Skip to content

Skip to table of contents

Yehova Ongolola Afendeli Vayeva Sanjuka

Yehova Ongolola Afendeli Vayeva Sanjuka

“Ongolola omanu vosi, okuti alume lakãi lomãla, lovingendeleyi vi kasi vovaimbo ove.”​—ESIN. 31:12.

1, 2. Ovina vipi tu sukila oku ivaluka viatiamẽla kolohongele vinene?

 OLOHONGELE vinene via siata oku lingiwila kolofeka vialua, vi kuete esilivilo lia velapo Kolombangi Via Yehova koloneke vilo, ndeli liolohongele via enda oku lingiwa kosimbu. Valua pokati ketu tu ivaluka ohongele yimue ya tu nenela esanju ndaño okuti tunde eci ya lingiwa pa pita ale anyamo alua.

2 Afendeli va Suku kosimbu va enda oku lingavo olohongele vinene. Tu konomuisi elitokeko li kasi pokati kolohongele vio kosimbu, levi via siata oku lingiwa koloneke vilo, kuenda asumũlũho a tunda koku kala kolohongele viaco.​—⁠Osa. 44:1; Va Rom. 15:⁠4.

OLOHONGELE VIO KOSIMBU LEVI VIO KOLONEKE VILO

3. (a) Nye ca pita kohongele yatete ya lingiwa lafendeli va Yehova kosimbu? (b) Va Isareli va enda oku vilikiyiwa ndati oco va liongolole?

3 Ohongele ya lingiwila vemehi Liomunda Sinai, olio lia kala epuluvi liatete afendeli va Suku va liongolola oco va longisiwe laye. Ohongele yaco, ya kuata esilivilo lia velapo kefendelo liocili. Omanu va kala kohongele yaco, ka va ivaleleko ovina va lilongisa, momo Yehova wa lekisa unene waye ku va Isareli, poku va ĩha Ovihandeleko. (Etu. 19:​2-9, 16-19; tanga Etundilo 20:18; Esinumuĩlo 4:​9, 10.) Kohongele yaco oko Yehova a lingila ocisila la va Isareli. Kuenje, wa linga eliangiliyo lioku ongolola afendeli vaye. Omo liaco, Yehova wa tuma Mose oku panga alumbeta avali osipi oco a vilikiye ‘owiñi wosi okuti, u liongoluila kokuaye, puvelo wombalaka.’ (Ate. 10:​1-4) Sokolola esanju omanu va kuata kepuluvi liaco!

4, 5. Momo lie olohongele via lingiwa la Mose kuenda Yehosua via kuatela esilivilo lia velapo?

4 Kesulilo liungende weci ci soka 40 kanyamo va Isareli va linga vekalasoko, Mose wa vilikiya omanu vosi oco va liongoluile kohongele yina ya kuata esilivilo lia velapo kokuavo. Momo va kala ocipepi loku iñila Vofeka Yohuminyo. Kepuluvi liaco, Mose wa vetiya omanu vosi oku ivaluka ovina Yehova a va lingila, levi a laikele oku va lingila.​—⁠Esin. 29:​1-15; 30:​15-20; 31:⁠30.

5 Citava okuti kohongele yaco, Mose wa tukula esokiyo lioku ongolola omanu olonjanja viosi oco va longisiwe la Suku. Vokuenda Kuovipito Violosinge via enda oku lingiwa vanyamo Esambata, va Isareli vosi ndeci: Alume, akãi, omãla, kuenda ovingendeleyi, va enda oku liongoluila pocitumãlo cimue ca nõliwa la Yehova, oco ‘va yevelele loku lilongisa oku sumbila Yehova kuenda olondaka viosi viocihandeleko caye.’ (Tanga Esinumuĩlo 31:​1, 10-12.) Ulandu owu u lekisa okuti, afendeli va Yehova Suku tunde kosimbu va enda oku liongolola oco va lilongise ondaka yaye loku kũlĩha ocipango caye. Ndaño va Isareli va tambuile Ofeka Yohuminya, pole, va ñualiwile la vakualofeka. Omo liaco, Yehosua wongolola va Isareli loku va vetiya oku tiamẽla lika ku Yehova. Noke omanu va linga ohuminyo yoku vumba lika Yehova Suku.​—⁠Yeh. 23:​1, 2; 24:​1, 15, 21-24.

6, 7. Momo lie tu popela tuti, olohongele via siata oku lingiwa koloneke vilo lafendeli va Yehova vi kuete esilivilo?

