Skip to content

Skip to table of contents

Ove hẽ wa Sanjukila ‘Esumũlũho Lioku Eca Ovilumba’?

Ove hẽ wa Sanjukila ‘Esumũlũho Lioku Eca Ovilumba’?

Ove hẽ wa Sanjukila ‘Esumũlũho Lioku Eca Ovilumba’?

AKRISTÃO vatete ko Filipu, va kũlĩhĩwile ciwa omo liocali cavo coku kuatisa efendelo liocili. Upostolo Paulu vukanda a va sonehela wa popia hati: “Njimba olopandu ku Suku yange olonjanja viosi eci ndu wivaluki. Olonjanja viosi eci ndu likutililili ene vosi ndi ci linga lesanju. Njimba olopandu, omo tunde keteke liatete toke cilo, wa litumbiki oku kuatisa upange wondaka yiwa.” (Va Fil. 1:3-5) Paulu wa ivalukavo eci Ludia kumue lepata liaye va papatisiwa. Noke, Lundia wa laleka Paulu kuenda omanu a kala lavo kupange woku kunda oco va sikĩle konjo yaye.—Ovil. 16:14, 15.

Ndaño ekongelo lio ko Filipu, ndopo lia sovuiwile kuenda lia kala ocinãla ci soka 160 kolokilometulu, pole, vamanji va tumĩle okulia olonjanja vivali, oco ku kuatise Paulu lakamba vaye, osimbu va kala olosemana vialua ko Tesalonike. (Va Fil. 4:15, 16) Eci pa pita anyamo amue, vamanji vo ko Filipu lo ko Makedonia, ndaño va liyaka lovitangi vialua kuenda ‘usuke,’ pole, eci va yeva ohali ya vamanji vo ko Yerusalãi ndomo va kala oku lambalaliwa, va yonguilevo oku va kuatisa. Paulu wa lombolola hati, ocitangi caco “ca pitahãla eci va tẽla.” Kuenje wa soneha ndoco: “Va tu pinga lolupili lualua okuti tu tava okuti lavovo va eca” ekuatiso liaco.​—2 Va Kor. 8:1-4; Va Rom. 15:26.

Noke yanyamo ekũi tunde eci va Filipoi va linga Akristão, va amamako locituwa coku lekisa ocali. Eci va yeva okuti Paulu wa kapiwa vokayike ko Roma, va tuma Epafrodito oku linga ungende u soka 1.287 kolokilometulu oku endela vonjila lo vokalunga oco a ka tuale okulia kokuaye. Akristão vo ko Filipu, va yonguile oku kuatisa upostolo Paulu oco a kuate ongusu yoku pamisa vamanji kuenda oku kunda osimbu a kala vokayike.​—Va Fil. 1:12-14; 2:25-30; 4:18.

Koloneke vilo, Akristão vocili va sanjukila esumũlũho lioku kuatisa kupange woku kunda Usoma, kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge. (Mat. 28:19, 20) Va siata oku kuatisa kupange waco, poku pesela otembo, ongusu, kuenda olombongo viavo. Okakasia ka kuãimo ka lekisa ndomo o pondola oku kuatisa kupange wa Suku.

[Okakasia kemẽla 22 23]

NDOMO VAMUE VA SIATA OKU ECA

OLOMBANJAILE VIOKU KUATISA KUPANGE WOKU KUNDA VOLUALI LUOSI

Valua pokati Kolombangi Via Yehova, va siata oku soleka olombongo vimue oco va vi kape vokasia ya sonehiwa hati: “Olombanjaile Vioku Kuatisa Kupange Woku Kunda Voluali Luosi.”

CECI UTIMA WETU U TU VETIYA OKU ECA OVINA TU KUETE

Pokati Kolombangi Via Yehova, pali vamanji valua okuti, olohukũi, vakuavo va siata oku liyaka lovitangi vioku sanga olombongo. Omo liaco, poku eca olombanjaile vioku kuatisa kupange woku kunda Usoma, tu sukila oku yuvula ocisimĩlo cokuti, olombanjaile vietu ka vi kuete esilivilo. Eci Yesu a mõla ukãi ocimbumba haeye ohukũi wa kapa ombanjaile yaye vokasia yo vonembele, ko pembuile. Eye, wa popia hati: “Ndu sapuili siti, Ocili ocimbumba eci, haico osuke, ca imbamo calua, vosi vakuavo ci sule. Momo ava vosi kukuasi wavo wa lua, vopako ño eci va lumba, eye puãi kusuke waye, wa imbamo cosi a kala laco, haico eteku liaye.” (Luka 21:1-4) Ndaño okuti ukãi wa lumbile ombanjaile yitito, wa ci linga lutima waye wosi, momo wa eca ovina a kuatele.

Vamanji vosi va sukila oku linga esokiyo lioku eca olombanjaile viavo vekongelo. Eci Akristão vo ko Yudea va sukilile ekuatiso, vamanji vo ko Korindo va eca ekuatiso liavo, pole, va tambula onumbi yiwa kupostolo Paulu, poku va sonehela ndoco: “Poku eca ovilumba vioku kuatisa olosandu, lingi ndeci nda lombolola ale kakongelo o ko Galatia. Eteke liatete kosemana, omunu lomunu pokati kene, a seleke cimue a pondola oku eca, okuti eci ndi pitĩla, ka vu kongola vali olombongo.”​—1 Va Kor. 16:1, 2, NW.

Omanu vamue va siata oku seleka olombongo vioku tetulula ovitangi viavo. Olombangi Via Yehova via siatavo oku seleka olombongo vioku kuatisa kefendelo liocili. Omo liaco, vamanji voluali luosi, va siata oku eca olombanjaile viavo oco vi kuatise kupange woku kunda Usoma wa Suku. Olosãi viosi, omunu lomunu o pongiya olombongo a yongola oku eca. Omanu vamue okuti Halombangiko Via Yehova, va siatavo oku eca olombanjaile vioku kuatisa kupange woku kunda. Omo liaco, va sanjukila oku eca lutima wosi ovina va kuete.

Vamanji va kasi Kolofiliale, noke yoku tambula olombanjaile viaco, va siata oku tuma ovikanda violopandu kakongelo.

Ovo va sanjukila oku tambula olombanjaile vi eciwa la vamanji vakongelo oco vi kuatise kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku. Olombanjaile viaco, vi kuatisa olomisionaliu vi kasi kolofeka vialua, kuenda via siata oku kuatisavo koku landa olomakina vioku panga alivulu oco a tumiwe kakongelo. Handi vali, vi kuatisa olomitavaso vi nyula akongelo vimbo kuenda vofeka, oco vi pamise vamanji konepa yespiritu. (Va Rom. 1:11, 12) Vamanji va litumbika kupange wakundi votembo yosi, va siatavo oku kuatisiwa lolombanjaile viaco.

Kocita catete, omanu vana va enda oku eca olombanjaile viavo oco vi kuatise kefendelo liocili, va tambula asumũlũho alua, omo lioku sivaya Yehova lovina va kuete. Nda tua kuatisa kupange woku kunda u kasi oku lingiwa voluali luosi koloneke vilo, tu tambulavo asumũlũho alua. Omo liaco, tu amamiko oku lekisa onjongole yoku eca lutima wosi ovina tu kuete.

Nda umue o yongola oku eca olombanjaile vioku kuatisa kupange woku kunda u kasi oku lingiwa voluali luosi, citava oku vi tuma ko

Associação das Testemunhas de Jeová Rua Talatona n.°1—Luanda Sul ale Caixa Postal 6877 Luanda—Angola