Skip to content

Skip to table of contents

Kuata Ekalo Liwa Komuenyo

Kuata Ekalo Liwa Komuenyo

“Onjila yove yi sumũlũha, leci o linga ci ku enda ciwa.”​—YEH. 1:8.

1, 2. (a) Omanu valua va siata oku tenda ndati ekalo liwa? (b) Oku kuata ekalo liwa komuenyo ci lomboloka nye kokuove?

 OKU kuata ekalo liwa komuenyo ci lomboloka nye? Nda wa linga epulilo eli komanu, o pondola oku sanga atambululo a litepa. Omanu vamue va siata oku sima okuti, ekalo liwa komuenyo li lomboloka oku kuata olombongo vialua, upange umue wa kemãla, ale elilongiso lia velapo. Vakuavo va sima okuti, ekalo liwa li lomboloka oku kuata epata, kuenda akamba. Pole, afendeli va Suku va kũlĩha okuti, ekalo liwa, li lomboloka oku tẽlisa ovikele viavo vekongelo, kuenda oku pesila otembo yalua kupange woku kunda.

2 Oco o limbuke elomboloko lioku kuata ekalo liwa komuenyo, soneha olonduko viomanu vamue wa kũlĩha okuti, va kuete ekalo liwa, kuenda wa va sumbila calua. Ekalo lipi va kuete? Olohuasi ale va kuete ekemãlo? Va kũlĩhĩwa calua lomanu? Atambululo eca kapulilo a lingiwa ndeti, a situlula ovisimĩlo viove. Momo, a ku vetiya oku nõla onjila o yongola oku kuama, kuenda ovimãho viove.​—Luka 6:45.

3. (a) Ocina cipi Yehosua a sukilile oku linga, oco a kuate ekalo liwa? (b) Nye tu konomuisa vocipama cilo?

3 Ndaño okuti tu kuete ekalo liwa, pole, omuenyo wetu watiamẽla koku taviwa la Yehova. Eci Yehova a eca ku Yehosua ocikele coku songuila va Isareli toke Vofeka Yohuminyo, wo tuma oku tanga “utanya luteke” Ocihandeleko a ecele ku Mose, loku pokola kolonumbi viosi viocihandeleko caco. Noke, wo sapuila hati: ‘Onjila yove yi sumũlũha, kuenje cosi o linga cenda ciwa.’ (Yeh. 1:7, 8) Tua kũlĩha okuti, ovina viosi Yehosua a linga, via enda ciwa. Nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Tu limbuka ndati nda Yehova o sanjukila ekalo liomuenyo wetu ale sio? Tu kũlĩhĩsi ekalo liomuenyo walume vavali va tukuiwa Vembimbiliya.

SALOMONE WA KUATELE HẼ EKALO LIWA KOMUENYO?

4. Momo lie tu popela okuti Salomone wa kuata ekalo liwa?

4 Soma Salomone wa kuata ekalo liwa volonepa via litepa. Momo lie? Momo, wa lekisa epokolo ku Yehova vokuenda kuanyamo alua, kuenda wa tambula asumũlũho. Onjanja yimue, eci Yehova a sapuila Salomone oco a pinge ovina a yongola, Salomone wa pinga olondunge vioku songuila omanu. Omo liaco, Yehova wa eca kokuaye uloño kuenda ovokuasi. (Tanga 1 Olosoma 3:10-14.) ‘Salomone wa kuata olondunge via velapo okuti, viomanu va kala kutundilo lo ko Egito, vi sule.’ Omo liaco, ‘ekemãlo a kuata, lia yevalele kolofeka viosi a lisunguile lavio.’ (1 Olos. 4:30, 31) Omo okuti Salomone wa kala ohuasi, vunyamo umosi wa enda oku tambula 25 kolotalendu viulu! (2 Asa. 9:13) Eye wa kala ukualondunge, wa kuata uloño woku tunga olonjo, kuenda wa kala ukualomĩlu. Omo okuti Salomone wa pokola kolonumbi via Suku, wa kuata ekalo liwa.​—2 Asa. 9:22-24.

