Skip to content

Skip to table of contents

Oku li Pakula Pokati Ondimbukiso Yotembo!

Oku li Pakula Pokati Ondimbukiso Yotembo!

Oku li Pakula Pokati Ondimbukiso Yotembo!

“Tuakuacili, tu vakuesunga, kuenda ka tu kuete eko lene a vakuetavo.” ​—1 VA TES. 2:10.

ATOSI A VELAPO:

Ovolandu a pita la Delila, la Avisalome, kuenda Yuda Isikariote, a tu ĩha elungulo lipi liatiamẽla koku lipakula pokati?

Tu kuama ndati ongangu yekolelo lia lekisiwa la Yonatão kuenda Petulu?

Tu pondola ndati oku amamako oku kala vakuacili lohueli yetu kuenda la Yehova?

1-3. (a) Ondimbukiso yipi yi lekisa okuti tu kasi koloneke via sulako, kuenda vondimbukiso yaco mua kongela nye? (b) Apulilo api atatu a tambuluiwa vocipama cilo?

 OVITUWA vipi Delila, la Avisalome, kuenda Yuda Isikariote, va kuata? Vosi yavo va kala olomakuli, momo Delila wa pakula Samisone una wa kala Onganji haeye wo solele calua. Avisalome wa pakula isiaye Soma Daviti. Yuda wa pakula Cime caye Yesu Kristu. Ovilinga viavo, via nenela ovitangi omanu vakuavo! Momo lie tu sukilila oku kapako ovolandu aco?

2 Ukãi umue usonehi wa lombolola hati, koloneke vilo, umakuli wa li vokiya calua pokati komanu. Ocitangi caco, ka ci tu komõhisa. Eci Yesu a tukula ondimbukiso “yesulilo lioluali” lulo, wa popia hati: “Va lua va [ka] . . . lipakula [pokati].” (Mat. 24:3, 10) Ondaka oku “pakula” yi lomboloka “oku eca omunu umue peka liovanyali [vaye] poku u lingila usuanji.” Ocitangi caco, ci lekisa okuti, tu kasi “koloneke via sulako,” vina Paulu a popele hati, omanu va ka linga “olomakuli” haivo “ka va kuete efendelo.” (2 Tim. 3:1, 2, 4) Asonehi vamue, kuenda vana va panga olofilme, va siata oku lekisa volorevista kuenda volofilme omanu va namũlala okuti noke va li pakula pokati. Kuenje, va sima okuti, oku ci linga ca sunguluka. Pole, umakuli, wa siata oku nena esumuo lohali pokati komanu. Omo liaco, oku lipakula pokati ku eca uvangi wokuti, tu kasi koloneke via sulako!

3 Ulandu Wembimbiliya watiamẽla komanu vana va pakula vakuavo kosimbu u tu longisa nye? Ongangu yipi tu sukila oku kuama yomanu vana va lekisa ku vakuavo okuti vakuacili? Kulie tu sukila oku lekisa okuti tua koleliwa? Tu konomuisi atambululo aco.

OVOLANDU O KOSIMBU A TU LUNGULA

4. Delila wa pakula ndati Samisone, kuenda momo lie elinga liaco ka lia sungulukilile?

4 Catete, tu konomuisi usuanji wa lingiwa la Delila una wa soliwile Longanji Samisone. Samisone wa liyaka la va Filisiti, momo wa yonguile oku teyuila omanu va Suku. Omo okuti Delila ka lekisile ocisola cocili ku Samisone, olombuale vitãlo via va Filisiti vio likuminya oku eca kokuaye olosiekele viopalata oco va limbuke esunga lieci Samisone a kuatela ongusu yalua, momo va yonguile oku u ponda. Eci Delila a tambula ombanjaile yaco, volonjanja vitatu, wa seteka oku limbuka esunga lieci Samisone a kuatela ongusu yalua, pole, ka limbukile esunga liaco. Delila wo yonja ‘eteke leteke loku u sakalaisa lolondaka viaye, oco o lomboluile elumbu liaco.’ Samisone ‘wa livela oku fa,’ momo Delila wo sakalaisa calua. Kuenje, wo sapuila hati, vutue waye ka mua la pita omoko yomuto, momo nda wa tetiwa esinga, ka kuata vali ongusu. a Eci Delila a ci limbuka, wa puta esinga lia Samisone osimbu a kala oku pekela kolongolo viaye. Kuenje, wa tuma oku vilikiya ovanyãli vaye, oco vo linge eci va yongola. (Olong. 16:4, 5, 15-21) Delila wa linga usuanji umue u nena esumuo! Omo liocipululu a kuata, wa pakula ulume una wo solele calua.

