Skip to content

Skip to table of contents

Tu Kuatisi Vamanji Alume Oco Va Tambule Ovikele

Tu Kuatisi Vamanji Alume Oco Va Tambule Ovikele

Tu Kuatisi Vamanji Alume Oco Va Tambule Ovikele

“Wosi wa longisiwa [ciwa] o linga ndulongisi waye.”​—LUKA 6:40.

1. Eci Yesu a kala palo posi, upange upi a sia vekongelo?

 UPOSTOLO Yoano poku malusula Evanjeliu liaye, wa popia hati: “Kulivo ovina via lua vikuavo Yesu a linga. Nda viosi via sonehiwile, nda soka siti, voluali, alivulu aco a sonehiwa, nda ka a suimo.” (Yoa. 21:25) Eci Yesu a kala palo posi, wa sandiliya alume kupange waye woku kunda, kuenda wa va pindisa oco va songuile upange waco noke yoku tiukila kilu. Kunyamo wa 33 N.Y.Y., eci a tiukila kilu, wa sia ekongelo litito cakundi okuti noke lieya oku li vokiya.​—Ovil. 2:41, 42; 4:4; 6:7.

2, 3. (a) Momo lie ku sukiliwila alume va papatisiwa oco va tambule ovikele vekongelo? (b) Nye tu lilongisa vocipama cilo?

2 Koloneke vilo, voluali luosi mu sangiwa eci ci pitahãla olohuluwa epanduvali Kolombangi Via Yehova, via tiamẽla kueci ci pitahãla 100.000 kakongelo, okuti va sukila oku songuiwa lakulu vekongelo. Vana va sandiliya ovikele vekongelo, va sesamẽla epandiyo momo va “yongola upange uwa.”​—1 Tim. 3:1.

3 Omunu ka loñoloha vonjanja yimosi oco a tambule ovikele vekongelo. Elilongiso lio kosikola, ale oku loñoloha koku linga ovina vimue havioko vi kuatisa manji ulume oku tambula ovikele vekongelo. Oco ulume a tambule ocikele caco, o sukila oku loñoloha kespiritu. Ka sukila lika oku loñoloha oco a linge upange waco, pole, o sukilavo oku lekisa ovituwa via kongela vepako liespiritu. Tu kuatisa ndati vamanji alume oku loñoloha oco va tambule ovikele vekongelo? Yesu wa popia hati: “Wosi wa longisiwa [ciwa] o linga ndulongisi waye.” (Luka 6:40) Vocipama cilo, tu konomuisa ndomo Yesu Kristu, Ulongisi wetu wa Velapo a pindisa olondonge viaye oco vi tambule ovikele. Tu lilongisavo ndomo tu pondola oku kuatisiwa lepindiso liaco.

‘Ndo Tukuli Okuti Wakamba Vange’

4. Yesu wa lekisa ndati okuti wa kala ekamba liovapostolo vaye?

4 Yesu ka tendele olondonge viaye ndomanu va sule, pole, wa vi tukula hati, akamba vaye. Wa enda oku kala lavio otembo yalua, kuenda wa lekisa okuti wa vi kolela poku ‘vi sapuila ovina viosi a yeva ku Isiaye.’ (Tanga Yoano 15:15.) Sokolola esanju olondonge via kuata, eci Yesu a tambulula epulilo liavo liokuti: “Ondimbukiso yokutukuluka kuove ye? Londimbukiso yesulilo lioluali ye?” (Mat. 24:3, 4) Yesu wa yonguile okuti, olondonge vi kũlĩha ovisimĩlo viaye. Vuteke a pakuiwa, wa endele vocumbo co Gesemane la Petulu, la Tiago, kuenda Yoano, kuenje, wa likutilila lolupili omo liesakalalo a kuata. Ovapostolo vaco vatatu, ka va yevele ondaka ya Yesu, pole, va limbukile okuti wa kuata esakalalo lialua. (Mar. 14:33-38) Sokololavo ndomo ekolelo liovapostolo vaco lia pamisiwa locinjonde coku pongoluiwa kua Yesu. (Mar. 9:2-8; 2 Pet. 1:16-18) Ukamba ovapostolo va kuata la Yesu, wa va kuatisa oku amamako oku linga upange va tambuile kokuaye.

