondonge viaye ndomo vi tenda oluali lulo?

 YESU wa popia hati, olondonge viaye ‘vi kasi voluali.’ Noke wa amisako hati: “Havakualualiko, ndeci ame siukualualiko.” (Yoa. 17:11, 14) Yesu wa lekisa ndomo olondonge viaye via sukilile oku tenda ‘oluali lulo,’ momo Satana eye suku yaluo. (2 Va Kor. 4:4) Ndaño okuti, olondonge vi kasi voluali lulo pole, ka vi pangi onepa koluali luaco. Momo vi kasi “ndakombe kuenda ndovingendeleyi.”​—1 Pet. 2:11.

Va Kala “Ndakombe”

2, 3. Momo lie Embimbiliya li popela hati Enoke, la Noha, la Avirahama, kuenda Sara va “kala akombe, haivo ovingendeleyi, kilu lieve”?

2 Tunde kosimbu, afendeli va Yehova vakuekolelo, va siata oku yuvula oku panga onepa koluali lulo. Osimbu handi Etande ka lieyile, Enoke, la Noha, va “endaenda kumue la Suku.” (Efet. 5:22-24; 6:9) Va sapula lutõi esombiso Yehova a laikele oku nena koluali lua Satana. (Tanga 2 Petulu 2:5; Yuda 14, 15.) Omo okuti va endaenda la Suku, voluali lua vĩha, Enoke wa ‘sanjuisa Suku,’ kuenda Noha ‘wa puile evelo koloneke viaye.’—Va Hev. 11:5; Efet. 6:9.

3 Eci Avirahama la Sara va tava kelaleko lia Suku lioku siapo omuenyo uwa vofeka yo Ur ko Kaldea, va kala ndovingendeleyi. (Efet. 11:27, 28; 12:1) Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Avirahama, omo [a] kala lekolelo, wa pokola eci a kovongiwa oku tunda ha endi kocitumãlo a laikele oku piñala. Ndaño ka kũlĩhĩle oku a loña, wa tava kuenje, wa enda. Omo a kala lekolelo, wa linga ocingendeleyi vofeka yohuminyo, huti ño vofeka yamãle. Wa tumãla volombalaka kumue la Isake kuenda Yakoba, ovo va kapiñala kumue laye, kohuminyo yimuamue.” (Va Hev. 11:8, 9, NW) Paulu poku tukula ekolelo liafendeli va Yehova va tukuiwa ndeti, wa popia hati: “Ava vosi va fa lekolelo. Ka va tambuile ovina via likuminyiwa, puãi va vi muila ocipãla loku vi yolela, kuenje va tava okuti va kala akombe, haivo ovingendeleyi, kilu lieve.”—Va Hev. 11:13.

Elungulo ku va Isareli

4. Elungulo lipi va Isareli va tambuile osimbu ka va iñilile vofeka yavo?

4 Ocitumbulukila ca Avirahama, ca livokiya calua, kuenje, ca linga epata linene lina lieya oku tukuiwa hati, ofeka yo Isareli, haiyo ya tambuile ovihandeleko ku Yehova. (Efet. 48:4; Esin. 6:1) Va Isareli va sukilile oku ivaluka okuti, ofeka va kala hayavoko, pole, ya Yehova. (Ovis. 25:23) Ovo va kala ndomanu va sukila oku pokola kocipango ca Muẽleanjo. Omo okuti ‘omunu ka muĩla lika omuenyo kombolo,’ va sukilile oku yuvula oku tiamisila utima kovokuasi, oco ka va ka ivaleko oku vumba Yehova. (Esin. 8:1-3) Osimbu va Isareli ka va tambuile ofeka yohuminyo, va lunguiwa ndoco: “Eci Yehova Suku yove a ku iñisa vofeka a likuminya lolosekulu viove, Avirahama la Isake kuenda Yakoba, oku ku yĩha, eci a ku iñisa vovaimbo anene awa [ana ove kua tungile], leci a ku iñisa volonjo vie yuka ovina viosi viwa, [vina okuti haveko] wa vi yukisa, eci a ku ĩha ovisimo via [felĩwa, okuti] haveko wa vi fẽla, leci a ku ĩha oviumbo viayuva levi violiveira kua kũlile, eci o lialia hu kuta, . . . lunguka sanga wivala Yehova.”​—Esin. 6:10-12.