5. (a) Avisalome wa lingila ndati usuanji Daviti, kuenda elinga liaco lia situlula nye catiamẽla kokuaye? (b) Nye Daviti a yeva vutima eci Ahitofele o pakula?

5 Kaliye tu konomuisi ulandu wa Avisalome. Omo liocipululu wa lingila usuanji isiaye Soma Daviti, oco a tambule usoma waye. Tete Avisalome wa tamba ovitima via va Isareli poku va kemba locisola combambe, kuenda oku linga olohuminyo viuhembi. Eye wa enda oku yolela omanu loku va sipula ndu okuti, o yongola oku va ĩha ovina va sukila. (2 Sam. 15:2-6) Avisalome wa tambavo Ahitofele una wa koleliwile calua la Daviti, kuenje, wa linga omakuli poku likongela kusuanji waco. (2 Sam. 15:31) Kelivulu Liosamo kocipama 3 kuenda 55, Daviti wa lombolola ndomo usuanji waco wo sumuisa. (Osa. 3:1-8; tanga Osamo 55:12-14.) Avisalome wa situlula ocituwa caye coku tomba uviali wa Suku, omo liocipululu, kuenda usuanji a lingila osoma ya wavekiwa la Yehova. (1 Asa. 28:5) Ndaño wa linga usuanji waco, pole, ka kuatele onima yiwa. Momo Daviti wa amamako oku kala osoma ya wavekiwa la Yehova.

6. Yuda wa pakula ndati Yesu, kuenda onduko yaye yi lomboloka nye?

6 Tu konomuisi usuanji Yuda Isikariote a lingila Kristu. Kocipito co Paskoa ya sulako Yesu a linga lovapostolo vaye 12, wa va sapuila hati: “Mopia lene siti, Ocili, umue pokati kene o makula.” (Mat. 26:21) Kuteke waco eci Yesu a kala vocumbo co Gesemane kumue la Petulu, la Tiago, kuenda Yoano, wa va sapuila hati: “Tali, u o makula o kasi ocipepi.” Eci Yuda a pitĩla vocumbo lowiñi womanu, ‘wa enda toke ku Yesu, kuenje, wo lama hati: ‘A Rambei! A Kuku!’ Kuenje wo sipula.’ (Mat. 26:46-50; Luka 22:47, 52) Yuda wa “pakula osonde” ya lipua ya Yesu Kristu, poku weca peka liovanyãli vaye. Yuda wa tambula ciñami omo lioku pakula Yesu? Wa tambula lika akũi atatu kolopalata! (Mat. 27:3-5) Onduko ya Yuda, yi lombolokavo okuti “omakuli” momo wa pakula ekamba liaye. b

7. Nye tu lilongisa kulandu wa (a) Avisalome la Yuda kuenda (b) wa Delila?

7 Ovolandu a tukuiwa ndeti a tu longisa nye? Avisalome la Yuda, va fa lãvi, omo lioku pakula olombuavekua via Yehova. (2 Sam. 18:9, 14-17; Ovil. 1:18-20) Eci omanu va yeva onduko ya Delila, va ivaluka usuanji a linga, poku lekisa ocisola combambe ku Samisone. (Osa. 119:158) Omo liaco, tu sukila oku yuvula ocipululu, momo ci nyõla ukamba wetu la Yehova! Ovolandu tua konomuisa ndeti, ka a tu kuatisa hẽ oku yuvula oku pakula vakuetu?

