Skip to content

Skip to table of contents

Lava Ekalo Liekongelo

Lava Ekalo Liekongelo

Lava Ekalo Liekongelo

‘Ocali ca Ñala Yesu Kristu ci kale vovitima viene.’ ​—VA FIL. 4:23.

TU TEYUILA NDATI EKALO LIEKONGELO . . .

eci tu kala kumue la vamanji?

poku kuata ombili kupange woku kunda?

poku sapuilako akulu vekongelo akandu anene?

1. Ocituwa cipi Akristão vo ko Filipu lava vo ko Tuatera va kuata okuti va pandiyiwa?

 KOCITA catete, Akristão vo ko Filipoi va kala olohukũi. Pole, va kala vakuacali kuenda va lekisa ocisola ku vamanjavo. (Va Fil. 1:3-5, 9; 4:15, 16) Upostolo Paulu poku malusula ukanda a va sonehela, wa popia hati: ‘Ocali ca Ñala Yesu Kristu ci kale vovitima viene.’ (Va Fil. 4:23) Omo okuti Akristão vo ko Tuatera va kalavo vakuacali, Yesu Kristu wa va sapuila hati: “Nda kũlĩha ovilinga viove locisola cove, lekolelo liove, lokuvumba kuove, kuenda epandi liove. Nda kũlĩhavo okuti ovilinga viove via sulako ovio vialua, evi viatete vi sule.”​—Esit. 2:19.

2. Nye tu sukila oku linga oco vamanji va kuate ovituwa viwa?

2 Akongelo Olombangi Via Yehova koloneke vilo, a siatavo oku kuatisa vamanji valua. Vamanji vamue va kũlĩhĩwa omo liocisola cavo. Vakuavo, va siata oku lekisa ombili kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma, poku litumbika kupange wotembo yosi. Nda omunu lomunu o likolisilako oku kala ukuacali, ci kuatisa vamanji oku likuata omunga kuenda oku kuata ovituwa viwa. (1 Va Kor. 1:10) Pole, nda tu lekisa ocituwa ka ca sungulukile, ci tepulula ombili ya vamanji kupange wa Suku, kuenda va ecelela okuti, vekongelo mu kala akandu anene. (1 Va Kor. 5:1; Esit. 3:15, 16) Ocituwa cipi ci kasi vekongelo liene? Nye o sukila oku linga oco o kuatise vamanji oku kuata ovituwa viwa?

PAMISA VAMANJI

3, 4. ‘Tu sivaya ndati Yehova vekongelo’?

3 Ukualosamo wa popia hati: “[A Yehova,] hu pandula vekongelo linene, hu sivayaila pokati kowiñi womanu.” (Osa. 35:18) Ukualosamo ka liwekelepo oku sivaya Yehova pokati ka vamanjaye. Olohongele via siata oku lingiwa osemana losemana, kuenda elilongiso Liutala Wondavululi, vi tu kuatisa oku kuata ombili kuenda vi tu ĩha epuluvi lioku lekisa ekolelo lietu poku eca atambululo. Vosi yetu tu sukila oku lipula ndoco: ‘Nda siata hẽ oku eca atambululo kolohongele? Ndi kuete hẽ ocituwa coku pongiya ovipama violohongele loku eca atambululo awa? Nda siata hẽ oku kuatisa omãla vange oku pongiya ovipama violohongele oco va ece atambululo volondaka viavo muẽle?’

4 Ukualosamo Daviti, wa sokisa ndomo utima wetu u kala, poku imba ovisungo kolohongele. Eye wa popia hati: “Utima wange wa tõla, a Suku, utima wange wa tõla muẽle. . . . Njimba ovisungo viesivayo.” (Osa. 57:7) Ovisungo tua siata oku imba kolohonge vi tu kuatisa oku ‘sivaya Yehova lutima wosi.’ Nda ka tu tẽla oku imba ovisungo vimue, momo lie ka tu lingila esokiyo lioku imba Kefendelo lietu Liepata? Osimbu tu kasi lomuenyo, tu ‘imbili ovisungo Yehova, kuenda tu eci esivayo kokuaye osimbu tu fuima.’​—Osa. 104:33.

