Skip to content

Skip to table of contents

‘Ovingendeleyi’ Vi Likuete Omunga Vefendelo Liocili

‘Ovingendeleyi’ Vi Likuete Omunga Vefendelo Liocili

‘Vakualofeka va ka endisa olosaluwa viene, kuenje, va lava oviumbo viene viayuva. Ene puãi, vu ka tukuiwa okuti, uvitunda via Yehova.’ ​—ISA. 61:5, 6.

1. Ovisimĩlo vipi omanu vamue va siata oku kuata via tiamẽla kovingendeleyi? Momo lie ovisimĩlo viaco ka via sungulukilile?

 NDOMO ca lekisiwa vocipama ca pita, omanu va siata oku tukula ondaka ‘vakualofeka’ lonjila yimue yi lekisa okuti, vana va tunda kolofeka vikuavo ka va kuete esilivilo, kuenda ka va sesamẽla esumbilo. Ka ca sungulukile oku sima okuti omanu vofeka yetu va velapo vana va tunda kofeka yikuavo. Ocituwa caco, ci lekisa ekambo liesumbilo. Elivulu limue li tukuiwa hati, The Races of Mankind (Apata Omanu,) lia lombolola ndoco: “Embimbiliya li lekisa okuti, omanu vakuapata a litepa, vosi yavo vamanji.” Ndaño vamanji va kuete ekalo lia litepa, pole vosi yavo vamuamue.

2, 3. Yehova wa tendele ndati ovingendeleyi?

2 Citava okuti vimbo tu kasi, mulivo ovingedeleyi. Eci oco ca pita la va Isareli kosimbu okuti, lekuatiso liocisila Cocihandeleko va kuata ukamba umue ulikasi la Yehova Suku. Ndaño okuti va kualofeka va kuata elianjo litito, pole, va Isareli va lekisa esumbilo kokuavo, kuenda ka va kuatele ocame. Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu yavo yiwa! Akristão vocili ka va lingi ovina vi yapuisa vakuavo. Momo lie? Upostolo Petulu wa popia hati: “Nda limbuka okuti, Suku ka kuete ocame. Pole, kolofeka viosi, omunu wosi o lekisa esumbilo kokuaye loku linga esunga, o taviwa laye.”​—Ovil. 10:34, 35, NW.

3 Kosimbu, vakualofeka va enda oku kuatisiwa omo liukamba va kuata la va Isareli. Momo Yehova wa tavele okuti vakualofeka va kala pokati ka va Isareli. Noke, Paulu wa pula eci catiamẽla ku Yehova hati: “Suku hẽ, Suku ya va Yudea lika? Ha Suku ya vakualofekakovo? Ocili muẽle, haeyevo Suku ya vakualofeka.”​—Va Rom. 3:29; Yoe. 2:32.

4. Momo lie tu popela okuti pokati ka va Isareli ya Suku,’ ka pali vakualofeka?

4 Lekuatiso liocisila cokaliye, ekongelo Liakristão olombuavekua liapiñala epata lia va Isareli lia kuatele ukamba ulikasi la Suku. Omo liaco, va tukuiwa vati, ‘va Isareli ya Suku.’ (Va Gal. 6:16) Ndomo Paulu a ci popia, vofeka yaco yokaliye ya nõliwa, ‘ka muli vali u Helasi, lu Yudea pamue yu wa tetiwa evamba, lu ka tetiwile, pamue ukualofeka, lu Skutia, pamue upika lomãmãle. Pole Kristu eye cosi, haeye o kasi vokati kovina viosi.’ (Va Kol. 3:11) Omo liaco, ka va tukuiwa okuti, vakualofeka vekongelo Liakristão vocili.

5, 6. (a) Epulilo lipi omanu va pondola oku linga noke yoku tanga elivulu lia Isaya 61:5, 6? (b) Velie “ovitunda via Yehova” kuenda “vakualofeka” va tukuiwa kelivulu lia Isaya? (c) Upange upi Akristão olombuavekua kumue ‘lolomeme vikuavo va kasi oku lingila kumosi?

5 Citava okuti omunu umue o popia hati, ocipama 61 celivulu lia Isaya, ci tukula ocitumasuku cimue ca tẽlisiwa vekongelo Liakristão vocili. Ocinimbu 6 cocipama caco, ci tukula Akristão vana va ka linga ‘ovitunda via Yehova.’ Ocinimbu 5, ci lekisa okuti, “vakualofeka” va talavayela kumosi ‘lovitunda’ viaco. Tu kuata ndati elomboloko liaco?