KUAMA ONGANGU YA VANA VA KALA VAKUESUNGA

8, 9. (a) Yonatão wa lekisa ndati ekolelo ku Daviti? (b) Tu kuama ndati ongangu ya Yonatão?

8 Embimbiliya li lombololavo ovolandu vomanu valua va kala vakuesunga. Tu konomuisi ovolandu avali, kuenda tu kũlĩhĩsa eci ovolandu aco a tu longisa. Tete, tu konomuisi ulandu wulume umue wa lekisile ku Daviti okuti, wa koleliwa. Ulume waco, Yonatão omõla wa Soma Saulu, una nda wa piñala usoma ko Isareli. Pole, Yehova wa nõla Daviti oco a linge osoma ya va Isareli​—. Yonatão wa pokola ku Suku, kuenda ka kuatelele esepa Daviti loku u tenda ndunyãli waye. Pole, utima wa Yonatão, “wa lipandeka lutima wa Daviti.” Noke, wa likuminya oku amamako oku kakatela kokuaye. Kuenje, Yonatão wa eca ku Daviti ocikutu, osipata lohonji yaye, kuenda uvia. Ovina viaco, vi lekisa esumbilo a kuata. (1 Sam. 18:1-4) Yonatão wa kuatisa Daviti, kuenda wa kapele omuenyo waye kohele omo lionyeño ya Saulu. Yonatão wa lekisa ekolelo poku sapuila Daviti hati: ‘Ove o linga osoma ya va Isareli. Kuenje, ame ndi kala kumue love.’ (1 Sam. 20:30-34; 23:16, 17) Eci Yonatão a fa, Daviti wa imba ocisungo cimue ca situlula esumuo liaye locisola o kuatela.​—2 Sam. 1:17, 26.

9 Yonatão ka kuatele atatahãi oku nõla omunu a sukilile oku pokola. Momo wa lekisa epokolo Kuviali wa Yehova, kuenje wa kuatisa Daviti ombuavekua ya Suku. Cimuamue haico tu sukila oku linga koloneke vilo, okuti, nda ka tua tambuile ocikele cimue vekongelo, tu kuatisa vamanji vana va tambula ocikele coku tu songuila.​—1 Va Tes. 5:12, 13; Va Hev. 13:17, 24.

10, 11. (a) Momo lie Petulu a lekisila ekolelo ku Yesu? (b) Tu kuama ndati ongangu ya Petulu kuenda yi tu vetiya oku linga nye?

10 Tu konomuisi ulandu upostolo Petulu una wa lekisa ekolelo ku Yesu. Eci Yesu a lekisa kolondonge viaye esilivilo lioku kolela kocilumba cetimba losonde yaye ya laikele oku peseka, valua pokati kolondonge viaye, omo ka va kuatele elomboloko liolondaka viaco, vo yanduluka. (Yoa. 6:53-60, 66) Noke, Yesu wa tulukila ovapostolo vaye 12, kuenje, wa va pula hati: “Lene wendivo?” Petulu wa tambulula hati: ‘A Ñala, kulie tu enda? Ove, ove o kasi lolondaka viomuenyo ko pui. Etu tua ku kolela, kuenda tua limbuka okuti ove o Kola haive Wumõla wa Suku.’ (Yoa. 6:67-69) Anga hẽ Petulu wa kuatele elomboloko liovina viosi Yesu a popia viatiamẽla kocilumba Caye? Eye ka kuatele elomboloko lia suapo. Ndaño Petulu ka kuatele elomboloko lia suapo, pole, wa nõlelepo oku kolela Komõla wa Suku ombuavekua.

11 Petulu ka simĩle okuti, Yesu wa kuata ovisimĩlo ka via sungulukile okuti, noke yoku ci limbuka, o ka pongolola ovina a popia. Petulu wa lekisa umbombe, kuenda wa kũlĩhĩle okuti, Yesu ‘o kuete olondaka viomuenyo ko pui.’ Koloneke vilo, nye tu sukila oku linga nda tua sanga ondaka yimue valivulu a sandekiwa la ‘kalei wa kolelua’ okuti ka ya tu lombolokele ciwa, ale ka yi likuata lovisimĩlo vietu? Tu sukila oku likolisilako oku kuata elomboloko liondaka yaco, kuenda ka tu ka lavoki okuti, ku keya epongoloko limue li likuata lovisimĩlo vietu.​—Tanga Luka 12:42.