5. Ovina vipi akulu vekongelo va siata oku linga vi lekisa okuti va lianja la vamanji?

5 Koloneke vilo, akulu vekongelo va siata oku kuata ukamba la vamanji, kuenda oku va kuatisa ndeci Yesu a linga. Va pamisa ukamba waco poku sandiliya otembo yoku kala lavo loku lekisa ocisola kokuavo. Ndaño okuti akulu vekongelo va kũlĩha ovina vimue okuti ka citava oku vi sapuila vamanji, pole, va lianja lavo. Akulu vekongelo omo lioku kolela vamanji, va siata oku sapela lavo ovina va lilongisa Vovisonehua, kuenda ka va tendi oloñuatisi viekongelo ndomãla vatito. Momo va kũlĩha okuti vamanji yaco va sole Yehova kuenda va kasi oku talavayela kumosi koku kuatisa ekongelo.

“Ndo Wihi Ongangu” Yiwa

6, 7. Lombolola ndomo Yesu a lekisa ongangu yiwa kolondonge viaye, kuenda ndomo ya va kuatisa.

6 Olondonge via Yesu ndaño via solele ovina viespiritu, pole, olonjanja vimue via enda oku yapuisiwa lovituwa viepata kuenda viomanu va lisunguile lavo. (Mat. 19:9, 10; Luka 9:46-48; Yoa. 4:27) Yesu ka kuatele ocituwa coku popia lãvi olondonge viaye ale oku vi temẽla, kuenda lalimue eteke a vi kisikile oku linga ocina cimue ka vi tẽla. Yesu wa longisa olondonge viaye poku lekisa ongangu yiwa kokuavo.​—Tanga Yoano 13:15.

7 Ongangu yipi Yesu a sila olondonge viaye? (1 Pet. 2:21) Eye wa leluisile omuenyo waye oco a kuatise omanu kupange woku kunda. (Luka 9:58) Yesu wa lekisile eliketiso kuenda wa tiamisilile elongiso liaye Kovisonehua. (Yoa. 5:19; 17:14, 17) Wa lianjele la vakuavo kuenda wa kuatela ohenda omanu. Ovina a linga via vetiyiwa locisola. (Mat. 19:13-15; Yoa. 15:12) Ongangu ya Yesu ya kuatisa ovapostolo vaye. Tiago ka kuatele usumba lolofa, pole, wamamako oku vumba Suku lekolelo toke eci a pondiwa. (Ovil. 12:1, 2) Yoano wa kuama ongangu ya Yesu yekolelo vokuenda kueci ci soka 60 kanyamo.​—Esit. 1:1, 2, 9.

8. Ongangu yipi akulu vekongelo va sukila oku lekisa kamalẽhe alume kuenda komanu vakuavo?

8 Akulu vekongelo vana va lieca lutima wosi, omo liumbombe wavo, haivo va kuete ocisola, va siata oku lekisa ongangu yiwa kamalẽle alume. (1 Pet. 5:2, 3) Akulu vekongelo vana va lekisa ongangu yiwa koku longisa, haivo va kuete ovituwa viwa, kuenda va loñoloha kupange woku kunda, va siata oku sanjuka poku limbuka okuti, vamanji alume va pondola oku kuama ongangu yavo yekolelo.​—Va Hev. 13:7.