6 Tua kũlĩha okuti, “ovitunda via Yehova” via tukuiwa ndeti, vi lomboka Akristão olombuavekua okuti, va lavoka oku “pinduiwa vepinduko liatete.” Ovo, va ka ‘linga ovitunda via Suku la Kristu, kuenje, va ka viala kumue laye vokuenda kuohulukãi yanyamo.’ (Esit. 20:6) Pole, Akristão valua va kuekolelo, va lavoka oku kuata omuenyo ko pui palo posi. Ovo, va kasi oku talavayela kumosi lolombuavekua vi kuete elavoko lioku enda kilu okuti cilo, vi kasi ndovingendeleyi palo posi. Akristão vaco, va sanjukila oku talavaya kumue ‘lovitunda via Yehova,’ vi kasi oku linga upange ‘voviumbo viavo viayuva,’ ndeci upange waco wa enda oku lingiwa kosimbu. Ovo, va siata oku kuatisa omanu oco va kuate apako espiritu a sivaya Suku. Omo liaco, Akristão olombuavekua kumue ‘lolomeme vikuavo,’ va kuete ocikele coku longisa omanu vana va yongola oku vumba Suku otembo ka yi pui.​—Yoa. 10:16.

“OVINGENDELEYI” NDECI AVIRAHAMA A KALA

7. Koloneke vilo, Akristão vocili va sokisiwa ndati la Avirahama kumue lafendeli vakuavo va kuekolelo kosimbu?

7 Vocipama ca pita, tua lilongisa okuti, Akristão vocili va kasi ndovingendeleyi voluali lulo lua Satana. Ovo va sokisiwa lafendeli va Yehova vakuekolelo kosimbu, oku kongelamo Avirahama una va sapuila hati: ‘Va kala akombe, haivo ovingendeleyi, vofeka.’ (Va Hev. 11:13) Cikale okuti tu kuete elavoko lioku enda kilu, ale lioku kala palo posi, vosi yetu tu kuete esumũlũho lioku kuata ukamba la Yehova ndeci ca pita la Avirahama. Ndonge Tiago wa popia hati: “Avirahama wa lekisa ekolelo ku Yehova, kuenje, wa tendiwa okuti, ukuesunga. Noke, wa tukuiwa okuti, ‘ekamba lia Yehova.’”​—Tia. 2:23.

8. Ohuminyo yipi Yehova a lingile ku Avirahama, kuenda ya tẽlisiwa ndati?

8 Yehova wa likuminyile okuti, apata osi kulo kilu lieve, a pondola oku sumũlũisiwa vonduko ya Avirahama kumue locitumbulukila caye. (Tanga Efetikilo 22:15-18.) Ndaño okuti ohuminyo Suku a lingile ku Avirahama ka ya tẽlisiwile lonjanga, pole, wa kũlĩhĩle okuti, yi ka tẽlisiwa. Avirahama kumue lepata liaye vokuenda kuomuenyo wavo, va kala kovitumãlo vialua. Pole, wa amamako lukamba waye la Yehova.

9, 10. (a) Tu kuama ndati ongangu ya Avirahama? (b) Koloneke vilo, elaleko lipi tu sukila oku eca komanu?

9 Ndaño okuti Avirahama ka kũlĩhĩle ndomo Yehova a laikele oku tẽlisa olohuminyo viaye, pole, wa amamako oku u fendela, kuenda ocisola caye ka ca tepulukile. Avirahama ka tiamisilile utima waye koku kala onungi yofeka yimue. (Va Hev. 11:14, 15) Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu ya Avihama yoku kuata omuenyo wa leluka okuti, ka tu sakalala loku sanda ovokuasi, ekemãlo lioluali lulo, ale ovimaho vikuavo! Momo lie tu sukilila oku yuvula oku sakalala lovina tua kũlĩha okuti, ndopo vi ka nyõliwa? Momo lie oku yuvula ovina ka vi kala otembo yalua ci kuetele esilivilo? Tu lavoka oku tambula ovina vi kuete esilivilo lia velapo, ndeci ca pita la Avirahama. Omo liaco, tu lekisi epandi, loku kuata ocituwa coku kevelela, toke eci elavoko lietu li tẽlisiwa.​—Tanga Va Roma 8:25.

10 Yehova o kasi oku laleka omanu vo kolofeka viosi, oco va tambule asumũlũho vonduko yocitumbulukila ca Avirahama. Akristão olombuavekua okuti “ovitunda via Yehova,” kuenda olomeme vikuavo okuti “vakualofeka,” va kasi oku laleka omanu vo kolofeka viosi va vangula ci pitahãla 600 kalimi, oco va lilongise ovina viatiamẽla kasumũlũho a Suku.

KAPAKO OMANU VO KOLOFEKA VIOSI

11. Vohutililo Salomone a linga wa vetiya va Isareli oku linga nye?

11 Eci Salomone a tumbika onembele kunyamo wo 1026, O.Y., wa linga ohutililo yi likuata lohuminyo Yehova a lingile ku Avirahama. Vohutililo yaco, Salomone wa limbuka okuti, omanu vo kolofeka viosi va pondola oku sivaya Yehova. Eye wa likutilila ndoco: “Ukombe una ka tiamẽlele komanu vove va Isareli, okuti o tunda kofeka yocipãla omo a yeva onduko yove, momo va ka yeva ekemãlo lionduko yove, leka liove lia pama, kuenda okuokuo kuove kuolõha. Eci eya, o likutilila loku imba ovaso konjo yilo. Noke, ove kilu, kocitumãlo cove, yevelela, kuenje, cosi ukombe waco a ku pinga, u cĩha, oco omanu vosi vo kilu lieve va kũlĩhe onduko yove. Kuenje, va ku sumbila ndeci omanu vove va Isareli va linga.”​—1 Olos. 8:41-43, NW.