6 Afendeli va Yehova koloneke vilo, va siatavo oku linga olohongele viofeka vi va nenela esanju, kuenda vi va kuatisa oku kuata elomboloko liolonumbi vi sangiwa Vembimbiliya. (Olosap. 4:​18) Noke Liuyaki Watete wa pita Voluali Luosi, Vakuakulilongisa Embimbiliya va linga Ohongele yatete yofeka kunyamo wo 1919, volupale luo Cedar Point Ohio ko Estados Unidos. Ci soka 7.000 komanu va kala kohongele yaco, va vetiyiwa oku kundila olondaka viwa kolonepa viosi violuali. Keteke lia sulako liohongele yofeka ya lingiwa kunyamo wo 1922, manji Joseph F. Rutherford, wa lekisa esilivilo liupange woku kunda kuenje, wa vetiya olonjeveleli hati: “Amamiko lupange woku kunda toke eci o Bavulono yi nyõliwa. Sandeki esapulo liaco kolonepa viosi violuali. Omanu va kũlĩhe okuti, Yehova eye Suku, Yesu Kristu eye Soma yolosoma, kuenda eye Ñala yoloñala. Lilo olio eteke lia velapo koloneke viosi. Cilo Soma yetu wa viala ale! Ene vulondingupange viaye, vu kuete ocikele coku sandeka esapulo liaco. Omo liaco, sapuli, sapuli, sapuli, eci catiamẽla Kusoma kuenda kuviali waye.” Vana va kala kohongele yaco, kumue lafendeli va Suku voluali luosi, va sanjukila esapulo liaco.

7 Kohongele ya lingiwila volupale luo Kolombu, Ohio, kunyamo wo 1931, Vakuakulilongisa Embimbiliya, va sanjukila oku tukuiwa vati, Olombangi Via Yehova. Kuenje, kunyamo wo 1935, kohongele ya lingiwila volupale luo Washington D.C., manji Rutherford wa situlula ovina viatiamẽla ‘kowiñi wa kahandangala’ wa tukuiwa kelivulu Liesituluilo okuti, u kasi “kovaso ya Kameme.” (Esit. 7:​9-​17) Kunyamo wo 1942 osimbu Uyaki Wavali wa kala oku pita Voluali Luosi, manji Nathan H. Knorr wa linga ohundo losapi hati: “Ombembua yi ka Amamako?” Vohundo yaco, wa lombolola ovina viatiamẽla ‘kocinyama ci kusuka nge,’ ca tukuiwa kelivulu Liesituluilo kocipama 17. Kuenje, wa lekisa okuti, noke yuyaki, upange woku kundila omanu voluali luosi wa laikele oku li vokiya.

8, 9. Momo lie olohongele vimue viofeka via siatela oku nena esanju lialua?

8 Kohongele ya lingiwila volupale luo Cleveland, Ohio, kunyamo wo 1946, losapi hati: “Olofeka Via Sanjuka,” manji Knorr wa linga ohundo losapi hati: “Ovitangi Vioku Tumbulula Loku Vokiya Oku Tunga.” Manji umue wa kala kohongele yaco wa soneha ndoco: “Nda tumãlele konyima yaye kembumbua, osimbu a kala oku sapuila olonjeveleli esokiyo lioku vokiya o Betele, kuenda onjo yoku pangela alivulu ko Brooklyn. Kuenje, omanu va pandula calua. Ndaño okuti ka tua muile esanju kovipala viomanu, pole, olopandu viavo via lekisa esanju liaco.” Kunyamo wo 1950 volupale luo Nova Yorke mua lingiwila ohongele yimue yolofeka. Kuenje, olonjeveleli via sanjukila oku tambula o Tradução do Novo Mundo das Escrituras Gregas Cristãs (kelimi Liongelesi), okuti, olio Embimbiliya liatete li kuete upopi wa leluka, kuenda onduko ya Suku ya kapiwa vovinimbu viosi ya sonehiwile kefetikilo.​—⁠Yer. 16:⁠21.

9 Olohongele viofeka via lingiwa Lolombangi Via Yehova noke yelambalalo, via vetiya calua vamanji. Adolf Hitler wa yonguile oku mãlako Olombangi Via Yehova via kala ko Alemanya. Pole, kohongele ya lingiwa kunyamo wo 1955, volupale luo Nuremberg, kua kala eci ci soka 107.000 komanu. Omanu valua va kala kohongele yaco va lila omo liesanju! Kunyamo wo 1989 ci soka 166.518 komanu va tundile kolofeka vimue vio União Sovietika ndeci: Ko Chekoslovakia kuenda Kutundilo wo ko Europa, va endele kohongele yolofeka losapi hati: “Oku Sumbila Suku,” ya lingiwila kofeka yo Polonia. Valua pokati kavo, oyo ya kala onjanja yatete, yoku kala kumosi lafendeli va Suku, tunde eci va pita velambalalo vokuenda kueci ci pitahãla 15 ale 20 kanyamo. Sokolola esanju vamanji va kuata eci va endele kohongele yolofeka losapi hati: “Elongiso Lia Suku,” ya lingiwila volupale luo Kiev, ko Ukrania kunyamo wo 1993, kuna kua papatisiwa ci soka 7.402 komanu okuti, va linga Olombangi Via Yehova.​—⁠Isa. 60:22; Hag. 2:⁠7.

