Skip to content

Skip to table of contents

Ulandu wa Tunda Vociseleko Cetu Calivulu

Oku Talavayela Kumue la Vakuakulinga Ovongende

Oku Talavayela Kumue la Vakuakulinga Ovongende

Vamue va siata oku popia vati: “Si pondola oku kundila konjo lanjo.” Omanu vamue va fetika ndopo oku lilongisa Embimbiliya, va siatavo oku kuata ovisimĩlo viaco poku sokolola oku kundila omanu vana ka va kũlĩhĩle! Olondaka via tukuiwa ndeti, via popiwa la manji umue wa kala ukuakulinga ungende, okuti wa loñolohele calua koku longisa Embimbiliya.

Omanu valua vakuakutanga Utala Wondavululi okuti noke va siapo etavo liavo, veya oku li kongela la vamanji vana va kuatele ombili yoku longisa omanu Embimbiliya. Utala waco Wondavululi, wa vetiya vakuakutanga okuti va kuatisa vana va lekisa onjongole, oco va fetike oku lilongisa Embimbiliya olonjanja viosi. Oku upisa kunyamo wo 1894, Ocisoko co Torre de Vigia ca tuma vamanji vamue oco va nyule ovimunga via vana va pinga oku pasuisiwa. Noke vamanji yaco veya oku tukuiwa hati, Vakuakulinga ovongende. Momo va loñolohele calua, va kuata ombili kupange, va kala ambombe, va kuata ukũlĩhĩso Wembimbiliya, va enda oku sapela ciwa lomanu, va loñolohele koku longisa, kuenda va lekisile ekolelo kocisembi. Ovo va enda lika oku nyula ovimunga viaco vokuenda kueteke limosi, ale avali. Valua pokati ka vana va kala oku lilongisa Embimbiliya, va endele onjanja yatete kupange woku kunda poku eca otuikanda tuoku laleka omanu oco va kale kohundo yeya oku lingiwa lamanji ukuakulinga ovongende. Manji Hugo Riemer, okuti noke weya oku tiamẽla Kosungu Yolombangi Via Yehova, eci amãla oku linga ohundo Kosikola Yupange Wakristão, wa tambulula apulilo omanu lekuatiso Liembimbiliya toke eci a pitahãla vokati kuteke. Ndaño wa kavele pole, wa kuata esanju lialua kuenje, wa popia hati: “Omanu vosi va kala kohongele, va kuata esanju lialua.”

Utala Wondavululi wa lombolola okuti, “ocimãho ca velapo” ca vakuakulinga ovongende, oku pamisa “ekolelo liomanu va sanga kolonjo,” lekuatiso liolohongele via enda oku lingiwila kolonjo via vamanji. Vana va kala oku lilongisa Embimbiliya okuti va tunda kovaimbo akuavo, veyile oku yevelela ohundo, noke kua lingiwa olonepa vimue viapulilo latambululo. Noke, va lia onanya la vamanji. Umalẽhe umue ufeko o tukuiwa hati, Maude Abbott, wa yevelelavo ohundo yaco kelivala liomẽle. Noke, vosi yavo va yala omesa vocumbo colonẽleho. Eye wa popia hati: “Kua kala okulia kupepa ndeci: Ositu yalua, olosanji via yokiwa, olombolo, kuenda akende alua! Omanu vosi va lia, kuenje, kelivala lia vali kekumbi, tua liongolola vali oco tu yevelele ohundo yikuavo.” Eye wa amisako loku popia hati: “Osimbu ohundo ka ya fetikile, vosi yetu tua puyuka eci ci soka akũi atatu kakukutu.” Eteke limue, manji Benjamin Barton, una wa kala ukuakulinga ovongende wa popia hati: ‘Nda nda lile ovikulia viosi vamanji va nyĩha, nda nda mala ale upange wange woku linga ovongende.’ Noke ombala Yolombangi Via Yehova ko Brooklyn, ya tuma ukanda umue woku laleka vamanji akãi va yongola oku kuatisa vakuakulinga ovongende, poku popia ndoco: “Va sukila oku va telekela okulia kueteke leteke,” loku “sokiya ocitumãlo cimue okuti, va pekela ciwa.”

Vakuakulinga ovongende, va kala alongisi vawa, momo poku longisa va enda oku kuama olomapa, ale ovina vikuavo oco omanu va kuate elomboloko lia suapo. Olohundo via manji R. H. Barber, “via enda oku pamisa omanu kespiritu.” Manji W. J. Thorn, wa enda oku vangula locisola “ndeci va isia va enda oku vangula kotembo ya vakukululu.” Eteke limue, eci a kala oku endisa ekãlu, manji Shield Toutjian, vocipikipiki wa popia lolukandi hati: “Talama!” Eci a loka vekãlu, wa yunga oloneleho vimue, kuenje wa vi eca komanu va endela kumosi vekãlu, oco a va kuatise oku limbuka oviluvo via Yehova.

