Skip to content

Skip to table of contents

Ku ka Ecelele Okuti Oku Vela ku Tepulula Esanju Liove

Ku ka Ecelele Okuti Oku Vela ku Tepulula Esanju Liove

Ku ka Ecelele Okuti Oku Vela ku Tepulula Esanju Liove

SOKOLOLA okuti, poku pasuka komẽle, o sima okuti, eteke liaco ekumbi ka li iñila. Momo, etimba liosi li vala. Citava okuti, o kuata ovisimĩlo ndevi via Yovi wa popia hati: ‘Ndi nõlapo oku fa, oco si ka talisiwe ohali.’ (Yovi 7:15) Nda oku vela kuove ku kasi oku amamako vokuenda kuanyamo alua, nye o sukila oku linga?

Mefivosiete omõla a Yonatão ekamba lia Soma Daviti, wa pita locitangi caco vokuenda kuanyamo alua. Eci Mefivosiete a kuata anyamo atãlo, wa ‘kupukile, kuenje, wa linga ocilema.’ (2 Sam. 4:4) Esumuo liaye lieya oku livokiya omo lioku pesela ovokuasi aye, loku lundiliwa oku pakula soma. Pole, wa amamako oku lekisa ongangu yiwa yoku liyaka lulema, alundi, esumuo kuenda ka ecelele okuti, ovina viaco vi tepulula esanju liaye.—2 Sam. 9:6-10; 16:1-4; 19:24-30.

Upostolo Paulu wa kuatavo ovitangi, pole, wa lekisa ongangu yiwa. Onjanja yimue, poku sonehela va Korindo wa tukula ‘osongo vetimba’ a kala oku liyaka layo. (2 Va Kor. 12:7) Osongo eye a tukula, citava okuti ya kala ulema vokuenda kuotembo yalua, ale omanu vana va enda oku pembula ocikele caye coku kala upostolo. Ndaño okuti ovitangi viaco via pita otembo yalua, wa pandikisa lavio.​—2 Va Kor. 12:9, 10.

Afendeli va Suku koloneke vilo, va siatavo oku liyaka lovovei ana okuti, ka kuli ovihemba vioku a sakula. Manji Magdalena eci a kuata 18 kanyamo, olondotolo via limbuka okuti, o kuete uvei u nyõla asokoluilo. Omo liaco, wa popia hati: “Nda sumuile calua. Vokuenda kuotembo uvei waco wa fetika oku livokiya kuenda vimo mua enda oku ndi vala calua, nda kuata apute vomẽla, luvei woku lenda vanguli.” Manji Izabela wa liyaka luvei ukuavo. Eye wa lombolola hati: “Tunde vutila ndi kasi oku liyaka lesumuo. Utima wange wa enda oku lisalokako, nda kuata uvei wesuka levalo vimo, kuenda, nda enda oku yeva ekavo.”

Ndomo o Liyaka Lekalo Liove

Oku vela lovitangi vikuavo ku nena esumuo. Eci omunu a kuatiwa loku vela, o sukila oku sokolola lutate ekalo liaye. Ka ca lelukile oku tava kovitangi omunu a liyaka lavio. Manji Magdalena wa popia hati: “Uvei wange wa livokiya vokuenda kuotembo. Olonjanja vimue, poku pasuka nda enda oku yeva ekavo. Uvei waco, wa enda oku ndi tateka oku sokiya ovina ndi yongola oku linga noke. Esumuo liange lia livokiya calua, momo, si tẽla vali oku talavaya calua kupange wa Yehova, ndeci ndaenda oku linga kosimbu.”

Manji Zbigniew wa popia hati: “Vokuenda kuanyamo alua, uvei wakatama wa fetika oku honguisa etimba liange kuenda wa tepulula ongusu vasokoluilo ange. Olonjanja vimue eci asokoluilo a lenda, si tẽla oku linga upange. Ocitangi caco ca ndi sumuisa calua.”

Vokuenda kuanyamo, olondotolo via limbuka okuti, manji Barbara o kuete ocilenda vowoño. Eye wa lombolola hati: “Etimba liange lia pita vapongoloko alua. Nda honguele, kuenda utue wa enda oku ndi vala calua, kuenje, sia tẽlele oku patekela ovina. Omo liovitangi viaco, nda linga apongoloko alua.”

Omanu va tukuiwa ndeti, vosi yavo afendeli va Yehova. Ovo, va velisapo oku linga ocipango caye. Va kolela Suku, kuenda va siata oku tambula ekuatiso kokuaye.​—Olosap. 3:5, 6.

Yehova o Kuatisa Ndati?

