Skip to content

Skip to table of contents

O ci Ivaluka?

O ci Ivaluka?

O ci Ivaluka?

Ove hẽ wa sola oku tanga ovipama Viutala Wondavululi via sandekiwa volosãi via pita? Nda wa vi sola, tambulula apulilo a kuãimo:

Ongangu ya Salomone yi tu longisa nye?

Suku wa sumũlũisa Soma Salomone. Pole, vokuenda kuviali waye, wa tinduka koku vumba Yehova. Eye wa kuelele omõla wa Fareo, kuenda wa kuata akãi valua. Noke wa ecelela okuti, akãi vaco vo yapuisila kefendelo liesanda. Omo liaco, tu sukila oku lavulula oco ka tu ka yapuisiwe lovituwa vĩvi. (Esin. 7:1-4; 17:17; 1 Olos. 11:4-8)​—15/12, kamẽla 10-12.

Momo lie tu sukilila oku kuata ovituwa vi litava lolonumbi Viembimbiliya?

Omanu vana va pokola kolonumbi Viembimbiliya, va kuete utima wa yela, kuenda va pamisa ukamba wavo lepata. (Osa. 19:8, 11) Vana va tomba olonumbi Viembimbiliya, va siata oku liyaka lovitangi vi va kokela esumuo.​—Susu-Elombo, kamẽla 8, 9.

Momo lie Akristão va sukilila oku papatisiwa, kuenda ovituwa vipi vi kuatisa omunu oku ci linga?

Epapatiso olio li kuatisa omunu oku kuata ukamba la Suku. (1 Pet. 3:21) Vohutililo tu linga pokolika, tu likuminya ku Yehova okuti, tu yongola oku linga ocipango caye komuenyo wetu. Noke yoku linga ohutililo yaco pokolika, tu ci lekisa komanu poku papatisiwa.​—Kupupu-Evambi, kamẽla 16, 17.

Nye ci lekisa okuti Akristão olombuavekua va fetika oku nõliwa palo posi oku upisa kocita catete?

Olusapo lua Yesu luatiamẽla ‘kotiliku, kosoka, kuenda kombuto yiwa,’ lu lomboloka “omãla vusoma.” (Mat. 13:24-30, 38) Osoka ya kulila kumosi lotiliku, toke koku ungula. Ndaño ka tu pondola oku tukula vana va pangele onepa kocisoko cotiliku pole, tua kũlĩha okuti, toke koloneke vilo, kuli vamue vatiamẽla kocisoko caco.​—15/1, kemẽla 7.

Helie wa tumile ‘olombungululu’ lua songuila olonoño?

Satana Eliapu eye wa yonguile oku ponda Yesu eci a kala oñaña. Eye, wa siata oku vetiya uhembi lumondi pokati komanu. Eli olio esunga lieci Yesu a tukuila Satana hati: “Ohembi haeye isia yuhembi.” Momo ‘tunde kefetikilo, wa siata oku popia lika uhembi.’ (Yoa. 8:44)​—Kupupu-Evambi, kemẽla 29.

Tu yuvula ndati oku kuata onya?

Kuli ovina vi tu kuatisa oku ci linga ndeci: Oku kuata ocisola, oku linga ukamba la vamanji vosi va sumbila Suku, oku linga ovina viwa, kuenda ‘oku sanjuka lava va sanjuka.’ (Va Rom. 12:15)​—15/2, kamẽla 16-17.

Velie va vangula elimi lio Nawati, kuenda nye ci kasi oku lingiwa oco va kuatisiwe?

Elimi lio Nawati, lia enda oku vanguiwa la va Asteka kosimbu. Koloneke vilo li vanguiwa leci ci soka 1.500.000 viomanu va sangiwa kofeka yo Mesiku. Olombangi Via Yehova, via siata oku kundila kelimi lio Nawati, kuenda alivulu amue a sandekiwa ale kelimi liaco.​—Susu-Elombo, kamẽla 13-14.

Ovina vipi tu sukila oku ivaluka poku eca alungulo?

Tu ci linga poku limbuka ovina via kongela vocitangi cimue. Tu sukila oku yuvula oku tambulula lonjanga. Kapako Ondaka ya Suku lumbombe. Kuama olonumbi vi sangiwa valivulu a sandekiwa lukuenje wa kolelua, loku yuvula oku nõlelako vakuetu onjila va yongola oku kuama.—15/3, kamẽla 7-9.

Yesu wa vetiya olonjeveleli viaye hati, vi sukila oku enda ovisenge vivali. (Mat. 5:41) Nye a yonguile oku popia lolondaka evi?

Kotembo ya va Isareli, va Roma va enda oku kisika omanu oku talavaya calua. Olondaka Yesu a popia hati, kuendi ovisenge vivali, vi lomboloka okuti, olonjeveleli viaye via sukilile oku kuata ombili kovopange osi a tumiwa lolombiali.​—Kupupu-Evambi, kemẽla 9.