Skip to content

Skip to table of contents

Ombembua Vokuenda Kuohulukãi Yanyamo​—Lovina Vi Keya Noke!

Ombembua Vokuenda Kuohulukãi Yanyamo​—Lovina Vi Keya Noke!

“Koviluvo viosi Suku eye Fũ.”​—1 Va KOR. 15:28.

1. Owiñi wakahandangala” u lavoka ovina vipi vi nena esanju”?

 O PONDOLA hẽ oku sokolola ovina viwa ombiali yesunga haiyo yi kuete ohenda yi ka lingila omanu vokuenda kuohulukãi yanyamo? “Owiñi wakahandangala” u ka mola ovina vialua vi komõhisa, kuenda u ka puluka ‘kohali ya piãla,’ yina yi ka sulila kenyõleho lioluali lulo lua vĩha.​—⁠Esit. 7:​9, 14.

2. Ovitangi vipi omanu va siata oku liyaka lavio vokuenda kuolohulukãi epandu vianyamo?

2 Vokuenda kuolohulukãi epandu vianyamo, omanu va siata oku lisonguila, kuenda oku li viala ovo muẽle. Kuenje, uviali waco wa siata oku va nenela ohali yalua. Embimbiliya lia popele ale ndoco: “Omunu poku kangisa ukuavo o lilinga eye muẽle cĩvi.” (Uku. 8:⁠9) Ovitangi vipi tua siata oku mola koloneke vilo? Tua siata oku mola ovina vialua ndeci: Ovoyaki, olokayike, uhukũi walua, ovoveyi, enyõleho liovitumãlo, epongoloko liofela, kuenda ovitangi vikuavo. Olombiali via siata oku lungula omanu hati, nda ka va pongolola ovituwa viavo, tu ka kuata ovitangi vialua.

3. Uviali Wohulukãi yanyamo u ka nena ovina vipi?

3 Yesu Kristu kumue leci ci soka 144.000 komanu va ka viala laye Vusoma wa Suku, va ka imũla ovitangi viosi via kokiwa lomanu kulo kilu Lieve. Vokuenda kuohulukãi yanyamo Yuviali wa Yesu, Yehova Suku o ka tẽlisa ohuminyo yokuti: “Ndulika ilu liokaliye kuenda ongongo yokaliye; ovina viale ka vi ivalukiwa, [kuenda] ka vi sokoluiwa [vali].” (Isa. 65:​17) Ovina vipi vi komõhisa okuti ka viletiwe lovaso tu lavoka oku mola? Ondaka ya Suku yi tu kuatisa oku kuata elomboloko liovina vi komõhisa ‘ka vi letiwe lovaso.’​—⁠2 Va Kor. 4:⁠18.

‘VA KA TUNGA OLONJO KUENDA VA KŨLA OVIUMBO VIAYUVA’

4. Ocitangi cipi omanu valua va siata oku liyaka laco koloneke vilo?

4 Helie ka yongola oku kuata onjo yaye muẽle, muna a pondola oku kala lutima wa tula kumue lepata liaye? Koloneke vilo, ka ca lelukile oku kuata onjo yimue yiwa. Omanu valua va kasi valupale. Vakuavo va kasi valupale amue eyuka elĩho, kuenda olonjo viaco via kuka. Ovo ka va kuete elavoko liokuti, eteke limue va ka tunga olonjo viavo muẽle.

5, 6.(a) Ocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Isaya 65:21 kuenda Mika 4:​4, ci ka tẽlisiwa ndati? (b) Tu ka tambula ndati asumũlũho aco?

5 Vemẽhi liuviali wa Yesu, onjongole yomanu yoku kuata olonjo viavo, yi ka tẽlisiwa. Momo ocitumasuku ca Isaya ci popia hati: “Va [ka] tunga olonjo kuenje va kalamo; va [ka] kũla oviumbo viayuva kuenje va lia epako liavio.” (Isa. 65:​21) Omanu ka va lavoka lika oku kuata olonjo viavo. Koloneke vilo, kuli omanu vamue va kasi volonjo viavo muẽle, pole, valua ka va kuete olonjo vinene haivio via posoka. Ovo, ka va kolelepo momo va kuete usumba wokuti, pamue olonjo viavo vi ka tambuiwa omo liovitangi vimue ndeci: Ekambo liolombongo, oku nyaniwa volonjo, kuenda ovitangi vikuavo. Pole, vemehi Liusoma wa Suku, ovitangi viaco ka vi ka kalako vali! Uprofeto Mika wa soneha ndoco: “Vosi va [ka] tumãla, omunu [lomunu] vemi liuyuva waye, pamue vemi liukuyu waye, kuenje lomue o va lingisa usumba.”​—⁠Mika 4:⁠4.