5. Nye Salomone a popia catiamẽla komanu vana va tambula esumũlũho lia Suku?

5 Olondaka Salomone a soneha kelivulu Liukundi vi lekisa okuti, ka yapuisiwile lovisimĩlo viokuti, omanu vana va kuete ukuasi lekemãlo, ovo lika va pondola oku kuata esanju. Eye wa soneha ndoco: ‘Nda kũlĩha okuti, kokuavo ka kuli ca velapo, okuti oku sanjuka loku kala ciwa osimbu va kasi lomuenyo ci sule. Nda kũlĩhavo okuti, ndaño omunu o lia, o nyua, kuenda o sanjukila upange waye, pole, ovina viaco viosi wa vi tambula ku Suku.’ (Uku. 3:12, 13) Salomone wa limbukavo okuti, omanu vana va taviwa la Suku, kuenda va kuete ukamba Laye, ovo lika va pondola oku kuata esanju liocili. Omo liaco, Salomone wa popia hati: ‘Sumba Suku, pokola kovihandeleko viaye, momo oco ocikele comanu vosi.’​—Uku. 12:13.

6. Ongangu ya Salomone yi tu kuatisa ndati oku limbuka elomboloko lioku kuata ekalo liwa komuenyo?

6 Salomone wa lekisa epokolo ku Suku vokuenda kuanyamo alua. Ulandu waye u lekisa okuti, ‘wa pokola kolonumbi via isiaye Daviti.’ (1 Olos. 3:3) Ku tava hẽ okuti Salomone wa kuata ekalo liwa komuenyo? Lekuatiso lia Suku, Salomone wa tunga onembele yefendelo liocili, kuenda wa soneha alivulu atatu Embimbiliya. Lomue o pondola oku linga ovina ndevi Salomone a linga. Pole, ongangu yaye yoku kolela ku Suku, yi tu longisa ndomo tu pondola oku limbuka elomboloko lioku kuata omuenyo uwa, kuenda ovina tu sukila oku linga oco tu kuate ekalo liwa. Tu sukila oku ivaluka okuti, Suku wa vetiya Salomone oku soneha hati, omanu valua, va siata oku sima okuti, ovokuasi, olondunge violuali, ekemãlo, kuenda oku likapa kunene, ovio vi nena ekalo liwa komuenyo. Pole, ovina viaco ka vi kuete esilivilo, kuenda vi sokisiwa ‘loku kuata ofela.’ Ku tava hẽ okuti, olohuasi via siata oku sakalala loku vokiya ovokuasi avo? Olohuasi via siata oku sakalala lovina va kuete omo liohele yokuti, kovaso yoloneke, ukuasi wavo u ka tambuiwa lomanu vakuavo.​—Tanga Ukundi 2:8-11, 17; 5:10-12.

7, 8. Salomone wa liwekelepo ndati oku kolela ku Suku, kuenda nye a pita laco?

7 Tu sukila oku ivaluka okuti, onjanja yimue, Salomone wa liwekelepo oku lekisa epokolo ku Yehova. Embimbiliya li popia hati: ‘Eci Salomone a kuka, akãi vaye va tiamisila utima waye kolosuku vikuavo, kuenje utima waye ka wa sungulukilile Yehova Suku yaye, ndutima wisiaye Daviti. Kuenje, Salomone wa linga ovina vĩvi kovaso a Yehova, kuenda ka vumbile Yehova lutima wosi, ndeci isiaye Daviti a linga.’​—1 Olos. 11:4-6.

8 Esumuo Yehova a kuata, lio vetiya oku sapuila Salomone hati: ‘Omo okuti kua pokuile, kuenda kua lavele ocisila cange lovihandeleko viange, ndu ku tambula usoma kuenje, ndu weca kukuenje wove.’ (1 Olos. 11:11) Olondaka evi, vio nenela esumuo lialua! Ndaño okuti Salomone wa kuata ekalo liwa volonepa vialitepa, noke liotembo yimue wa linga ovina via sumuisa Yehova. Eye, weya oku liwekapo oku linga ocipango ca Yehova. Omo liaco, omunu lomunu pokati ketu o sukila oku li pula ndoco: ‘Ovina nda lilongisa vulandu wa Salomone vi ndi kuatisa hẽ oku kuata ekalo liwa komuenyo?’

