Skip to content

Skip to table of contents

‘Ndi Kasi Kumue Love’

‘Ndi Kasi Kumue Love’

‘Ndi Kasi Kumue Love’

“Va lua va enda oko loko, kuenda ukũlĩhĩso [wocili] u lua.”​—DAN. 12:4.

O TAMBULULA NDATI?

‘Ukũlĩhĩso wocili’ wa siata oku situluiwa ndati koloneke vilo?

Vana va tava kukũlĩhĩso wocili va kasi oku ‘livokiya’ ndati?

Ukũlĩhĩso wocili wa li ‘vokiya’ ndati voluali?

1, 2. (a) Tua kũlĩha ndati okuti, Yesu o kasi kumue lolondonge viaye koloneke vilo, kuenda o ka amamako ndati oku kala kumue lavio? (b) Ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Daniele 12:4, onima yipi yi tunda koku lilongisa lutate Ovisonehua?

 SOKOLOLA ndomo o ka kala Voluali luokaliye palo posi! Eci o pasuka komẽle, loku limbuka okuti walale ciwa, o kuata onjongole yoku fetika upange weteke liaco. Ku ka yeva vali evalo lalimue ketimba, momo ka ku ka kala vali ovoveyi. Ovina viosi vi talavayisa ovimatamata viove ndeci: Oku tala ovina, oku yevelela, oku yeva elemba, oku papata, kuenda oku mãha epepo liovikulia, viosi vi ka lipua. Olohõlo viove vi livokiya, upange wove u ka ku nenela esanju, o ka kuata akamba valua, kuenda ku ka sakalala vali. Ove o ka tambula asumũlũho aco vemehi Liusoma wa Suku. Kristu Yesu okuti eye Osoma ya nõliwa, o ka sumũlũisa olonungi via palo posi, kuenda o ka vi longisa ovina viatiamẽla kukũlĩhĩso wa Yehova.

2 Yehova Suku o yongola okuti afendeli vaye vakuekolelo, va litumbika kupange woku longisa omanu voluali luosi. Eye kumue Lomõlaye va kuete ukuenje wa lunguka vokuenda kuanyamo alua. Osimbu Yesu ka endele handi kilu wa likuminyile kolondonge viaye vakuekolelo hati, o kala kumue lavo. (Tanga Mateo 28:19, 20.) Oco ohuminyo yaco yi pamise ekolelo lietu, tu konomuisi, ocitumasuku cimue okuti tunde eci ca sonehiwa ko Bavulono, pa pita ale ci pitahãla 2.500 kanyamo. Uprofeto Daniele poku tukula ‘otembo yesulilo,’ wa soneha ndoco: “Va lua va enda oko loko, kuenda ukũlĩhĩso [wocili] u lua.” (Dan. 12:4) Poku sokisa upopi umue wocindekaise lukũlĩhĩso wocili tua siata oku mola koloneke vilo, ondaka “oku enda oko loko,” yopiwa kelimi lio Heveru, yi lomboloka oku konomuisa Ovisonehua lutate. Tu kuete esumũlũho lialua omo liukũlĩhĩso waco! Vana va siata oku lilongisa lutate Ovisonehua, va pondola oku kuata ukũlĩhĩso Wondaka ya Suku. Ocitumasuku caco ca popiavo hati, omanu valua va laikele oku kuata ‘ukũlĩhĩso wocili.’ Omo okuti cilo ukũlĩhĩso waco wa livokiya calua, vana va kuete ukũlĩhĩso waco va sukila oku longisa omanu. Osimbu tu konomuisa ndomo ocitumasuku caco ci kasi oku tẽlisiwa, tu limbuka okuti Yesu o kasi kumue lolondonge viaye koloneke vilo, kuenda Yehova o kuete unene woku tẽlisa olohuminyo viaye viosi.

‘UKŨLĨHĨSO WOCILI’ WA SITULUIWA

3. Nye ca pita ‘lukũlĩhĩso wocili’ noke yolofa viovapostolo?

3 Noke yolofa viovapostolo, unanguluke una wa tukuiwile wa fetika oku livokiya pokati Kakristão vocili ndondalu. (Ovil. 20:28-30; 2 Va Tes. 2:1-3) Omo liaco, vokuenda kuanyamo alua, ci kale omanu vana ka va kũlĩhĩle Embimbiliya, kuenda vana va enda oku litukula vati Akristão, lomue vali wa kuata ‘ukũlĩhĩso wocili.’ Ndaño asongui Vetavo liesanda va enda oku popia vati va tava Kovisonehua, pole, va enda oku kemba omanu ‘lovilongua violondele’ vina vi sepula Suku. (1 Tim. 4:1) Kuenje, omanu valua va wila vowelema wespiritu. Vovilongua violonanguluke mua kongela alongiso amue uhembi ndeci: Suku umosi Muvatatu, ocilelembia ka ci fi, kuenda va siata oku longisa vati, ovilelembia violondingãivi vi ka talisiwa ohali vifelu viondalu ka yimi.