10. Olohongele vipi viofeka via ku vetiya calua, kuenda momo lie?

10 Citava okuti ove wa endele kohongele yimue yofeka ya ku vetiya calua. Ove hẽ ivaluka ohongele yofeka wa endele onjanja yatete, ale ohongele yina wa papatisiwa? Epuluvi liaco li ku vetiya oku ivaluka ovina vialua viatiamẽla kolonumbi via Suku. Olohongele viaco vi kuete esilivilo lia velapo!​—⁠Osa. 42:⁠4.

APULUVI A NENA ESANJU

11. Ovipito vipi Suku a handelekele va Isareli oku linga vokuenda kunyamo?

11 Yehova wa handelekele va Isareli oku endaenda ko Yerusalãi kovipito vitatu via enda oku lingiwa vunyamo ndeci: Ocipito Colombolo ka vi kuete Etumbisa, Ocipito Colosemana (okuti ceya oku tukuiwa hati o Pendekoste,) kuenda Ocipito Colosinge. Omo liaco, Suku wa popia hati: “Olonjanja vitatu [vunyamo] alume vene vosi veya ku Yehova Suku.” (Etu. 23:​14-​17) Omo okuti asongui vepata va kũlĩhĩle esilivilo liovipito viaco, va enda oku ambata epata liavo kolohongele viaco.​—⁠1 Sam. 1:​1-7; Luka 2:​41, 42.

12, 13. Oku endaenda kovipito via lingaiwa anyamo osi kua kuatele esilivilo lipi ku va Isareli?

12 Sokolola ovongende va Isareli va enda oku linga kumue lapata avo. Yosefe la Maria, va lingaile ungende u soka 100 kolokilometulu poku tunda ko Nasara toke vo Yerusalãi. Alivala añami ove nda wa pita poku linga ungende waco kumue lomãla vatito? Ungende wa Yesu poku enda ko Yerusalãi eci a kala omõla, u lekisa okuti apata kumue lomanu vakuavo, va enda oku lingila kumosi ovongende. Va kuata upange walua poku linga ungende, oku ambata ohuta, kuenda oku sokiya oku lala pocitumãlo cimue ka va kũlĩhĩle. Pole, olonjali ka via kuatele ohele yoku ecelela omãla vavo oku kuata elianjo ndeci Yesu a linga eci a kuata 12 kanyamo. Amalẽhe va solele calua ovina viaco!​—⁠Luka 2:​44-46.

13 Omo okuti va Isareli va lisanduilile kolofeka vikuavo, va enda oku linga ungende woku iya kovipito viaco. Ko Pendekoste yunyamo wa 33 K.K., va Yudea kumue lolomongoloke via tundile ko Italia, ko Libia, ko Kurete, ko Asia, kuenda ko Mesopotamia, va endele ko Yerusalãi.​—⁠Ovil. 2:​5-11; 20:⁠16.

14. Onima yipi va Isareli va kuata poku endaenda kolohongele via enda oku lingiwa unyamo lunyamo?

14 Va Isareli vakuekolelo va velisilepo oku tiamisila utima kovongende oco va likongele lomanu vakuavo koku fendela Yehova. Vana va enda oku kala kolohongele viaco, nye va yeva vutima wavo? Tu sanga etambululo liaco, volonumbi viatiamẽla Kocipito Colosinge, Yehova a ecele kafendeli vaye poku va sapuila hati: ‘Ci linge ocipito cesanju. Kuenje, vu sanjukila pamosi, ove, lomõlove ulume, lomõlove ukãi, la va Lewi, locingendeleyi, losiwe, locimbumba, kumue lomanu vosi va kasi vimbo liove. Oloneke epanduvali o lingila Yehova, Suku yove, ocipito. O ci lingila vocitumãlo Yehova a nõla, momo Yehova, Suku yove, o ku sumũlũisa kovaima ove osi, lokupange wosi wovaka ove, kuenje o sanjuka lutima wove wosi.’​—⁠Esin. 16:​14, 15; tanga Mateo 5:⁠3.

MOMO LIE TU SANJUKILILA OLOHONGELE VIOFEKAVIO KOLONEKE VILO?

15, 16. Alikolisilo api wa siata oku linga oco o kale kolohongele viofeka? Momo lie alikolisilo aco a kuetele esilivilo?