EKALO LIWA KOMUENYO

9. Anga hẽ Paulu wa kuatele ekalo liwa komuenyo ndomo omanu va enda oku sima? Lombolola ulandu waco.

9 Upostolo Paulu, wa kuatele omuenyo wa litepa lowu wa Soma Salomone. Paulu, ka kuatele ocalo cinene ca tungiwa lolombinga vionjamba, ale oku linga ovipito lolosoma. Momo kotembo yaco, Paulu wa kala onjala, wa kuata enyona lombambi, kuenda ka kuatele ombilikiti yoku li sikĩlila. (2 Va Kor. 11:24-27) Omo okuti Paulu wa tava okuti Yesu eye Mesiya, asongui vetavo lia va Yudea, ka va lekisile vali esumbilo kokuaye, kuenje, vo suvukile calua. Omo liaco, wa kapiwile vokayike muna a tipuiwa losikote, kuenda ovawe. Paulu wa popia hati, eye kumue lolondonge vikuavo, va lambalaliwa loku talisiwa ohali, kuenda va suvukiwa. Embimbiliya li popia hati: ‘Toke cilo, omanu va tu tenda ndovina vio keyala lioluali, ale ndonasi yovina viosi.’​—1 Va Kor. 4:11-13.

10. Momo lie omanu va kuatela ovisimĩlo viokuti, Paulu wa pumba epuluvi lioku kuata ekalo liwa komuenyo?

10 Eci Paulu a kala umalẽhe, omanu valua va enda oku u tukula hati, Saulu, kuenda wa simĩle okuti, wa laikele oku linga ovina vialua kovaso yoloneke. Momo, wa citiwila vepata limue lia kemãla, kuenda wa longisiwa lulongisi umue wa kemalẽle calua o tukuiwa hati, Gamalieli. Omo liaco, Paulu wa soneha ndoco: “Ombili [kovisila] violosekulu vietu nda kaile layo ya luile enene.” (Va Gal. 1:14) Omo okuti wa enda oku vangula ciwa elimi lio Helasi leli lio Heveru, kuenda wa citiwila ko Roma, wa kuata omoko yoku tẽlisa ovikele vialua okuti ovio omanu va yonguile oku kuata. Nda wa nõlelepo oku kuama ovina violuali lulo, nda kuata ekemãlo, kuenda ovokuasi. Pole, Paulu wa nõla onjila yimue okuti, epata liaye kumue lomanu vakuavo, va yi tendele okuti, ka yi kuete esilivilo. Momo lie?

11. Ovina vipi Paulu a velisilepo, kuenda ocimãho cipi a kuata? Momo lie a ci lingila?

11 Paulu wa yuvula oku kuata ovokuasi, kuenda ekemãlo lioluali lulo, momo wa solele Yehova, kuenda wa yonguile oku taviwa laye. Omo okuti wa kuata ukũlĩhĩso Wembimbiliya, wa velisilepo ocisembi ca Yesu, upange woku kunda, kuenda elavoko lioku ka kala kilu. Pole, omanu ka va kapeleko ovina viaco. Paulu wa kũlĩhĩle okuti, kua kala ocitangi cimue ca sukilile oku ci tetulula. Momo Satana wa popia hati, o pondola oku tateka omanu vosi oco va liwekepo oku vumba Suku. (Yovi 1:9-11; 2:3-5) Ndaño okuti Paulu wa liyaka lovitangi vialua, pole, wa nõlelepo oku kolela ku Suku, loku kakatela kefendelo liocili. Omo okuti omanu valua va yongola lika oku kuata ekalo liwa voluali, ka va kapeleko ocimãho Paulu a kuata.