Vamanji vakuakulinga ovongende, va liyaka lovitangi vialua kupange wavo, ca piãla enene akulu. Cimue pokati kovitangi viaco, oku tambula upange wokaliye. Ovo va yonguile oku songuila upange woku kundila omanu konjo lanjo. Utala Wondavululi 15 Yelombo, wo 1924, wa lombolola hati: “Usongui” Wakristão vocili, “o kuete ocikele coku kundila omanu esapulo liusoma. Vakuakulinga ovongende, va enda oku tumiwa locimãho caco.”

Vamanji vamue, vakuakulinga ovongende, va sumuile omo liapongoloko a lingiwa okuti va siapo upange wavo woku kala vakuakulinga ovongende. Esumuo liaco, lia vetiya vamue pokati kavo oku sovola etavo likuavo. Manji Robie D. Adkins, wa popia hati, umue wa kala ukuakulinga ovongende haeye wa enda oku linga ciwa upange waye, wa lekisa esumuo liaye poku popia hati: “Nda tẽlele oku kundila ciwa omanu lekuatiso liolohundo ndaenda oku linga. Pole, si yongola oku kundila konjo lanjo!” Manji Adkins, wa amisako hati: “Kohongele yofeka ya lingiwa kunyamo wo 1924, ko Kolumbus, Ohio, nda mola manji una wa ukuakulinga ovongede. Eye, wa linga ohukũi, wa talama lika liaye pulembo wuti umue utito, okuti pokati ka vamanji valua va kuete esanju, eye lika wa sumuĩle. Tunde kohongele yaco lalimue eteke ndo muile vali. Noke, wa tunda vocisoko ca [Yehova]. Vamanji valua va kuata esanju, poku endela vakãlu avo lalivulu,” oco va ka kundile omanu konjo lanjo.​—Ovil. 20:20, 21.

Vamanji valua vakuakulinga ovongende, va kuata usumba poku kundila konjo lanjo, ndeci ca pita la vamanji vana va pindisile. Pole, va kuata esanju poku kundila omanu. Catiamẽla kupange woku kundila konjo lanjo, manji German wa tukula ulandu wa manji Maxwell G. Friend (Freschel) ukuakulinga ovongende poku soneha ndoco: “Vakuakulinga ovongende, va kuete esumũlũho lioku linga ovongende.” Manji umue wa kala ukuakulinga ovongende, o tukuiwa hati John A. Bohnet, wa popia hati, vamanji va vetiya vosi oku kuata ombili kupange woku kunda esapulo Liusoma. Eye wa lekisa okuti, valua pokati kavo, “va kuata ombili yoku linga upange waco.”

Vokuenda kuanyamo, vakuakulinga ovongende, va vetiya valua oku kuata ombili kupange waco. Manji umue o tukuiwa hati Norman Larson, wa popia hati: “Upange woku linga ovongende, wa kuata esilivilo lialua, ndaño omanu vamue va simĩle okuti, ndumalẽhe calua. Ovo va ndi kuatisa oku pengulula ekalo liange, oco ndi kuame onjila ya sunguluka.” Toke koloneke vilo, alikolisilo olomitavaso vi nyula akongelo, a siata oku kuatisa valua oku popia vati: “Tu pondola oku kundila konjo lanjo!”

[Olondaka vielitalatu kemẽla 32]

Eci vakuakulinga ovongende veya, tua kuata esanju lialua!

[Elitalatu kemẽla 31]

Manji Benjamin Barton, wa linga eci ci soka 170 kovongende, oku upisa kunyamo wo 1905

[Elitalatu kemẽla 32]

Manji Walter J. Thorn, wa kala ukuakulinga ovongende, kuenda wa kala Ndonjali omo liocikembe caye, ndeci Kristu a linga

[Elitalatu kemẽla 32]

Manji J. A. Browne, wa tumiwile kupange woku linga ovongende kofeka yo Jamaika, oku upisa kunyamo wo 1902, kuna a vetiya ci soka 14 kovimunga vitito via vamanji.

[Elitalatu kemẽla 32]

Upange woku linga ovongende, wa pamisa ekolelo lia vamanji, lukamba wavo, kuenda wa va kuatisa oku kũlĩha ciwa ocisoko ca Yehova