5. Momo lie Yehova a yandulukila va Isareli, kuenda ofeka yipi a nõla?

5 Elungulo eli lia kuata esilivilo. Koloneke via Nehemiya, alume vamue va Lewi, va sumuile poku ivaluka ovina via pita la va Isareli noke yoku iñila Vofeka Yohuminyo. Eci va iñila volonjo vie yuka ovikuata viwa, loku tambula oviumbo vie yuka okulia, lovinyua, ‘va lia lia, ve kuta kuta, kuenda va neta.’ Pole, veya oku lingila usuanji Suku, poku ponda ovaprofeto vana va tumiwile kokuavo. Kuenje, Yehova wa va yanduluka. (Tanga Nehemiya 9:25-27; Hos. 13:6-9) Kuviali wa va Roma, va Yudea vakuesino, va linga vali ekandu linene poku ponda Mesiya! Omo liaco, ka va taviwile vali la Yehova, kuenje, wa nõla ofeka yikuavo yokaliye, okuti va Isareli yespiritu.—Mat. 21:43; Ovil. 7:51, 52; Va Gal. 6:16.

“Havakualualiko”

6, 7. (a) O lombolola ndati ovina Yesu a popia viatiamẽla kocituwa colondonge viaye ndomo via sukilile oku tenda oluali? (b) Momo lie Akristão vocili va sukilile oku yuvula oku tiamẽla koluali lua Satana?

6 Ndomo tua lilongisa vocipama ca pita, Yesu Kristu Utue wekongelo Liakristão, wa popia hati, olondonge viaye ka vi pangi onepa koluali lulo lua vĩha lua Satana. Osimbu ka file, wa sapuila olondonge viaye hati: “Nda wa kaili vakualuali nda oluali lua sola valuo, puãi, omo kavuvakualualiko, omo ame ndo nõli voluali, oco oluali lu [vu] suvukili.”—Yoa. 15:19.

7 Noke yotembo yimue, Akristão valua va kala kovitumãlo via vialiwile la va Roma. Anga hẽ, Akristão vaco va pangele onepa koluali? Ka va pangele. Kovitumãlo viosi va kala, va litepele loluali lua Satana. Eci pa pita 30 kanyamo, tunde poku fa kua Kristu, upostolo Petulu wa sonehela Akristão va kala kovitumãlo vikuavo vio ko Roma hati: “A vakuacisola, ndu vetiyi ndakombe kuenda ndovingendeleyi, siti, Yuvuli oloñeyi vietimba, vina vi yaka lutima. Kali lovituwa via sunguluka pokati ka vakualofeka.”—1 Pet. 1:1; 2:11, 12.

8. Ulume umue ukuasapulo, wa lekisa ndati okuti Akristão vatete ka va pangele onepa koluali lulo?

8 Ulume umue ukuasapulo o tukuiwa hati, Kenneth Scott Latourette, poku eca uvangi wokuti Akristão vo kocita catete va kala ‘akombe haivo ovingendeleyi’ kotembo ya va Roma, wa soneha ndoco: “Vokuenda kuovita vitatu vianyamo, Akristão va liyaka lelambalalo lialua . . . Va enda oku lundiliwa ovina vialua omo lioku likala oku linga ovipito via vakualofeka. Va lundiliwavo hati, ka va tava ku Suku. Omo lioku yuvula oku linga ovitalukilo via vakualofeka, levi viatavo esanda, kuenda ukahonga, va va lundila hati, va kuete olonepele viakova.”

Ka tu ka Lingi Ovina Viosi Violuali

9. Tu lekisa ndati okuti ka tua ‘suvukile omanu’ ndeci Akristão vo kocita catete va enda oku linga?

9 Nye Akristão va siata oku linga koloneke vilo? Va kuãi ongangu Yakristão vo kocita catete yoku yuvula oku panga onepa ‘koluali lulo lua vĩha.’ (Va Gal. 1:4) Omo liocituwa caco, tua siata oku yoliwa epembe loku suvukiwa lomanu valua. Pole, ka tua ‘suvukile omanu vaco.’ Omo liocisola tu kuete, tu likolisilako oku pasuisa omanu konjo lanjo, loku va kundila ‘olondaka viwa Viusoma wa Suku.’ (Mat. 22:39; 24:14) Tu ci linga momo tua kũlĩha okuti, Usoma wa Yehova, vonduko ya Yesu Kristu, ndopo u ka malako uviali ũvi womanu, kuenje, ilu lieve li ka pongoluiwa oco li linge oluali luokaliye luesunga.​—Dan. 2:44; 2 Pet. 3:13.

10, 11. (a) Ongave yipi tu sukila oku kapa koku talavaya lovina vi kasi voluali? (b) Akristão vana va lavulula, ovina vipi violuali va sukila oku yuvula?