AMAMAKO OKU KAKATELA KOHUELI YOVE

12, 13. Nye ca siata oku vetiya olohueli vimue oku li pakula pokati? Momo lie otembo omunu a kasi lohueli yaye ka yu wĩhila esunga lioku linyãla?

12 Tu sukila oku yuvula oku pakula vamanjetu oco ka tu ka nyõle ombembua lelitokeko li kasi vepata lo vekongelo. Omo liaco, tu konomuisi ndomo tu pondola oku kala vakuacili lohueli yetu, kuenda la Suku.

13 Omunu o linga ukahokolo o pakula ohueli yaye. Eye ka lekisa ocili kohueli yaye, momo o tiamisila utima komunu ukuavo. Ohueli yina va pakula, yi siala ulika, kuenje, yi sumua calua. Omanu vana va lisole, va pondola ndati oku kuata ovisimĩlo viukahokolo? Pamue ocitangi caco ci fetika eci umue pokati kavo a tepulula ocisola a kuatele tete lohueli yaye. Ukãi umue ulongisi o tukuiwa hati, Gabriella Turnaturi wa popia hati: “Eci ulume lukãi waye va liwekapo oku linga ovina vi pamisa olohuela viavo, va lipakula.” Omanu vamue okuti va kasi otembo yalua tunde eci va tokekisa olohuela viavo, va siata oku pita locitangi caco. Ulume umue o kuete 50 kanyamo, wa linyãla lukãi waye okuti, tunde eci a likuela laye pa pitile 25 kanyamo, noke, wa kuela ukãi ukuavo a tendele okuti wa posoka calua. Omanu vamue va kuele, va siata oku sima okuti, ca sunguluka oku linyãla lohueli yavo. Ndaño vamue va kasi otembo yalua tunde eci va tokekisa olohuela viavo, pole, ka va kuete omoko yoku linyãla lohueli yavo. Momo nda va ci linga, va pakula ohueli yayo. c

14. (a) Yehova o tenda ndati vana va pakula olohueli viavo? (b) Nye Yesu a popia catiamẽla koku kala ukuacili volohuela?

14 Yehova o tenda ndati vana va litepa lolohueli viavo ndaño okuti ka pali onumbi Yovisonehua yecelela oku ci linga? Suku yetu ‘o nyãle vana va linyãla’ lolohueli viavo, kuenda ka sole vana va talisa ohali olohueli viavo loku vi siapo. (Tanga Malakiya 2:13-16.) Omo okuti Yesu wa kuata ovisimĩlo via Isiaye, wa longisa omanu hati, ka citava oku siapo olohueli viavo loku sima okuti, ca sunguluka oku ci linga.​—Tanga Mateo 19:3-6, 9.

15. Olohueli vi pondola oku pamisa ndati ukamba wavo?

15 Omanu vana va kuele, va pondola ndati oku amamako oku kala vakuacili lolohueli viavo? Ondaka ya Suku yi popia hati: “Sanjukila ukãi wove [ale ulume wove] wombutulua,” kuenda “sanjukila omuenyo kumosi lukãi wove [ale ulume wove] una o sole.” (Olosap. 5:18; Uku. 9:9) Osimbu olohueli vi kasi oku kuka, vi sukila “oku lingila kumosi ovina” vi pamisa olohuela viavo ndeci, kovopange, ale kovitalukilo. Vi pondola oku ci linga poku likuatela ocisola pokati, poku sanda otembo yoku kala pamosi, kuenda oku kuata ukamba. Olohueli vi sukilavo oku likolisilako oku teyuila olohuela viavo, kuenda ukamba wavo la Yehova. Oco vi tẽlise ovina viaco, vi sukila oku lilongisila kumosi Embimbiliya, oku kundila kumosi olondaka viwa, kuenda oku lingila kumuamue olohutililo, oco vi tambule esumũlũho li tunda ku Yehova.