‘Yesu Noke Yoku va Ĩha Olonumbi, wa va Tuma’

9. Tua kũlĩha ndati okuti Yesu wa pindisa olondunge viaye oco vi tẽlise upange woku kunda?

9 Yesu noke yoku kunda vokuenda kuanyamo avali, wa tumavo ovapostolo 12 kupange waco. Pole, osimbu handi ka va tumĩle, wa va ĩha olonumbi. (Mat. 10:5-14) Onjanja yimue, Yesu osimbu ka lingile ocikomo coku eca okulia kowiñi womanu, wa tuma olondonge viaye oku ongolola omanu oco vi ece okulia. (Luka 9:12-17) Yesu wa pindisa olondunge viaye poku va ĩha olonumbi viwa haivio via teta onimbu. Omo liepindiso liaco kuenda ekuatiso liespiritu sandu, ovapostolo va sokiya upange woku kunda una wa fetikiwa kunyamo wa 33 N.Y.Y., okuti u kasi oku amamako koloneke vilo.

10, 11. Tu pondola ndati oku amamako loku pindisa vana va fetika ndopo oku vumba Yehova?

10 Koloneke vilo, nda ulume umue o tava oku lilongisa Embimbiliya, o fetika oku tambula epindiso liovina viespiritu. Tu sukila oku u kuatisa oco a loñolohe koku tanga ciwa. Osimbu tu longisa Embimbiliya ulume waco, tua amamako oku u kuatisa. Eci a fetika oku endaenda kolohongele olonjanja viosi, noke o lisonehisa Kosikola Yupange Wakristão, kuenje, o linga ukundi ka papatisiwile. Eci a papatisiwa, o longisiwavo oku linga ovina vikuavo ndeci: Oku kuatisa koku semulula Onjango Yusoma. Vokuenda kuotembo, omunu waco citava okuti o kuatisiwa, oco a linge oñuatisi yekongelo.

11 Eci manji umue ulume wa papatisiwa a tambula ocikele cimue, ukulu umue wekongelo u sapuila ndomo a sukila oku tẽlisa ocikele caco. Manji una o kasi oku pindisiwa, o sukila oku kuata elomboloko ndomo a pondola oku tẽlisa upange waco. Nda ka kasi oku tẽlisa ciwa ocikele caco, akulu vekongelo ka va ka sime lonjanga okuti, ka tẽla oku linga upange waco. Pole, ukulu umue wekongelo, u lomboluila locisola poku u lekisa ndomo a sukila oku linga upange waco. Eci akulu vekongele va limbuka ndomo manji yaco a likolisilako oku tẽlisa ocikele caye, ci va nenela esanju.​—Ovil. 20:35.

‘Ukualondunge o Yeva Kalungulo’

12. Momo lie alungulo a Yesu a kuatela esilivilo?

12 Yesu wa pindisa olondonge viaye poku sandiliya epuluvi omunu lomunu pokati kavo a sukilile oku kuatisiwa. Eye, wa lemẽla Tiago la Yoano eci va yonguile okuti kilu ku tunda ondalu oco yi nyõle va Samaria vana ka vo tambuile ciwa. (Luka 9:52-55) Onjanja yikuavo, eci ina ya Tiago la Yoano a pinga ku Yesu oco a ece komãla vaye ocikele ca velapo Vusoma wa Suku, Yesu wo tambulula hati: “Oku tumala kondio yange lo kepĩli liange hacangeko oku ceca, puãi, cava ca va angiliyiwila la Tate.” (Mat. 20:20-23) Yesu wa enda oku eca alungulo a teta onimbu, a sunguluka, lekuatiso liolonumbi Viondaka ya Suku. Eye wa longisa olondonge viaye oku sokolola ndomo vi pondola oku kapako olonumbi viaco. (Mat. 17:24-27) Yesu wa kũlĩhĩlevo okuti, olondonge viaye ka via lipuile, kuenda ka vi tẽla oku linga ovina viosi. Wa enda oku vi lungula locisola.​—Yoa. 13:1.

13, 14. (a) Helie o sukila oku tambula elungulo? (b) Lombolola ndomo akulu vekongelo va pondola oku eca elungulo ku manji umue ulume okuti ka kasi oku kula kespiritu.