6 Elavoko liovina viaco li tu vetiya oku linga nye? Vosi yetu tu yongola oku kuata onjo yimue yiwa. Omo okuti ka ca lelukile oku ci linga, pamue omunu o kisikiwa oku levala olombongo oco a kuate onjo yiwa. Ka tu sukila hẽ oku kolela kolohuminyo via Yehova? Ivaluka olondaka via Yesu wa popia hati: “Akẽle a kuete alungi, lolonjila viovusenge vi kasi lovianju, [Mõlomunu] puãi ka kuete apa a kunamisila utue waye.” (Luka 9:​58) Yesu wa kuatele uloño woku tungila onjo yiwa kocitumãlo a yongola. Momo lie ka tungilile onjo yaco? Yesu wa yuvula ovina viu tateka oku pitisa kovaso Usoma wa Suku. Tu pondola hẽ oku kuama ongangu yaye, poku leluisa omuenyo wetu okuti, ka tu tiamisila utima kovokuasi, loku sakalala lovina viaco?​—⁠Mat. 6:​33, 34.

“OMBINJI KUENDA OMÕLA WOMEME VI KA LILA PAMOSI”

7. Ukamba upi Yehova a yonguile okuti u kala pokati komanu lovinyama?

7 Yehova noke yoku lulika ovina viosi palo posi, wa sulako loku lulika omanu okuti ovo oviluvo via velapo. Eye wa sapela Lomõlaye, Omesele Yupange, catiamẽla kocipango caye hati: “Tu luliki omunu [wa tuwa ndetu], ukuesetahãlo lietu [oco a viale] kolõsi viovokalunga, lokolonjila viovusenge, lokovinyama viovimbo, lokoluali luosi kuenda kovipuka viosi vi likoka posi.” (Efet. 1:​26) Yehova wa tuma Adama la Heva kumue lomãla vaye, oco va tate ovinyama viosi.

8. Ovituwa vipi ovinyama via siata oku lekisa koloneke vilo?

8 Ca leluka hẽ omanu oku pokuisa ovinyama viosi kuenda oku kala lavio lombembua? Omanu valua va kuete ukamba lovinyama ndeci olombua, kuenda olongato. Nye ci popiwa catiamẽla kovinyama vio vusenge? Esapulo limue li popia hati: “Olonoño vina via kala lovinyama poku konomuisa ndomo via tuwa, via limbuka okuti, ovinyama viosi vi kuete usumba.” Tua kũlĩha hẽ ­ndomo ovinyama vi pondola oku tema nda vi kokisiwa usumba, kuenda ndomo vi kuata ukamba letu, nda vi tatiwa ciwa? Esapulo liaco, li amisako ndoco: “Osimbu omãla vovinyama va fetika oku kula, va lekisa ovituwa viwa, kuenda ukamba”

9. Apongoloko api tu lavoka atiamẽla kovinyama?

9 Ka tu komõha poku tanga ulandu Wembimbiliya u lekisa okuti, pokati komanu lovinyama, pa ka kala ombembua. (Tanga Isaya 11:​6-9; 65:25.) Momo lie? Ivaluka okuti, noke Yetande, eci Noha kumue lepata liaye va tunda vocimbaluku, Yehova wa va sapuila hati: “Ovinyama viosi viokilu lieve lolonjila viosi viovusenge viu yokokeli, [kuenda] viu lulumili.” Eye wa ci lingila oco ovinyama vi li teyuile ovio muẽle. (Efet. 9:​2, 3) Anga hẽ Yehova ka tẽla oku malako usumba u kasi pokati komanu lovinyama, oco a tẽlise ocipango caye a likuminyile kefetikilo? (Hos. 2:​18) Omanu vana va ka kala palo posi, va lavoka oku kuata esanju lialua!

“YEHOVA O KA PUENYA ASUELẼLA OSI”

10. Momo lie oku lila kua siatela pokati komanu?

10 Eci soma Salomone a mola ‘ekangiso li kasi oku lingiwa vemẽhi liekumbi,’ wa popia lesumuo hati: “Tala, asuelẽla ava va kangisua ya, kuenje ka va kuete u o va lemba.” (Uku. 4:⁠1) Ovitangi viaco via li vokiya calua koloneke vilo. Helie pokati ketu ka la yeva esumuo loku lila omo liocitangi cimue? Kovaso yoloneke, omanu va ka lolula asuelẽla esanju. Ocili okuti, asuelẽla a situlula eci ci kasi vutima womunu.