4. Vamanji vamue va fetika ndati oku sandiliya ‘ukũlĩhĩso wocili’ oku upisa kunyamo wo 1870?

4 Oku upisa kunyamo wo 1870, osimbu kua kambele akũi akuãla kanyamo eci handi “oloneke via sulako” ka via fetikile, Vamanji vamue ko Pennsylvania, U.S.A, va fetika oku lilongisa lutate Embimbiliya oco va sange ‘ukũlĩhĩso wocili.’ (2 Tim. 3:1) Vamanji yaco va litukula vati, Vakuakulilongisa Embimbiliya. Ka va kaile ‘olonoño’ vina Yesu a tukula hati, kokuavo ukũlĩhĩso wocili wa sitikiwa. (Mat. 11:25) Vamanji yaco va kala ambombe kuenda va kuata onjongole yoku linga ocipango ca Suku lutima wosi. Ovo va konomuisa lutate Ovisonehua loku likutilila kuenda oku sokolola ovina va tanga. Poku ci linga va enda oku sokisa ovinimbu Viembimbiliya lulandu umue wa konomuisiwa la vakuavo oco va limbuke nda wa lisoka. Noke Vakuakulilongisa Embimbiliya va limbuka okuti ukũlĩhĩso una wa sitikiwile vokuenda kuanyamo alua, wa fetika oku situluiwa.

5. Otuikanda losapi hati, Alongiso Osimbu tua kuatele ocimãho cipi?

5 Ndaño okuti Vakuakulilongisa Embimbiliya va sanjukilile ovina va lilongisa, ka va ecelele okuti ukũlĩhĩso waco u va vetiya oku kuata epela, kuenda ka va lipandele loku popia vati va sanga ukũlĩhĩso wokaliye. (1 Va Kor. 8:1) Omo liaco, va sandeka otuikanda tualua losapi hati, The Old Theology (Alongiso Osimbu.) Ovo va sandeka otuikanda tuaco oco va kuatise omanu oku kũlĩha ocili Cembimbiliya. Votuikanda tuatete “mua kala olonumbi vikuavo vieya oku kuatisa omanu va lilongisa Embimbiliya oco va siepo oviholo lalongiso esanda. Va kuatisiwavo oku siapo alongiso osimbu atiamẽla ku Ñala kumue lovapostolo vaye.”​—The Old Theology No.1, Kupupu wo 1889, kem. 32.

6, 7. (a) Ukũlĩhĩso upi wocili wa siata oku tu kuatisa oku kuata elomboloko liovina vi kasi oku pita voluali tunde kunyamo wo 1870? (b) Ovina vipi viatiamẽla kukũlĩhĩso wocili ove wa sanjukila oku lilongisa?

6 Tunde eci vamanji yaco va fetika oku lilongisa Embimbiliya pa pita ale ci pitahãla 100 canyamo! a Ovina va lilongisa, ka viatiamẽlele kukũlĩhĩso wosikola yoluali, okuti via siata oku konomuisiwa lasongui vetavo. Pole, va lilongisa ovina viatiamẽla kukũlĩhĩso wocili ci yovola omanu okuti vi tu nenela esanju lelavoko ka li pui. Ovina viaco vi tu kuatisa oku kũlĩha Yehova, ekalo liaye, kuenda ocipango caye. Handi vali, vi situlula ocikele ca Yesu, vi lombolola esunga lieci eyilile palo posi, olofa viaye, kuenda vi tu kuatisa oku limbuka upange a kasi oku linga cilo. Ukũlĩhĩso waco, u situlula esunga lieci Suku a kasi oku ecelela evĩho voluali, eci tu fila, ndomo tu sukila oku likutilila, kuenda ndomo tu pondola oku kuata esanju liocili.