10 Omo okuti esulilo lioluali lulo li kasi ocipepi, etu tuafendeli va Yehova, tu sukila oku yuvula oku sakalala lovina violuali. Omo liaco, tu pokoli kelungulo liupostolo Paulu wa popia hati: “A vamanji, . . . oloneke via tu tukuiwila via linga vimbumbulu. Oco, tunde cilo, ava va . . . landa va linge ndava ka va kuete, ava va sakalala lovina violuali va linge ndava ka va kuete cimue laluo. Momo, oluali ndomo lu kasi cilo, lu kasi loku imũha.” (1 Va Kor. 7:29-31) Akristão koloneke vilo, va talavaya ndati lovina vi sangiwa voluali? Va ci linga poku kuama uloño wokaliye u va kuatisa oku sapela lomanu loku sandeka ukũlĩhĩso Wembimbiliya valimi alua a sangiwa voluali. Va yuvula oku pesila otembo yalua kovopange oku sanda eteku. Va sandiliya lika upange una u va kuatisa oku sanga eteku. Omo liaco, va sukila oku yuvula oku sakalala calua lovina violuali, okuti, va leluisa omuenyo wavo poku pitisa kovaso ovina vi kuete esilivilo.​—Tanga 1 Timoteo 6:9, 10.

11 Akristão vana va lavulula, va yuvula oku sakalala calua lovina violuali viatiamẽla kelilongiso lia velapo. Omanu valua va tenda elilongiso lia velapo ndonjila yi va kuatisa oku kuata upange wa kemãla, kuenda ekalo liwa. Omo okuti, etu Tuakristão tu kasi ndovingendeleyi voluali lulo, tu kuete ocimãho ca litepa lomanu vaco. Tu yuvuli oku lisandela “ovina vinene.” (Va Rom. 12:16; Yer. 45:5) Omo okuti tulondonge via Yesu, tu sukila oku pokola kelungulo liaye. Eye wa popia hati: “Lunguki kuenda liuviki kocipululu cosi, momo omunu, ndaño ohuasi enene, omuenyo waye ka u tundi kovina a kuete.” (Luka 12:15, NW) Akristão vana okuti amalẽhe, va vetiyiwa oku sandiliya ovimãho viespiritu, loku kuata elilongiso lia pita pokati, li va kuatisa oku sanga ovina va sukila. Nda va ci linga, ci va kuatisa oku tiamisila lika ovisimĩlo viavo koku vumba Yehova ‘lutima wavo wosi, longusu yavo yosi, kuenda olondunge viavo viosi.’ (Luka 10:27) Nda va ci linga, ci va kuatisa oku kuata “ukuasi wa Suku.”​—Luka 12:21; tanga Mateo 6:19-21.

Yuvula Ovinjangatela Lasakalalo Omuenyo

12, 13. Oku pokola kolondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Mateo 6:31-33, ci tu kuatisa ndati oku kuata ovituwa via litepa levi viomanu voluali?

12 Afendeli va Yehova va kuete ovisimĩlo via litepa levi viomanu vakualuali catiamẽla kovokuasi. Omo liaco, Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Ko ka kali lohele, hoti, ‘Tu lia nye?’ pamue ‘tu nyua nye?’ pamue ‘tu wala nye?’ Momo ovina viaco, ovio vakualofeka va sakalala lavio oku vi sanda. Ene puãi, Isiene o kasi kilu, wa kũlĩha ale okuti vu sukila ovina viaco. Puãi tete sandiliyi usoma waye kuenda esunga liaye, kuenje ovina evi viosi viu vokiyiwi.” (Mat. 6:31-33) Valua pokati ka vamanjetu, va siata oku pita lovolandu a lekisa ndomo Yehova, Isietu wo kilu, wa siata oku eca ovina viosi omanu vaye va sukila.

13 Embimbiliya li popia hati: “Ku wa sanjukila oku vumba Suku kuli onganyu ya piãla.” (1 Tim. 6:6) Koloneke vilo, omanu valua va kuete ovisimĩlo via litepa lolondaka evi. Amalẽhe valua eci va kuela, va yongola oku kuata lonjanga ovina viosi va sukila ndeci: Onjo yiwa yeyuka ovikuata viokaliye, ekãlu limue lia posoka, kuenda ovina vikuavo. Pole, Akristão vana va kasi ndovingendeleyi voluali, ka va ecelela okuti olonjongole viavo vi va vetiya oku sanda ovikuata via tĩla oku vi landa haivio vi talavaya lolusu. Oku mola ndomo amalẽhe valua va yuvula oku sandiliya ovokuasi, okuti, va pesila otembo longusu yavo kupange wa Yehova, ci tu sanjuisa calua. Vamue va litumbika kupange wakundi votembo yosi, vakuavo va talavaya ko Betele, kupange woku nyula akongelo, ale olomisionaliu. Tua sanjuka calua omo liupange vamanji ava va siata oku linga osimbu va vumba Yehova lutima wosi!