5, 6. Tu kuata ndati ocituwa coku yekisa akombe, kuenda ocituwa caco ci kuatisa ndati vamanji?

5 Onjila yikuavo yoku lekisa ocisola vekongelo, oku yekisa vamanjetu. Vukanda Paulu a sonehela va Heveru kocipama ca sulako wa popia hati: ‘Amamiko oku lisola pokati la vamanji. Ko ka ivaliko oku yekisa akombe.’ (Va Hev. 13:1, 2) Onjila yikuavo yoku yekisa akombe, oku laleka vamanji vakuakunyula akongelo kumue lakãi vavo la vamanji va litumbika kupange wakundi votembo yosi. Tu sukilavo oku laleka ovimbumba, olonjali vi tekula omãla likaliavo, kuenda vamanji vakuavo oku lia lavo, ale oku lingila kumosi efendelo liepata.

6 Paulu wa sapuila Timoteo oco a lungule vamanji vana va kuete ukuasi, okuti, va ‘linga ovina viwa, oco va kuate ukuasi wovilinga via velapo, loku lekisa ocali poku kuatisa vakuavo lovina va kuete, kuenje, va liangiliyila ociseveto ciwa cotembo yi laika oku iya, oco va kuate omuenyo wocili.’ (1 Tim. 6:17-19) Paulu wa vetiya vamanji oco va kuate ocituwa coku eca. Ndaño tulohukũi, tu pondola oku eca ovina tu kuete. Tu ci linga poku ambata vamanji vocendelo cetu, poku enda kupange woku kunda, kuenda kolohongele. Vamanji vana va siata oku kuatisiwa, nye va sukila oku linga? Va sukila oku lava ekalo liekongelo loku lekisa olopandu, poku eca ombanjaile yimue yoku kuatisa manji o kuete ocendelo. Oku kala kumue la vamanji ka ci lekisa hẽ okuti tua va kapako kuenda tu va sole? Nda tu sandiliya otembo yoku ‘lingila ovina viwa vamanji,’ poku eca ovina tu kuete, loku lekisa ocisola kokuavo, tu va kuatisa oku lava ekalo liekongelo.​—Va Gal. 6:10.

7. Oku yuvula oku sandeka olombonde ci kuatisa ndati oku lava ekalo liekongelo?

7 Ocina cikuavo ci pamisa ocisola tu kuetele vamanji, ukamba kuenda oku va kolela. (Tanga Olosapo 18:24.) Akamba vocili ka va sandeka olombonde. Nda vamanji va tu sapuila ondaka yimue, momo va kũlĩha okuti, ka tu yi sandeka komanu vakuavo. Nda tua ci linga, ocisola ci kasi pokati ketu, ci li vokiya. Tu pondola oku pamisa ocisola la vamanji, poku kala akamba va koleliwa okuti, ka tu sandeka olombonde.​—Olosap. 20:19.

KUATA OMBILI KUPANGE WOKU KUNDA

8. Elungulo lipi va Laodikea va tambula kuenda momo lie?

8 Yesu wa sapuila ekongelo lio ko Laodikea hati: “Nda kũlĩha ovilinga viove, okuti ndaño oku talala kua talalele, ndaño oku tokota kua tokotele. Nda wa talalele, pamue wa tokotele nda hĩse. Oco, omo wukuakalendewuya, ndokuti oku tokota kua tokotele, ndaño oku talala kua talalele, oco hu siya vomẽla [wange].” (Esit. 3:15, 16) Va Laodikea ka va kuatele ombili yoku linga upange woku kunda. Ocituwa caco ca nyõla ukamba wavo. Yesu, wa va lungula locisola hati: ‘Vosi ndi sole, ndi va lungula loku va pokuisa. Oco kuata ombili, likekembela akandu ove.’​—Esit. 3:19.