13 Vamanji vosi alume okuti va sandiliya ovikele vekongelo, olonjanja vimue va sukila ekuatiso liolonumbi Viovisonehua. Elivulu Liolosapo 12:15, li popia ndoco: “Ukualondunge . . . o yeva kalungulo.” Ukuenje umue wa popia hati: “Nda kuata ovisimĩlo viokuti, si pondola oku tẽlisa ocikele cimue vekongelo, momo sia loñolohele. Pole, ukulu umue wekongelo wa ndi kuatisa oku kuata ovisimĩlo via sunguluka.”

14 Nda akulu vekongelo va limbuka okuti manji umue ulume o kuete ovituwa viu tateka oku kula kespiritu, va sukila oku u kuatisa “lutima womboka.” (Va Gal. 6:1) Pole, olonjanja vimue, akulu vekongelo va sukila oku eca elungulo li kuatisa omunu oku pengulula ovituwa viaye. Nda manji umue ulume ka kasi oku tẽlisa ovikele viaye, ukulu wekongelo, u kuatisa poku u sapuila hati, Yesu wa lekisa ombili kupange woku kunda Usoma kuenda wa tuma olondonge viaye oku linga upange waco. (Mat. 28:19, 20; Luka 8:1) Nda manji umue ulume o moleha okuti wa livelisapo, akulu vekongelo va sukila oku u sapuila ndomo Yesu a kuatisa olondonge viaye oku limbuka ovitangi vi tunda koku livelisapo. (Luka 22:24-27) Nye akulu vekongelo va sukila oku linga nda manji umue ka kuete ocituwa coku ecela vakuavo? Ovo va sukila oku u kuatisa lolusapo lupika una ka yonguile oku ecela ukuavo wo levalele ofuka yitito, ndaño okuti cime caye wo wecela ofuka yinene. (Mat. 18:21-35) Akulu vekongelo poku lungula manji yaco, va sukila oku ci linga lonjanga.​—Tanga Olosapo 27:9.

“Lipindisa”

15. Ukulu wekongelo o kuatisiwa ndati lepata liaye, oco a tẽlise ovikele viaye vekongelo?

15 Akulu vekongelo va siata oku pindisa vamanji alume oco va tambule ovikele, pole vamanji vakuavo va pondolavo oku eca ekuatiso. Vakuepata va pondola oku kuatisa omunu o sandiliya ovikele vekongelo. Nda manji o sandiliya ocikele cimue wa linga ale ukulu wekongelo, ukãi lomãla va sukila oku u kuatisa oco a tẽlise ocikele caco. Epata li sukila oku u kuatisa oco a tẽlise ciwa ovikele viaye vekongelo. Ekuatiso liepata, li sanjuisa ukulu waco kuenda vamanji vosi vekongelo.​—Olosap. 15:20; 31:10, 23.

16. (a) Helie o sukila oku lekisa onjongole yoku tambula ovikele vekongelo? (b) Manji ulume o lekisa ndati onjongole yoku tambula ovikele vekongelo?

16 Ndaño okuti vamanji vakuavo va pondola oku kuatisa omunu umue oco a tambule ovikele, pole, omunu waco, o sukila oku lekisa onjongole. (Tanga Va Galatia 6:5.) Oloñuatisi viekongelo kuenda akulu vekongelo, havoko lika va kuete ocikundi coku kuatisa manji umue oku kula kespiritu oco a kuate ombili kupange woku kunda. Oco manji yaco a tambule ovikele vekongelo, o sukila oku likolisilako oku kuata ovituwa via tukuiwa Vovisonehua. (1 Tim. 3:1-13; Tito 1:5-9; 1 Pet. 5:1-3) Manji una o yongola oku kala oñuatisi yekongelo ale ukulu wekongelo, a kũlĩhĩse ovina a sukila oku linga konepa yespiritu. Vovina viaco, mua kongela oku tanga Embimbiliya eteke leteke, elilongiso lio pokolika, oku sokolola ovina a tanga, oku likutilila, kuenda oku kuata ombili kupange woku kunda. Manji yaco, o sukilavo oku kapako elungulo Paulu a ecele ku Timoteo liokuti: “Lipindisa oco o kuate ocituwa coku sumbila Suku.”​—1 Tim. 4:7, NW.