7 Cilo tu kuete elomboloko liovitumasuku vina via ‘sitikiwile’ vokuenda kuanyamo alua, okuti, vi kasi oku tẽlisiwa kotembo yilo yesulilo. (Dan. 12:9) Vialua pokati kovitumasuku viaco vi sangiwa Vavanjeliu kuenda kelivulu Liesituluilo. Yehova wa siata oku tu kuatisa oku kuata elomboloko liovina ka tu pondola oku mola lovaso ndeci: Oku vialekiwa kua Yesu, uyaki wa pita kilu, kuenda oku tundisiwa kua Satana kilu okuti wa imbiwa palo posi. (Esit. 12:7-12) Yehova Suku wa tu ĩhavo olondunge vioku kuata elomboloko liovina tu pondola oku mola ndeci: ovoyaki, ovilemawe, afengi, onjala, kuenda oku limbuka omanu vana ka va sumbilile Suku va sangiwa ‘koloneke vilo via sulako haivio viohali.’​—2 Tim. 3:1-5; Luka 21:10, 11.

8. Helie o sesamẽla esivayo omo liovina tua siata oku mola loku yeva?

8 Caleluka oku kuata elomboloko liolondaka Yesu a sapuila kolondonge viaye hati: “Ovaso a lete eci ene vu lete a sumũlũha. Momo mopia lene siti, Ovaprofeto valua lolosoma va yonguile oku mola eci ene vu lete, kuenje ka va ci muile, va yonguile oku yeva eci ene vu yevite kuenje ka va ci yevele.” (Luka 10:23, 24) Tu eca olopandu ku Yehova Suku omo a siata oku tu kuatisa oku mola loku yeva ovina viaco. Tu ecavo olopandu omo tu kuete ‘oñuatisi’ okuti, espiritu sandu lina Suku a tuma oco li songuile olondonge via Yesu “kocili cosi”! (Tanga Yoano 16:7, 13.) Omo liaco, tu amamiko oku velisapo ukũlĩhĩso wocili tu kuete, kuenda oku u longisa komanu!

‘VALUA VA TAVA KUKŨLĨHĨSO WOCILI’

9. Elaleko lipi lia lingiwa Vutala Wondavululi wosãi ya Kupupu yunyamo wo 1881?

9 Kosãi ya Kupupu kunyamo wo 1881, noke yanyamo avali tunde eci kua sandekiwa Utala Wondavululi watete, kua lingiwa elaleko liokuti, ku sukiliwa 1.000 kakundi. Vutala waco Wondavululi wa popia ndoco: “Vetiyi vamanji vana okuti ekalo liavo li va ecelela oku kunda otembo ya sokamo ale oku talavaya otembo yalua kupange wa Ñala. Kuami onumbi eyi: Alongisi votembo yosi va ende valupale anene kuenda valupale atito, oku sandiliya Akristão vana va kuete ombili. Kuenje, vu ka limbuka okuti, ndaño valua pokati kavo va kuete ombili kupange wa Suku, pole, ka va kuete ukũlĩhĩso wocili. Va kuatisi poku va ĩha otuikanda oco va kũlĩhe ocali ca Isietu, loku limbuka uwa Wondaka yaye.”

10. Omanu va tambulula ndati elaleko lioku litumbika kupange wakundi votembo yosi?

10 Elaleko liaco lia vetiya Vakuakulilongisa Embimbiliya oco va limbukile okuti, oku kunda olondaka viwa, owo upange wa velapo Akristão vocili va sukila oku linga. Ndaño okuti elaleko lieci ci soka ohulukãi yakundi votembo yosi lia nenela esanju vamanji, pole, kotembo yaco kolohongele via Vakuakulilongisa Embimbiliya kua enda oku kala lika etendelo litito liomanu. Omanu valua noke yoku tanga okokanda ale Utala Wondavululi, va limbuka ocili kuenje, va tava kelaleko liaco. Kũlĩhĩsa ulandu wulume umue wo volupale luo Londres kofeka yo Bretanya okuti, noke yoku tanga Utala Wondavululi lokalivulu kamue ka sandekiwa la Vakuakulilongisa Embimbiliya kunyamo wo 1882, wa soneha ndoco: “Ndi longisi ndomo ndi pondola oku kunda, kuenda ovina ndi sukila oku kundila omanu oco ndi linge upange u kola una Suku a yongola okuti u tẽlisiwa.”

11, 12. (a) Upange wetu u kuete ocimãho cipi lowu wa lingiwa lolondingupange viotembo yosi kosimbu? (b) Olondingupange viotembo yosi via enda oku sokiya ndati ‘akongelo’?