9. Ombili yetu kupange woku kunda yi kuatisa ndati ekalo liekongelo?

9 Oco vekongelo mu kale ekalo liwa, tu sukila oku lekisa ombili kupange woku kunda. Ekongelo li kuete ocimãho coku sandiliya omanu va sangiwa vocikanjo cetu okuti, va kasi ndolomeme, oco va pamisiwe kespiritu. Omo liaco, tu sukila oku lekisa ombili koku longisa omanu oco va linge olondonge ndeci Yesu a linga. (Mat. 28:19, 20; Luka 4:43) Ombili tu lekisa kupange woku kunda yi pamisa ukamba wetu la vamanji, okuti tu kala ‘olondingupange via Suku.’ (1 Va Kor. 3:9) Poku mola ndomo vamanji va kasi oku teyuila ekolelo liavo poku linga upange woku kunda loku sanjukila ovina viespiritu, tu va sola calua, kuenda tu va sumbila. Oku kuata ‘utima umuamue’ kupange woku kunda, ci pamisa ukamba la vamanji.​—Tanga Sofoniya 3:9.

10. Alikolisilo etu kupange woku kunda a vetiya ndati vamanji?

10 Alikolisilo etu oku mioñolola uloño woku kunda a kuatisa omanu. Tu sanjuka calua poku lekisa onjongole komanu tu sanga kupange woku kunda, loku likolisilako oku longisa ciwa vana va tu yevelela. (Mat. 9:36, 37) Nda tu lekisa esanju komanu, ovo va lekisavo esanju kokuetu. Eci Yesu a tuma olondonge viaye kupange woku kunda, wa vi nõla kavali, kavali. (Luka 10:1) Kuenje, ca va pamisa loku va pindisa, kuenda ca vokiya ombili yavo kupange woku kunda. Poku kunda esapulo Liusoma kumue la vamanji vakuambili ka ci tu nenela hẽ esanju? Ombili yavo yi tu kuatisa oku amamako lupange woku kunda.​—Va Rom. 1:12.

YUVULA OKU LISIÕSIÕLA KUENDA OKU LIMBIKA AKANDU ANENE

11. Ocituwa cipi cĩvi va Isareli va lekisa koloneke via Mose, kuenda ca va kokela ovitangi vipi?

11 Noke yolosemana vimue tunde eci va Isareli va linga ofeka ya nõliwa, va fetika oku sumua loku lisiõsiõla. Kuenje, va fetika oku lingila usuanji Yehova, kuenda olonumiwa viaye. (Etu. 16:1, 2) Pokati ka va Isareli va tunda Kegito, pa supa lika vamue veya oku iñila Vofeka Yohuminyo. Mose ka iñilĩlevo vofeka yaco, momo wa temẽlele va Isareli! (Esin. 32:48-52) Nye tu sukila oku linga, oco ka tu ka yapuisiwe locituwa ka ca sungulukile?

12. Tu yuvula ndati ocituwa coku lisiõsiõla?

12 Tu sukila oku yuvula oku lisiõsiõla. Oku lekisa umbombe loku sumbila asongui vetu, ci tu kuatisa oku yuvula oku lisiõsiõla. Nda ka tua nõlele ciwa ovitalukilo, ale otembo tu pesela lakamba vo kupange kuenda vo kosikola, vana ka va sumbilile olonumbi via Yehova, tu yapuisiwa. Omo liaco, tu sukila oku yuvula akamba vana ka va kuete ovituwa viwa, okuti, ka va yongola oku va tumĩla.​—Olosap. 13:20.

13. Oku lisiõsiola ku nyõla ndati ekalo liekongelo?

13 Oku lisiõsiõla ku nyõla ekalo liomunu konepa yespiritu, kuenda ku nyõla ombembua lelitokeko vekongelo. Oku lisiõsiõla, ka ku nena lika esumuo, pole, ku kokavo oku linga akandu a sepuisa vamanji. (Ovis. 19:16; 1 Va Kor. 5:11) Kocita catete, omanu vamue va kala vekongelo va kuatele ocituwa coku lisiõsiõla okuti, va ‘tomba asongui, loku pembula ava va nõliwa la Suku.’ (Yuda 8, 16) Omo okuti, omanu vaco va enda oku lisiõsũila vana va kuata ovikele vekongelo, ka va taviwile la Suku.