Tu sukila oku yuvula ovisimĩlo viokuti nda omunu o liyaka lovitangi, ka taviwa vali la Suku. (Asiõ. 3:33) Sokolola ovitangi Yovi a liyaka lavio ndaño wa kala ‘omunu wa pua etondelo, haeye ukuesunga.’ (Yovi 1:8) Suku ka seteka omunu lovina vĩvi. (Tia. 1:13) Ovovei a kuete ovihemba, lovovei ana ka a kuete ovihemba, kuenda ovitangi vikuavo, tua a piñala ku Adama la Heva.​—Va Rom. 5:12.

Yehova la Yesu ka va ecelela okuti vakuesunga ka va tambula ekuatiso. (Osa. 34:15) Omo liaco, eci tu liyaka lovitangi, tu sukila oku tenda Suku okuti ‘Eye ocikolo cetu.’ (Osa. 91:2) Nda tu liyaka locitangi cimue okuti ka ca lelukile oku ci tetulula, nye ci tu kuatisa oku amamako lesanju?

Ohutililo: O sukila oku eca ocitele cove ku Isietu wokilu vohutililo, ndeci afendeli va Suku kosimbu va linga. (Osa. 55:22) Nda wa ci linga, o kuata “ombembua ya Suku, yina ya piãla olondunge viosi.” Ombembua yaco, yi ‘lava utima wove lovisimĩlo viove.’ (Va Fil. 4:6, 7) Manji Magdalena omo lioku kolela Suku loku likutilila kokuaye, wa tẽla oku liyaka luvei waye. Eye wa popia hati: “Oku sapuila ku Yehova ovitangi viange volohutililo, ca ndi nenela ekavuluko lesanju. Cilo nda kũlĩha eci ci lomboloka oku kolela ku Suku eteke leteke.”​—2 Va Kor. 1:3, 4.

Yehova o tambulula olohutililo vietu, poku tu pamisa lespiritu liaye, Londaka yaye, kuenda ukamba la vamanji voluali luosi. Ku ka sime okuti, Suku o linga ocikomo coku malako ovitangi viove. O sukila oku kolela kokuaye oco a ku ĩhe olondunge kuenda ongusu yoku liyaka lovitangi viosi. (Olosap. 2:7) Eye o ku kolisa ‘lunene wa piãla.’—2 Va Kor. 4:7.

Epata: Ocisola lohenda vepata, ci kuatisa oku pandikisa poku liyaka luvei. Ivaluka okuti, vangandiove va siatavo oku liyaka lovitangi. Olonjanja vimue va sima okuti, ka va kuete ekuatiso, ndeci ove wa siata oku sima. Pole, eci o liyaka lovitangi, va ku kuatisa. Oku lingila kumosi olohutililo, ci ku kuatisa oku tula utima.​—Olosap. 14:30.

Manji Barbara wa popia eci catiamẽla komãla vaye vafeko kuenda amalẽhe vakuavo vekongelo, hati: “Va siata oku ndi kuatisa kupange woku kunda. Ombili yavo ya ndi lembeleka calua.” Manji Zbigniew wa eca olopandu omo liekuatiso a tambula kukãi waye. Eye wa popia hati: “Ukãi wange wa enda oku linga ovopange osi o vonjo. Wa enda oku ndi kuatisa oku wala, oku ambata ekolombele liange kolohongele, kuenda kupange woku kunda.”

Vamanji vekongelo: Eci tu kala kumue la vamanji, tu lembelekiwa kuenda tu pamisa ukamba wetu lavo. Pole, nda ku pondola oku enda kohongele omo lioku vela nye o sukila oku linga? Manji Magdalena wa popia hati: “Vamanji va siata oku linga eliangiliyo liokuti, ndi yevelela ovipama violohongele via ngalavaliwa. Olonjanja vimue, vamanji va ndi pulisa ekuatiso va pondola oku eca kokuange. Va siata oku ndi tumisa ovikanda vievetiyo. Oku limbuka okuti va ndi kapako kuenda va sokolola ekalo liange, ci ndi kuatisa oku pandikisa.”

Manji Izabela, o kasi oku liyaka lesumuo wa popia hati: “Vekongelo ndi kuete va ‘isia’ valua kuenda va ‘ina’ valua okuti, va ndi yevelela kuenda va kapako ekalo liange. Vamanji vekongelo va linga epata liange,​—kuenda ndi kuete ombembua lesanju.”