AMAMAKO OKU KOLELA YEHOVA

16, 17. (a) Esunguluko liove ku Suku li kapiwa ndati voseteko vepata kuenda vekongelo? (b) Ulandu upi u lekisa okuti oku pokola kocihandeleko ca Suku coku yuvula ukamba la ngandietu wa tundisiwa vekongelo ci nena onima yiwa?

16 Kuli vamanji vamue va linga akandu anene, kuenje, va ‘pisiwa oco va pamise ekolelo liavo.’ (Tito 1:13) Vakuavo va siata oku tundisiwa vekongelo omo liovituwa viavo vĩvi. Vana va tambula ‘epindiso liaco,’ va pondola oku pamisa ekalo liavo kespiritu. (Va Hev. 12:11) Nye tu sukila oku linga nda umue ngandietu ale ekamba lietu wa tundisiwa vekongelo? Ocitangi caco, ci kapa ekolelo lietu voseteko oco tu lekise nda tua kolela Yehova, ale omunu waco. Yehova wa siata oku tu lavulula nda tua siata oku pokola kolonumbi viaye vioku yuvula vana va tundisiwa vekongelo.​—Tanga 1 Va Korindo 5:11-13.

17 Kũlĩhĩsa ulandu umue u lekisa onima yi tunda kepata li pokola kolonumbi via Yehova vioku yuvula ukamba la vakuepata va tundisiwa vekongelo. Manji umue ukuenje okuti wa tundisiwile vekongelo, kuenda wa pita ekũi lianyamo, olonjali viaye kumue la vamanjaye vakuãla, ‘va yuvula oku kuata ukamba’ laye. Ndaño wa enda oku seteka oku kuatisa epata kovopange amue, pole, epata liosi lia nõlapo oku yuvula ukamba laye. Eci a tiuka vekongelo, wa popia hati, wa enda oku kuata ongeva lepata liaye, ca piãla enene kuteke eci a kala ulika. Noke wa amisako hati, nda epata liaye lia setekele oku linga ukamba laye, nda wa kuata esanju. Pole, omo okuti epata liaye lia yuvula ukamba laye, onjongole yoku kala lavo yo vetiya oku tumbulula ukamba waye la Yehova. Ulandu owu u tu kuatisa oku limbuka okuti, oco ka tu ka tombe olonumbi via Suku, tu sukila oku yuvula ukamba la vangandietu va tundisiwa vekongelo.

18. Nye wa nõlapo oku linga, noke yoku lilongisa ovolandu omanu va lekisa okuti vakuacili kovitangi viyilila koku kala omakuli?

18 Tu kasi voluali lumue okuti omanu va linga olomakuli haivo ovisuanji. Pole, tu sukila oku kuama ongangu yiwa yesunguluko lia vamanji va sangiwa vekongelo. Ekalo liavo li eca uvangi wolondaka viokuti: “Ene vu ci imbila uvangi, Suku layevo o ci imbila uvangi, okuti tu vakuacili, tua vakuesunga, kuenda ka tu kuete eko lene a vakuetavo.” (1 Va Tes. 2:10, NW) Omo liaco, tu amamiko oku kala vakuacili kovaso a Suku kuenda tu likoleli pokati la vamanji.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Ongusu Samisone a kuata, ka ya tundile lika kesinga liaye, pole, wa kuata ongusu yalua omo liukamba waye la Yehova, loku kala Unasiri.

b Ondaka yokuti Yuda “wo sipula,” yi lomboloka “oku pakula” omunu umue.

c Oco o kũlĩhe ndomo o kuatisiwa poku liyaka locitangi coku pakuiwa lohueli yove, tanga ocipama Vutala Wondavululi 15 Yevambi wo 2011 kamẽla 29-32, losapi hati: “Ndomo o Pandikisa Eci Ohueli Yove yi ku Lueyela.”

[Apulilo Elilongiso]

[Elitalatu kemẽla 10]

Petulu wa lekisa ekolelo Komõla a Suku ombuavekua ndaño okuti vakuavo vo yanduluka