14, 15. (a) Oku ecelela ekandu ci nena ovitangi vipi vekongelo? (b) Nye tu sukila oku linga, nda tua mola manji umue wa linga ekandu vuyombeki?

14 Nye tu sukila oku linga, nda tua limbuka okuti manji umue wa linga ekandu vuyombeki, ndeci: Uholua, oku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga, kuenda ovina vikuavo ka via sungulukile? (Va Efe. 5:11, 12) Nda tu ecelela akandu anene, Yehova upa espiritu sandu liaye vekongelo, kuenda ci nyõla ombembua la vamanji. (Va Gal. 5:19-23) Tu sukila oku yuvula ovina viosi vĩvi oco tu teyuile ekalo liekongelo, ndeci Akristão vo ko Korindo va linga. Nye o sukila oku linga oco vekongelo mu kale ombembua?

15 Ndomo tua ci konomuisa vocipama cilo, oku yuvula oku sandeka olombonde ci kuete esilivilo, ca piãla enene nda vamanji va tu sapuila ovitangi viavo omo lioku tu kolela. Ka ca sungulukile oku sandeka ovitangi viatiamẽla kumanji umue! Pole, nda umue wa linga ekandu linene, tu sukila oku sapuilako akulu vekongelo, momo ovo va kuete ocikele coku tetulula ocitangi caco. (Tanga Ovisila 5:1.) Nda tua mola manji umue wa linga ekandu, tu sukila oku u vetiya oku sapuilako akulu vekongelo, oco a kuatisiwe. (Tia. 5:13-15) Nda noke liotembo yimue, manji yaco ka tava oku sapuilako akulu vekongelo, tu sapula ekandu liaco.

16. Oku sapuilako akulu vekongelo akandu anene ci teyuila ndati ekongelo?

16 Tu sukila oku sapula akandu anene loku teyuila ekongelo, oco li kale ocitumãlo ca koka. Nda akulu vekongelo va kuatisa manji wa linga ekandu, kuenje, o tava oku likekembela, ekongelo ka li kala kohele. Nda manji wa lueya ka likekembela, kuenda ka tava kelungulo liakulu vekongelo, nye ci lingiwa? Manji yaco, o tundisiwa vekongelo, oco ka ka nene ovitangi, ale ‘oku nyõla’ ekalo liwa pokati ketu. (Tanga 1 Va Korindo 5:5.) Oco vekongelo mu kale ekalo liwa, vosi yetu tu sukila oku kuatisa akulu vekongelo kuenda oku teyuila vamanji.

TU TEYUILI ‘ELITOKEKO LIETU’

17, 18. Nye ci tu kuatisa oku ‘teyuila elitokeko lietu’?

17 Yesu wa kuatisa olondonge viatete, oku likuata omunga oco ‘vi pokole kovilongua viovapostolo.’ (Ovil. 2:42) Ovio, via kapeleko alungulo Ovisonehua kuenda via pokola kolonumbi va enda oku tambula kakulu vekongelo. Koloneke vilo, akulu vekongelo va siata oku pokola kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, kuenje, vamanji vosi va vetiyiwa oku likuata omunga. (1 Va Kor. 1:10) Nda tu pokola kolonumbi Viembimbiliya via siata oku eciwa locisoko ca Yehova vonduko yakulu vekongelo, tu lekisa okuti, tu ‘teyuila elitokeko lietu kuenda tu kuete ombembua.’—Va Efe. 4:3.

18 Vosi yetu tu likolisiliko oku likuatisa pokati oco tu teyuile ekalo liekongelo. Nda tua ci linga, ‘ocali ca Ñala Yesu Kristu ci kala vovitima vietu.’​—Va Fil. 4:23.

[Apulilo Elilongiso]

[Elitalatu kemẽla 19]

Wa siata hẽ oku pongiya ovipama oco ece atambululo awa kolohongele?

[Elitalatu kemẽla 20]

Likolisilako oku kũlĩha ciwa ovisungo vietu