14. Olusapo lua Yesu luatiamẽla kuwayi, lu tu longisa nye?

14 Yesu volusapo luaye luatiamẽla kuwayi, wa popia hati, “ohele yoluali leliaño liukuasi,” vi pondola oku totomisa ondaka ya Suku yi kasi vutima wetu kuenje ka tu imi vali apako. (Mat. 13:22) Pole, oku kala ndovingendeleyi voluali lulo, ci tu kuatisa oku yuvula oku wila vonjanjo yaco. Ci tu kuatisavo oku kuata iso “liyela,” ale oku “tiamisila utima” kocimãho cimosi lika coku linga ocipango ca Suku poku pitisa kovaso Usoma waye.​—Mat. 6:22.

“Oluali lu Takata”

15. Olondaka vipi upostolo Yoano a popia vi situlula ovituwa Akristão viocili va sukila oku yuvula voluali lulo?

15 Otembo ya kambako yitito calua. Eli olio esunga lieci Akristão vocili va sukilila oku kala “ndakombe kuenda ndovingendeleyi” voluali lulo. (1 Pet. 2:11; 2 Pet. 3:7) Tu ci lekisa poku nõla onjila tu yongola oku kuama, poku tẽlisa olonjongole vietu, kuenda poku nõla ovimãho vietu. Upostolo Yoano wa lungula vamanjaye oco ka va ka sole oluali ale ovina vi kasi voluali, momo “oluali lu takata loñeyi yaluo, puãi u o lingainga ocipango ca Suku o kala oloneke ka vi pui.”​—1 Yoa. 2:15-17.

16. Tu lekisa ndati okuti tu kuete ovituwa via litepa lomanu vakualuali?

16 Yehova wa sapuilile va Isareli hati, nda va pokola kokuaye, va ‘linga omanu vaye, va nõliwa pokati kolofeka viosi.’ (Etu. 19:5) Eci va Isareli va enda oku pokola ku Suku, efendelo lekalo liavo, lia litepele lolofeka vikuavo. Koloneke vilo, Yehova wa li nõlelavo omanu vamue va litepa loluali lua Satana. Embimbiliya li popia ndoco: “Imbapo oku tomba Suku lovituwa violuali, loku kala lesuluviko kuenda esunga, lovimuenyo vi kemãlisa Suku voluali lulo lua vĩha, osimbu tu talamẽla elavoko liesumũlũho, hailio etukuluko liulamba wa Suku Tõlo, kuenda Upopeli wetu Yesu Kristu. Eye wa lieca oco a tu yovole kevĩho liosi, loku lisokiyila omanu va yelisua, okuti, va linga vaye muẽle, haivo vakuambili yovilinga viwa.” (Tito 2:11-14, NW) Pokati ‘komanu’ vaco, pa sangiwa Akristão olombuavekua ‘lolomeme vikuavo’ via Yesu okuti, vi kasi oku eca ekuatiso kokuavo.​—Yoa. 10:16.

17. Momo lie olombuavekua lolomeme vikuavo, via sanjukilila oku kala akombe kuenda ovingendeleyi voluali lulo lua vĩha?

17 Olombuavekua vi kuete ‘esumũlũho’ lioku viala kumue la Kristu kilu. (Esit. 5:10) Olomeme vikuavo eci vi ka tambula omuenyo ko pui palo posi, ka vi ka kala vali ndovingendeleyi voluali lulo lua vĩha. Kuenje, va ka tunga olonjo via posoka, kuenda va ka kuata okulia kualua lovina vioku nyua. (Osa. 37:10, 11; Isa. 25:6; 65:21, 22) Ovo ka va ka kuata olutukãi ndeci va Isareli va linga, momo va ka ivaluka okuti ovina viaco viosi via tunda ku Yehova, ‘Suku yoluali luosi.’ (Isa. 54:5) Olombuavekua kuenda olomeme vikuavo, lomue pokati kavo o ka livela omo lioku kala ocingendeleyi voluali lulo lua vĩha.

O Tambulula Ndati?

• Nye ci lekisa okuti afendeli va Suku kosimbu va kala ovingendeleyi?

• Akristão vatete va lekisa ndati okuti va kuata ovituwa via litepa la vakualuali?

• Akristão vocili va talavaya ndati lovina vio voluali lulo?

• Momo lie tua sanjukilila oku akombe voluali lulo lua vĩha?

[Apulilo Elilongiso]

[Elitalatu kemẽla 18]

Akristão vatete va yuvuile olomapalo viungangala levi via vĩha