12. Momo lie wa nõlelapo oku kolela kasumũlũho a tunda ku Suku?

12 Ove hẽ wa nõlapo oku kuama ongangu ya Paulu? Ndaño okuti ka ca lelukile oku ci linga, pole, tua kũlĩha okuti, tu pondola oku tambula asumũlũho a tunda ku Yehova loku taviwa laye, kuenda oku kuata ekalo liwa. (Olosap. 10:22) Nda tua ci linga, tu tambula asumũlũho cilo, kuenda kovaso yoloneke. (Tanga Marko 10:29, 30.) Eli olio esunga lieci ka tu tiamisila utima ‘kukuasi u pua, pole, tua kolela lika Suku una wa siata oku tu ĩha ovina viosi vi tu nenela esanju.’ Omo liaco, ‘tua liangiliyila ociseveto ciwa co kotembo yi laika oku iya, oco tu kuate omuenyo wocili.’ (1 Tim. 6:17-19) Momo, oku upisa cilo toke eci pa ka pita ocita canyamo, ale ohulukãi yanyamo, tu ka kuata esunga lioku popia tuti: “Tua ñola onjila yi nena esanju liocili komuenyo!”

KOKU KU KASI UKUASI WOVE

13. Elungulo lipi Yesu a eca liatiamẽla koku soleka ukuasi?

13 Yesu wa popia eci catiamẽla kovokuasi hati: ‘Ko ka seleki ukuasi kilu lieve oku ombunji longuyu yi lia, haiko ovimunu vi tuiyila loku iva. Pole, seleki ukuasi kilu okuti, ndaño ombunji, ndaño onguyu, ka yi li, haiko ovimunu ka vi tẽla oku tuiyila loku iva. Momo oku ku kasi ukuasi wove oko ku kala utima wove.’ ​—Mat. 6:19-21.

14. Momo lie ka ca sungulukilile oku soleka ovokuasi palo posi?

14 Omunu una wa soleka ukuasi waye palo posi, o pondola oku kuata ovina vialua okuti, olombongo vi sule. Citava okuti vovina viaco mua kongela oku sanda ovina Salomone a tukula okuti, ovio omanu va velisapo calua ndeci: Ekemãlo, kuenda unene voluali lulo. Ovina Yesu a tukula, vi sokisiwa lolondaka Salomone a soneha kelivulu Liukundi kuna a popia hati, ukuasi wa solekiwa palo posi, ka u kala otembo yalua. Tua kũlĩha okuti, ovokuasi oluali lulo, a pondola oku nyõleha, kuenda a pua lonjanga. Ulongisi umue o tukuiwa hati, F. Dale Bruner, wa soneha eci catiamẽla kovokuasi poku popia hati: “Tua kũlĩha okuti, ekemãlo ka li kala otembo yalua. Ndaño okuti cilo umue wa yula, citava okuti kovaso yoloneke o yuliwa lomunu ukuavo. Omanu vana okuti cilo va kuete olombongo vialua, citava okuti kovaso yoloneke va ka linga olohukũi. . . . Omo okuti [Yesu] o sole omanu, wa va vetiya oco va yuvule esumuo li tunda koku kuata ekemãlo lioluali lulo, momo ka li kala otembo yalua. Yesu ka yongola okuti, olondonge viaye vi sumua. ‘Omanu ka va siatele oku kapako vana okuti, kosimbu va kuata ekemãlo.’” Omanu valua va tava kolondaka viulongisi wa tukuiwa ndeti. Pole, vakuavo va siata oku ecelela ndati oku songuiwa lolondaka via Yesu? Ove hẽ, o tava oku songuiwa lolondaka viaco?

15. Ovina vipi tu sukila oku velisapo, oco tu kuate ekalo liwa komuenyo?

15 Asongui vamue vatavo esanda, va siata oku popia vati, ka ca sungulukile okuti, omunu o likolisilako oco a kuate ekalo liwa. Pole, Yesu ka pisile omanu vana va likolisilako oku kuata ekalo liwa. Eye, wa vetiya olondonge viaye oco via amameko oku ‘seleka ukuasi wavo kilu,’ kuna okuti, u kala otembo ka yi pui. Tu likolisiliko oku kuata ekalo li taviwa la Yehova. Olondaka Yesu a popia, vi tu ivaluisa okuti, tu sukila oku nõla onjila yi tu kuatisa oku kuata ekalo liwa komuenyo. Omo liaco, tu sukila oku velisapo ovina vi kuete esilivilo, oco tu kuate ekalo liwa komuenyo.