11. Ovolandu api Embimbiliya a vetiya utima wove?

11 Sokolola ovolandu alua tua tanga Vembimbiliya atiamẽla komanu va lila. Eci Sara a fa, wa kuata 127 kanyamo, kuenje, ‘Avirahama wa lila Sara loku litetela calua.’ (Efet. 23:​1, 2) Eci Naomi a liusika la vandatembo yaye vavali ovimbumba, ‘ovo va fetika oku lila lolukandi.’ (Ruti 1:​9, 14) Eci Soma Hesekiya a vela, okuti wa kala oku panda kolofa, wa likutilila ku Yehova Suku ‘loku lila calua,’ kuenje, wa kuatisiwa. (2 Olos. 20:​1-5) Helie ka komõha poku tanga ulandu wupostolo Petulu eci a likala Yesu? Eci Petulu a yeva ekondombolo lia lila, ‘wa tundila posamua, kuenje, wa lila calua.’​—⁠Mat. 26:⁠75.

12. Usoma wa Suku u ka nena ndati epopelo komanu?

12 Omo liovitangi vialua tua siata oku liyaka lavio, omanu va sukila elembeleko kuenda epopelo. Omanu va ka tambula elembeleko liaco vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali wa Yesu, ndomo Embimbiliya li ci popia hati: ‘Suku o ka puenya asuelẽla osi vovaso avo. Okufa ka ku ka kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo laviovo ka vi ka kalako vali.’ (Esit. 21:⁠4) Tua sanjuka calua poku kũlĩha okuti, ka ku ka kala vali esumuo, oku lila kuenda evalo. Volohuminyo via Suku mua kongelavo oku malako olofa pokati komanu okuti, ovio unyãli wa sulako. Olohuminyo viaco vi ka tẽlisiwa ndati?

“VOSI VA KASI VAYAMBO VA KA TUNDAMO”

13. Olofa via sambukila ndati komanu, tunde eci Adama a lueya?

13 Tunde eci Adama a lueya, olofa via viala pokati komanu ndosoma. Ekandu liaco, li sokisiwa lunyãli okuti, lomue o puluka, momo lia siata oku nena esumuo komanu kuenda oku lila. (Va Rom. 5:​12, 14) Omo liaco, omanu valua va kala ‘apika omo liusumba wokufa, va ka yovuiwa.’​—⁠Va Hev. 2:⁠15.

14. Nye ci ka pita lomanu eci olofa vi ka puako?

14 Embimbiliya, li tukula otembo ‘olofa okuti ovio unyãli wa sulako vi ka imuha.’ (1 Va Kor. 15:​26) Olondaka evi vi ka tẽlisiwa volonepa vivali. “Owiñi wakahandangala” u kasi koloneke vilo, u ka puluka kenyõleho lioluali lulo, kuenda u ka iñila voluali luokaliye palo posi, lelavoko lioku kuata omuenyo ko pui. Omanu valua va fa, va kuete elavoko lioku pinduiwa palo posi. O tẽla hẽ oku sokolola esanju o ka kuata poku yolela omanu vana va ka pinduiwa? Oku konomuisa lutate ovolandu Embimbiliya atiamẽla komanu va pinduiwa, ci tu kuatisa oku kuata elomboloko liesanju tu ka kuata poku mola omanu va ka pinduiwa voluali luokaliye palo posi.​—⁠Tanga Mar. 5:​38-42; Luka 7:​11-17.

15. Nye o ka yeva vutima, eci vangandiove va ka pinduiwa kolofa?

15 Sokolola olondaka vi popia hati: ‘Va saluka oku saluka kua lua, kuenje va fetika oku sivaya Suku.’ Nda ove wa kaile kotembo yaco, nda wa kuata esanju ndeli liomanu vaco. Eci tu ka mola vangandietu va ka pinduiwa, tu ka kuata esanju, lonjolela. Yesu wa popia hati: “[Owola] yiya eci vosi va kasi vayambo va yeva ondaka yaye, [kuenje va ka] tundamo.” (Yoa. 5:​28, 29) Ndaño okuti lomue pokati ketu wa muile oku tẽlisiwa kuolondaka evi, pole, via kongeliwa ‘vovina ka vi letiwe lovaso etu.”

SUKU EYE FŨ KOVILUVO VIOSI”

16. (a) Momo lie tu sukilila oku vangula lesanju ovina viatiamẽla kasumũlũho ka a muiwa lovaso etu? (b) Nye Paulu a popia poku vetiya Akristão vo ko Korindo?