11 Kunyamo wo 1885, ci soka ovita vitatu via Vakuakulilongisa Embimbiliya, va kala olondingupange viotembo yosi. Upange wavo wa kuata ocimãho cimuamue leci cokoloneke vilo coku longisa omanu oco va linge olondonge via Yesu Kristu. Onjila va enda oku kuama poku longisa, ya litepa leyi tua siata oku kuama cilo. Koloneke vilo, tua siata oku longisa Embimbiliya komunu umosi vokuenda kuotembo yimue oco a pindisiwe ciwa. Noke tu u laleka oku endaenda kolohongele. Pole, kosimbu, olondingupange viotembo yosi, tete via enda oku eca alivulu komanu, noke vi laleka ocimunga comanu vaco, kuenje, vi fetika oku va longisa Ovisonehua. Ndaño olondingupange viotembo yosi via enda oku kongela omanu valua velilongiso limuamue pole, onjila yaco ya va kuatisa oku sovola akongelo.

12 Kunyamo wo 1907, ocimunga cimue colondingupange viotembo yosi, ca endele volupale lumue oku sandiliya omanu vana va kuete elivulu Aurora do Milênio, (okuti noke lieya oku tukuiwa hati, Estudos das Escrituras). Kuenje, Utala umue Wondavululi, wa lombolola ndoco: “Omanu [vana va lekisa onjongole,] va lalekiwa oku enda kohongele yeya oku lingiwila vonjo yomunu umue pokati kavo. Kuenje, eteke liosi vo Calumingu, manji umue o linga ohundo losapi hati, ‘O Plano Divino das Eras’ (Ocipango ca Suku Colotembo). Noke vo Calumingu cikuavo manji yaco o vetiya omanu oco va endaende kolohongele olonjanja viosi.” Kunyamo wo 1911, vamanji, va pongolola onjila va enda oku kuama poku linga olohongele. Ci soka akũi atãlo lecelãla ya vamanji, va linga ungende kolonepa viosi vio Estados Unidos lo ko Kanada, kuenje, va tangela omanu ondaka ya Suku. Noke yoku tangela omanu, vamanji va soneha olonduko via vana va lekisa onjongole kuenda onumbi yolonjo viavo, kuenje, vongoluila omanu vaco konjo ya umue pokati kavo oco va sokiye ‘ekongelo.’ Omo liaco, kunyamo wo 1914, voluali luosi mua kala eci ci soka 1.200 kakongelo a Vakuakulilongisa Embimbiliya.

13. Ocina cipi ci ku komõhisa catiamẽla ‘kukũlĩhĩso wocili’ koloneke vilo?

13 Voluali luosi muli eci ci soka 109.400 kakongelo, kuenje, ci soka 895.800 vamanji va litumbika kupange wakundi votembo yosi. Koloneke vilo, ci panda kueci ci soka olohuluwa ecelãla komanu, va tava ‘kukũlĩhĩso wocili,’ kuenje, va kapako ovina va siata oku lilongisa. (Tanga Isaya 60:22.) b Evokiyo liaco, li komõhisa calua momo Yesu wa popele hati, olondonge via laikele, oku ‘suvukiwa lomanu vosi’ omo lionduko yaye. Eye wa popelevo hati, olondonge viaye vi ka lambalaliwa, vi kapiwa volokayike, kuenda vi pondiwa. (Luka 21:12-17) Ndaño Satana kumue lolondele viaye kuenda omanu valua voluali va siata oku lambalala afendeli va Yehova, pole, afendeli vaco va kuete esanju omo liasumũlũho oku tẽlisa ocikundi coku longisa omanu oco va linge olondonge. Koloneke vilo, afendeli va Yehova va kasi oku kundila ‘kolonepa viosi violuali’ ndeci: Kolofeka vina kuli owuya walua, oku kuli ombambi, volomunda, vakango, valupale, kuenda kovaimbo ana a kasi ocipãla. (Mat. 24:14) Nda ka tua kuatele ekuatiso lia Suku, nda ka tu kasi oku linga upange waco.

‘UKŨLĨHĨSO WOCILI WA LI VOKIYA CALUA’

14. ‘Ukũlĩhĩso wocili’ wa li vokiya ndati lekuatiso lialivulu?