17, 18. Nda manji umue ulume o kuete ovisimĩlo viokuti ka loñolohele, nye a sukila oku linga?

17 Nda manji umue ulume, ka sandiliya ovikele omo lioku sima okuti ka loñolohele, o sukila oku linga nye? Eye, o sukila oku ivaluka ovina viwa Yehova Suku la Yesu Kristu va siata oku tu lingila. Eteke leteke, Yehova wa siata oku “tu ambatela ocilemo cetu.” (Osa. 68:19) Yehova, Isietu wo kilu, o kuete unene woku kuatisa manji ulume oco a tambule ovikele vekongelo. Nda manji umue ka lingile handi oñuatisi yekongelo, ale ukulu wekongelo, o sukila oku likolisilako oku sandiliya ovikele, momo vocisoko ca Yehova muli ekambo lia vamanji alume. Oku sokolola ovina viaco, ci pondola oku kuatisa manji ulume oku likolisilako oku yuvula ovisimĩlo ka via sungulukile. Manji yaco, o sukila oku pinga espiritu sandu vohutililo, oco liu kuatise oku lekisa epako liespiritu ndeci: Ombembua kuenda esuluviko. Nda wa ci linga, cu kuatisa oku yuvula ovisimĩlo ka via sungulukile. (Luka 11:13; Va Gal. 5:22, 23) O sukilavo oku kolela okuti, Yehova o sumũlũisa vosi va kuete ovisimĩlo via sunguluka vioku sandiliya ovikele vekongelo.

18 Nda manji umue ulume wa papatisiwa o kuete owesi woku sandiliya ovikele, nye ci pondola oku u kuatisa? Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Suku o kasi loku linga upange waye vokati kene, kuenje haeye o tu ĩha ongusu kuenda utima woku linga ocipango caye.” (Va Fil. 2:13) Yehova Suku, eye eca espiritu liaye oco li pamise omunu o yongola oku vumba, loku linga upange u kola. (Va Fil. 4:13) Omo liaco, Ukristão o sukila oku likutilila ku Suku oco o kuatise oku linga ovina via sunguluka.​—Osa. 25:4, 5.

19. Ondaka angombo “epanduvali lolosoma ecelãlã,” yi tu ĩha elavoko lie?

19 Yehova o sumũlũisa akulu vekongelo omo lioku likolisilako oku pindisa vamanji alume. O sumũlũisavo vana va tava oku pindisiwa oco va tambule ovikele vekongelo. Ovisonehua vi lekisa okuti, pokati kafendeli va Yehova Suku, pa ka tunda “ovangombo epanduvali lolosoma ecelãla,” va loñoloha kespiritu oco va songuile ocisoko Caye palo posi. (Mika 5:5) Tu kuete esumũlũho lia velapo, momo vamanji valua alume, va kasi oku pindisiwa, kuenje va siata oku tẽlisa ciwa ovikele viavo lumbombe, vocisoko ca Yehova!

O Tambulula Ndati?

• Yesu wa kuatisa ndati olondonge viaye oco vi tambule ovikele?

• Akulu vekongelo va kuama ndati ongangu ya Yesu poku kuatisa vamanji alume oco va songuile ekongelo?

• Ukãi lomãla va pondola oku kuatisa ndati manji ulume o sandiliya ovikele vekongelo?

• Nda manji umue ulume o sandiliya ovikele vekongelo, o sukila oku linga nye?

[Apulilo Elilongiso]

[Alitalatu kemẽla 31]

Epindiso lipi o sukila oku eca komunu ove o longisa Embimbiliya osimbu a kasi oku kula kespiritu?

[Elitalatu kemẽla 32]

Alume va lekisa ndati okuti va kasi oku sandiliya ovikele?