16 Vana va kolela Yehova koloneke vilo viohali, va lavoka oku kuata ekalo liwa kovaso yoloneke! Ndaño okuti cilo ka tu tẽla oku mola ­asumũlũho tu ka tambula, oku a sokolola, ci tu kuatisa oku tiamisila utima kovina via velapo, loku yuvula ayele oluali lulo okuti lu pita ombamba. (Luka 21:34; 1 Tim. 6:​17-​19) Vefendelo liepata, poku sapela la vamanji, la vana tu longisa Embimbiliya, kuenda omanu vakuavo, tu lombololi lesanju ovina viatiamẽla kelavoko lietu li komõhisa tu ka kuata kovaso yoloneke. Nda tua ci linga, ci tu kuatisa oku ivaluka elavoko liaco. Upostolo Paulu wa ci linga poku vetiya vamanjaye Akristão. Olondaka viaye via va kuatisa oku kuata elomboloko liovina viosi vi ka pita kesulilo Liuviali wa Kristu Wohulukãi Yanyamo. Omo liaco, seteka oku kuata elomboloko lia suapo liolondaka via Paulu vi sangiwa kelivulu lia 1 Va Korindo 15:​24, 25, 28.​—⁠Tanga.

17, 18.(a) Yehova wa kala ndati Fũ “koviluvo viosi” eci a lulika omanu vatete? (b) Nye Yesu a ka linga oco a tumbulule ombembua lelitokeko?

17 Ka kuli lacimue ci nena esanju ci sokisiwa lolondaka viokuti, “koviluvo viosi Suku eye Fũ.” Olondaka evi vi lomboloka nye? Sokolola ndomo Adama la Heva va li puile eci va kala vocumbo Cedene okuti, va tiamẽlele kepata lia Yehova lina lia kuata ombembua laye voluali luosi. Yehova, Ombiali ya Velapo, wa vialele oviluvo viosi ndeci, ovangelo kuenda omanu. Omunu lomunu pokati kavo, wa enda oku sapela la Yehova, oku u fendela, kuenda oku tambula asumũlũho kokuaye. Omo liaco, Yehova eye ‘wa kala Fũ koviluvo viosi.”

18 Ukamba waco wa nyõleha eci Adama la Heva va kembiwa la Satana, kuenje, va tomba uviali wa Yehova. Tunde kunyamo wo 1914, Usoma wa Mesiya, u kasi oku linga esokiyo lioku tumbulula ombembua lelitokeko pokati komanu. (Va Efe. 1:​9, 10) Vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu, ovina vi komõhisa ‘ka vi letiwe lovaso etu,’ vi ka tẽlisiwa. Noke, ku keya “esulilo” Liohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu. Nye ci ka pita noke? Omo okuti Yesu ka kuete ocipululu, ‘uviali wosi wokilu lowu wa palo posi, wa eciwa peka liaye.’ Eye, ka kuete ovisimĩlo vioku tambula omangu ya Yehova. Omo liumbombe Yesu a kuete, ‘o ka eca usoma ku Suku, Isiaye.’ Lekuatiso liuviali waye, ‘o ka muisa Suku ulamba.’​—⁠Mat. 28:18; Va Fil. 2:​9-11.

19, 20. (a) Olonungi viosi Viusoma vi ka lekisa ndati okuti vi tava kuviali wa Yehova? (b) Ovina vipi vi nena esanju tu lavoka?

19 Omanu vosi va ka kala palo posi vemehi Liuviali wa Suku, va ka li pua. Ovo va ka kuama ongangu ya Yesu yoku lekisa umbombe, kuenda va ka sanjukila oku kũlĩha uviali wa Yehova. Nda va lekisa onjongole yoku pokola kuviali wa Yehova, va ka pita voseteko ya sulako. (Esit. 20:​7-​10) Omo liaco, omanu kumue lovangelo vana ka va lekisa epokolo, va ka nyõliwa elisi. Kotembo yaco, omanu va ka kuata esanju lonjolela! Oviluvo viosi vi kasi voluali, vi ka sanjukila oku sivaya Yehova, una o ka ‘viala ovina viosi.’​—⁠Tanga Osamo 99:​1-3.

20 Anga hẽ ovina vi komõhisa tu ka kuata vemehi Liusoma wa Suku, vi ku vetiya oku lekisa ombili yoku linga ocipango caye? O pondola hẽ oku pandikisa oco ku ka yapuisiwe lelavoko liesanda, kuenda ovina vi sangiwa voluali lulo lua Satana? Wa nõlapo hẽ oku kuatisa loku teyuila uviali wa Yehova? Ovilinga viove vi lekise okuti, wa nõlapo oku ci linga otembo ka yi pui. Nda wa ci linga, o ka kuata ombembua lekalo liwa vokuenda kuohulukãi yanyamo, kuenda ovina vi keya noke!