14 ‘Ukũlĩhĩso wocili’ wa livokiya calua pokati ka vana va kasi oku kunda olondaka viwa. Ukũlĩhĩso waco wa li vokiyavo omo lialivulu a siata oku pangiwa. Kosãi Yevambi Linene yunyamo wo 1879, Vakuakulilongisa Embimbiliya, va sandeka orevista yatete losapi hati, A Torre de Vigia de Sião e Arauto da Presença de Cristo, okuti cilo, vi tukuiwa hati Utala Wondavululi lo Despertai!. Olorevista viaco, via enda oku pangiwa lomakina yimue vonjo yolomĩlu okuti, va enda oku panga lika ci soka 6.000 kolorevista kelimi Liongelesi. Eci manji Charles Taze Russell a tẽlisa akũi avali kanyamo lanyamo epanduvali, wa linga usonehi Wutala Wondavululi, kuenda vamanji vakuavo vatãlo va loñoloha va enda oku u kuatisa oku soneha ovipama viaco. Cilo, Utala Wondavululi u kasi oku sandekiwa kueci ci soka 195 kalimi. Utala Wondavululi owo u kasi oku sandekiwa calua voluali okuti, ketendelo letendelo ku pangiwa 42.182.000 kolorevista. O Despertai! yi kasi pomangu yavali, momo osãi losãi ku sandekiwa 41.042.000 kolorevista via pongoluiwa kueci ci soka 84 kalimi. Handi vali, vunyamo umosi kua siata oku pangiwa ocita colohuluwa vialivulu kuenda Ambimbiliya.

15. Velie va enda oku eca olombongo vioku panga alivulu?

15 Upange waco wa enda oku lingiwa lekuatiso liolombanjaile. (Tanga Mateo 10:8.) Vana va talavaya lolomakina vioku panga alivulu va komõha calua poku mola ndomo upange waco u pesela olombongo vioku landa olomakina, olopapelo, otinda, kuenda ovina vikuavo via kongela vupange waco. Manji umue wa kuatele olomĩlu kolofeka vialua wa popia hati: “Vakualomĩlu vana va nyula olonjo vietu vioku panga alivulu, eci va mola uloño walua tua kuata, loku limbuka okuti upange waco wa enda oku kuatisiwa lolombanjaile via vamanji, va komõha calua. Ovo va komõhavo poku mola ndomo amalẽhe vo ko Betele va kala oku lekisa ombili yoku talavaya kuenda esanju.”

OLUALI LUOSI LU KA YUKISIWA LUKŨLĨHĨSO WA SUKU

16. ‘Ukũlĩhĩso wocili,’ wa situluiwa locimãho cipi?

16 Kuli esunga lieci ‘ukũlĩhĩso wocili’ wa li vokiyila. Momo Yehova Suku o yongola okuti, ‘omanu vosi va kuata ukũlĩhĩso wocili, oco va popeliwe.’ (1 Tim. 2:3, 4) Eye o yongolavo okuti omanu va kuata ukũlĩhĩso wocili u va kuatisa oku u fendela lonjila ya sunguluka oco va tambule asumũlũho aye. Lekuatiso ‘liukũlĩhĩso wocili,’ Yehova wa kongela Akristão olombuavekua vi kasi handi palo posi. Eye, o kasi oku kongela “owiñi” wo ‘kolofeka viosi kapata osi, kuenda vakualimi osi,’ lelavoko lioku kala otembo ka yi pui voluali luokaliye palo posi.​—Esit. 7:9.

17. Efendelo liocili li ka amamako toke pi?

17 Oku amamako kuefendelo liocili vokuenda kueci ci pitahãla 130 kanyamo, ku lekisa okuti Yehova Suku kuenda Yesu Kristu, Osoma yaye ya nõliwa, va kasi kumue Lakristão vocili. Ovo va va songuila, loku va teyuila, kuenda va kasi oku va longisa. Oku amamako kuaco, ku lekisavo okuti Yehova o ka tẽlisa olohuminyo viaye kovaso yoloneke. Eli olio esunga lieci Embimbiliya li popela hati: “Kilu lieve ku [ka] yuka ukũlĩhĩso wa Yehova ndeci ovava eyuka vokalunga.” (Isa. 11:9) Omo liaco, omanu va ka kala palo posi, va ka tambula asumũlũho ka a pui!

[Atosi pombuelo yamẽla]

a O pondola oku kuatisiwa poku tala o DVD, Testemunhas de Jeová​—Fé em Ação, Parte 1: Deixam a Luz Brilhar kuenda, Testemunhas de Jeová​—Fé em Ação, Parte 2: Deixam a Luz Brilhar.

b Tanga velivulu Profecia de Isaías​—Uma Luz para Toda a Humanidade, Volume II, kemẽla 320.

[Apulilo Elilongiso]

[Elitalatu kemẽla 6]

Vakuakulilongisa Embimbiliya va kala ambombe kuenda va kuata onjongole yoku linga ocipango ca Suku lutima wosi

[Elitalatu kemẽla 7]

Yehova Suku wa velisapo alikolisilo ove koku vokiya ‘ukũlĩhĩso wocili’ watiamẽla kokuaye