15 Ongangu yafendeli va Suku kosimbu yoku endaenda kolohongele vinene, yi tu vetiya calua koloneke vilo! Ndaño okuti vokuenda kuotembo kua lingiwa apongoloko alua kesokiyo liolohongele, pole, ocimãho caco ka ca pongolokele. Kosimbu, omanu va enda oku likolisilako calua oco va kale kolohongele vinene. Cimuamue haico tu sukila oku linga koloneke vilo. Nda tua likolisilako tu tambula onima yiwa. Olohongele via enda oku lingiwa kosimbu levi vio koloneke vilo, vi kuete ocimãho coku longisa omanu olonumbi via Suku. Ovio vi pamisa ekolelo lietu oco tu kuate ukamba la Suku. Vi tu vetiyavo oku kapako ovina tua siata oku lilongisa, vi tu kuatisa oku yuvula ovitangi, vi tu vetiya oku amamako lepandi, kuenda vi tu lembeleka.​—⁠Osa. 122:​1-4.

16 Eci omanu va tunda kolohongele viofeka, va siata oku kuata esanju lialua. Esapulo limue liatiamẽla kohongele yofeka ya lingiwa kunyamo wo 1946, lia popia ndoco: “Tua kuata esanju lialua poku mola ndomo omanu valua va tumala loku yevelela ovisikilo kumue lovileñi vioku imba lesanju ovisungo Viusoma vioku sivaya Yehova.” Esapulo liaco lia amisako ndoco: “Oseketa Yupange Woku Lieca Olumue, ya soneha olonduko via vamanji va lieca koku talavaya voloseketa viosi viohongele, oco va kuatise kupange waco.” Ove hẽ wa siatavo oku kuata esanju liaco eci o kala kolohongele viofeka, ale violofeka?​—⁠Osa. 110:3; Isa. 42:​10-12.

17. Apongoloko api a lingiwa kesokiyo liolohongele viofeka koloneke vilo?

17 Vokuenda kuotembo kua lingiwa apongoloko amue kesokiyo liolohongele. Afendeli vamue va Suku, va ivaluka ndomo olohongele viofeka via enda oku lingiwa vokuenda kuoloneke ecelãla! Olohongele viaco via enda oku lingiwa oku upisa komẽle, kekumbi, kuenda koñolosi. Osimbu ka va fetikile ohongele, va enda oku linga upange woku kunda. Olonjanja vimue, ovipama viohongele vi fetika kelivala liecea komẽle, kuenda vi malusuiwa kelivala liecea kuteke. Vamanji vana va lieca olumue, va enda oku pongiya ongau, onanya, kuenda ondalelo. Koloneke vilo, olohongele viofeka ka vi lingiwa vali voloneke vialua, kuenda apata ovo va pongiya okulia kuavo. Esokiyo liaco, li ecelela okuti, omunu lomunu o yevelela lutate olonepa viosi viohongele.

18, 19. Ovina vipi via siata oku lingiwa kolohongele viofeka ove o sole calua, kuenda momo lie?

18 Osimbu olohongele viofeka ka via lingiwile, tete ku sokiyiwa ovina vi sukiliwa. Kolohongele viofeka, tua siata oku tambula ‘olonumbi votembo ya sokiyiwa’ poku yevelela olohundo, oku sandekiwa kualivulu okaliye a tu kuatisa oku kuata elomboloko liovitumasuku, kuenda a tu longisa ovina vialua. (Mat. 24:​45) Ovimãleho viaco vi kuatisavo omanu vakuotima wa sunguluka oku sanjukila olonumbi vi sangiwa Vembimbiliya. Ondalama ya siata oku vetiya amalẽhe lakulu, oku kũlĩhĩsa ekalo liavo loku yuvula oku yapuisiwa lovina vi sangiwa voluali lulo lua vĩha. Ohundo yepapatiso yi tu kuatisa oku konomuisa ovina tua pitisa kovaso, loku limbuka esanju liomanu va papatisiwa omo lioku lekisa kowiñi elitumbiko liavo ku Yehova.

19 Tunde kosimbu, olohongele viofeka vi panga onepa kefendelo liocili, kuenda vi kuatisa afendeli va Yehova oku amamako oku u vumba lesanju ndaño lovitangi. Olohongele viaco, vi pamisa ekolelo lietu, vi tu ĩha epuluvi lioku linga ukamba la vamanji veya kohongele, loku sola ongongela yetu la vamanji voluali luosi, kuenda Yehova wa siata oku sumũlũisa afendeli vaye omo lioku likolisilako oku kala kolohongele. Omo liaco, vosi yetu tu yongola oku liangiliya ciwa oco tu kuatisiwe lolonepa viosi viohongele yofeka.​—⁠Olosap. 10:⁠22.