16. Kovina vipi tu sukila oku kolela?

16 Nda tua nõlapo oku linga upange u sanjuisa Yehova, tu kolela okuti, o pondola oku tu ĩha ovina tu sukila. Pamue Yehova ecelela okuti, tu kala onjala lenyona vokuenda kuotembo yimue, ndeci ca pita lupostolo Paulu. (1 Va Kor. 4:11) Omo liaco, tu sukila oku kolela kolondaka Yesu a popia hati: “Ko ka kali lohele, hoti: ‘Tu lia nye?’ Pamue ‘tu nyua nye?’ Pamue ‘tu wala nye?’ Momo ovina viaco, ovio vakualofeka va sakalala lavio oku vi sanda. Ene puãi, Isiene o kasi kilu, wa kũlĩha ale okuti vu sukila ovina viaco. [Omo liaco,] tete sandiliyi usoma [wa Yehova,] kuenda esunga liaye, kuenje ovina evi viosi viu vokiyiwi.”​—Mat. 6:31-33.

KUATA EKALO LIWA KOVASO A SUKU

17, 18. (a) Ekalo liwa liatiamẽla koku linga nye? (b) Ekalo liwa ka lilomboloka oku kuata ovina vipi?

17 Tu sukila oku ivaluka okuti, ekalo liwa komuenyo, ka li lomboloka oku kuata ovokuasi oluali lulo, kuenda ekemãlo. Ka lilombolokavo oku kuata ovikele vekongelo. Pole, tu pondola lika oku kuata ekalo liwa, nda tu pokola ku Suku, loku kolela kokuaye. Momo o tu sapuila hati: “Vakalei, va sukila oku koleliwa loku lekisa esunguluko.” (1 Va Kor. 4:2, NW) Omo liaco, tu sukila oku pandikisa oco tu pamise ekolelo lietu. Yesu wa popia hati: ‘U o pandikisa toke kesulilo o ka popeliwa.’ (Mat. 10:22) Ku tava hẽ okuti vana va kuete ekolelo eci va ka popeliwa ci lekisa okuti, va kuata ekalo liwa komuenyo?

18 Poku ivaluka ovina wa lilongisa vocipama cilo, o pondola oku limbuka okuti, oku kolela Suku ka ci lomboloka oku kuata ekemãlo, elilongiso lia velapo, ovokuasi, ale ovina vikuavo violuali lulo. Ndaño okuti tulohuasi, ale tulohukũi, tu sukila oku pamisa ekolelo lietu ku Suku. Kocita catete, pokati kafendeli va Suku, pa kala olohuasi lolohukũi. Elungulo Paulu a eca kolohuasi liokuti vi sukila oku ‘kuatela ohenda olohukũi loku vi lingila ovina viwa, kuenda oku vi kuatisa lovina va kuete,’ lia kuata esilivilo lia velapo. Omo liaco, olohuasi lolohukũi, vi pondola ‘oku kuata omuenyo wocili.’ (1 Tim. 6:17-19) Olondaka evi, vi kuete esilivilo koloneke vilo. Vosi yetu tu kuete ocikele coku lekisa ekolelo ku Suku, kuenda ‘oku linga ovina viwa.’ Nda tua ci linga, tu kuata ekalo liwa ku Yehova, kuenda esanju poku kũlĩha okuti, tu kasi oku sanjuisa utima waye.​—Olosap. 27:11.

19. Nye wa nõlapo oku linga oco o kuate ekalo liwa komuenyo?

19 Lomue pokati ketu o pondola oku mãlako ovitangi viosi tua siata oku liyaka lavio, pole, tu pondola oku pandikisa kovitangi viaco. O sukila oku likolisilako oku pamisa ekolelo liove ku Yehova, ndaño lovitangi. Ivaluka okuti, Yehova o pondola oku ku sumũlũisa cilo, kuenda otembo ka yi pui. Amamako oku ivaluka olondaka Yesu a sapuila Akristão olombuavekua hati: ‘Pandikisi ño toke kolofa, kuenje, ndu ku ĩhi ekolowa liomuenyo.’ (Esit. 2:10) Omo liaco, tu pondola lika oku kuata ekalo liwa, nda tu linga ocipango ca Yehova!