Vana va liyaka lovitangi vialua, va sukila oku yuvula oku ‘kala lika liavo,’ poku likolisilako oku linga ukamba la vamanji. (Olosap. 18:1) Momo, vamanji vaco, va pondola oku eca elembeleko kokuavo. Pamue ku kuata utõi woku sapuilako vamanji ovitangi viove, kuenda ovina o sukila. Pole, vamanji va sanjuka calua, nda wa va sapuila ovitangi o kasi oku liyaka lavio. Nda wa ci linga, ovo va kuata epuluvi lioku ‘lekisa ocisola okuti, va yuvula ombambe.’ (1 Pet. 1:22) Momo lie ku pingila ku vamanji, oco va ku kuatise oku enda kohongele, kupange woku kunda, ale oku va laleka oco o sapele lavo? Pole, tu sukila oku yuvula oku kisika vamanji oku tu lingila ovina viosi, poku eca olopandu omo liekuatiso tu tambula kokuavo.

Kuata ovisimĩlo via sunguluka: Ndaño o liyaka luvei umue ka u kuete ovihemba, pole, o sukila oku kuata ovisimĩlo via sunguluka. Oku litenda okuti ka tu kuete esilivilo, ci koka oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile. Embimbiliya li popia hati: “Utima wa pama u vetiya omunu oku pandikisa kolongembia vietimba. Pole, utima wa hongua helie o tẽla oku pandikisa lawo?”​—Olosap. 18:14, NW.

Manji Magdalena wa popia hati: “Nda likolisilako oku yuvula oku tiamisila utima kovitangi viange. Omo liaco, ndi sokolola lika ovina viwa nda enda oku linga eci nda kuata uhayele. Poku tanga ovolandu omanu va pandikisa kuvei ka u kuete ovihemba, ca siata oku ndi lembeleka calua.” Manji Izabela, poku limbuka okuti Yehova u kuetele ocisola kuenda wa kapako ovitangi viaye, co lembeleka calua. Eye wa popia hati: “Nda limbuka okuti, ndi kuete esilivilo kuenda kuli omunu umue wa kapako ovitangi viange. Ndi kuete elavoko li komõhisa kovaso yoloneke.”

Manji Zbigniew wa popia hati: “Oku vela kua ndi longisa oku lekisa umbombe lepokolo. Kua ndi kuatisavo oku kuata olondunge, uloño kuenda oku ecela vakuetu lutima wosi. Nda lilongisa oku vumba Yehova lesanju kuenda oku yuvula ocituwa coku likuatela ohenda. Omo liaco, nda siata oku vetiyiwa oku kula kespiritu.”

Ivaluka okuti, Yehova o lete epandi liove. Eye o ku kuetele ohenda, kuenda wa siata oku ku tata ciwa. Yehova ka ‘ivalako upange wove kuenda ocisola wa lekisa konduko yaye.’ (Va Hev. 6:10) Ivaluka ohuminyo Yehova a linga komanu vosi vo kolela, poku popia hati: “Lalimue eteke hu yanduluka ndaño oku ku sia.”​—Va Hev. 13:5.

Nda eteke limue weya oku sumua, tiamisila utima wove kelavoko lioku kala voluali luokaliye palo posi. Otembo yoku tambula asumũlũho vemehi Liusoma wa Suku palo posi, yi kasi ocipepi!

[Okakasia/​Alitalatu kemẽla 28]

Va Amamako Oku Kunda Ndaño Loku Vela

Manji Jerzy okuti, omeke wa popia hati: “Si tẽla vali oku enda lika liange, ukãi wange ale vamanji vakuavo ovo va siata oku ndi kuatela vombueti poku enda kupange woku kunda. Ndi patekela atosi oku fetika ombangulo kuenda ovisonehua Viembimbiliya.”

Manji Magdalena okuti o kuete uvei u nyõla asokoluilo, wa popia hati: “Nda siata oku kundila omanu votelefone kuenda oku va sonehela ovikanda, kuenje, vamue va lekisa onjongole va ndi tambulula ciwa. Osimbu nda kala kosipitali, nda enda oku kapa ponele yula wange Embimbiliya, kuenda alivulu a sandekiwa lukuenje lunguka. Oku ci linga, ca ndi kuatisa oku fetika ombangulo lomanu valua.”

Manji ​—Izabela okuti o kuete uvei wutima wa popia hati: “Ndi sole upange woku kundila konjo lanjo, pole, nda ndi vela, ndi kundila vo telefone.”

Manji Barbara, okuti o kuete ocilenda vowoño wa popia hati: “ Ndi sole oku linga apasu loku longisa omanu Embimbiliya. Eci ndi kuata uhayele nda siata oku kundila konjo lanjo.”

Manji Zbigniew o kuete uvei wakatama wa popia hati: “Ndi tẽla lika oku ambata ekolombele litito liolorevista. Ndi talama lika vilu eci evalo vasokoluilo li tepuluka.”

[Elitalatu kemẽla 30]

Amalẽhe lakulu va sangiwa vekongelo, va pondola oku lembeleka vamanji vana va sumua