12. Momo lie omanu vamue va siatela oku sima okuti, Olombangi Via Yehova vi kasi ‘ndavakualofeka’ ale ndovingendeleyi?

12 Ondaka ukualofeka, yi lomboloka omunu umue o kasi vofeka yamãle, ale weya oku nyula ofeka yaco. Omo liaco, Olombangi Via Yehova, vi sokisiwa la vakualofeka. Momo, via velisapo uviali wokilu, kuenda Usoma wa Suku, u kasi peka lia Kristu. Olombangi Via Yehova, vi yuvula oku litenga vopulitika, ndaño omanu vamue va siata oku sima okuti, vi sukila oku ci linga.

13. (a) Omanu vamue va siata oku tenda ndati ondaka “vakualofeka”? (b) Anga hẽ Yehova wa yonguile okuti omanu va tukula vakuavo hati vakualofeka? Lombolola ulandu waco.

13 Omanu vakualofeka va limbukiwila kovina vimue ndeci: Elimi va vangula, ovituwa viavo, ekova liavo, kuenda oku wala kuavo. Ndaño va litepa kovina via tukuiwa ndeti, pole, kuli uvangi u lekisa okuti, ka va litepele lomanu vakuavo. Pole, omunu o tendiwa okuti ukualofeka omo liovituwa via litepa a kuete. Nda tua yuvula ovisimĩlo viokuti ka tua litepele lomanu va tunda kolofeka vikuavo, ka tu va tukula hati, ‘vakualofeka.’ Nda oluali lua kuatele lika ombiali yimuamue okuti, omanu ka va kala volofeka via litepa, nda lomue o tukula ukuavo hati, ukualofeka. Momo eci Yehova a lulika oluali, wa yonguile okuti, omanu vosi va likuata omunga vepata limuamue, kuenda va pokola lika kuviali waye. Koloneke vilo, citava hẽ okuti omanu voluali luosi va likuata omunga, kuenda ka va tendi vakuavo hati vakualofeka?

14, 15. Ovina vipi Olombangi Via Yehova vi sole?

14 Ndaño okuti tu kasi voluali lue yuka epela kuenda olonepele, pole, eci tu limbuka okuti kuli omanu vamue ka va kuete olonepele, tu kuata esanju lialua. Ulume umue o tukuiwa hati, Ted Turner, okuti eye wa sovola ovingungu vio televisão vi tukuiwa hati CNN, o talavaya lomanu va loñoloha, va tunda kolofeka vikuavo, wa popia hati: “Nda limbuka okuti, omanu vaco ‘havakualofekako,’ pole, tu kasi voluali lumuamue. Omo liaco, wa vetiya olonalavayi viaye oco ka vi ka tukule ondaka ‘vakualofeka’ vasapulo a eciwa komanu, kuenda wa va handeleka hati, ka citava oku tukula ondaka yaco kupange. Pole, va sukila lika oku tukula ondaka yokuti, ‘tumanu vamuamue.’”

15 Voluali lulo, Akristão vocili ovo lika va kuãi ongangu ya Yehova yoku kapako omanu vo kolofeka viosi. Omo liaco, va siata oku yuvula olonepele viakova vi kasi pokati kolofeka. Ovo, ka va kuete ohele lomanu vo kolofeka vikuavo, kuenda va lianja lavo. Momo, va kapako omanu va tunda kolofeka via litepa, kuenda va sanjukila ovoloño avo. Anga hẽ, wa sokoluile ale ndomo o pondola oku lekisa esumbilo komanu, kuenda wa limbuka esilivilo lioku kapako vakuene?

OLUALI LUMUE KA LU KUETE VAKUALOFEKA

16, 17. Oku tẽlisiwa kuolondaka vielivulu Liesituluilo 16:16, levi via Daniele 2:44, vi ka lomboloka nye kokuove?

16 Ndopo omanu vo kolofeka viosi, va ka mola ndomo Yesu Kristu Osoma yuviali wa Suku, kumue lolohoka viaye viokilu, va ka linga uyaki “u tukuiwa hati, Harmagedo.” (Esit. 16:14, 16; 19:11-16) Papita ale 2.500 kanyamo tunde eci uprofeto Daniele a vetiyiwa oku soneha enyõleho li ka pita lolombiali violuali lulo, momo via siata oku linga ovina ka vi likuata locipango ca Suku. Eye wa popia hati: “Koloneke violosoma viaco, Suku yokilu [o ka] katula usoma, kuenje ka u nyolẽha, ka u tambuiwa lomanu vofeka yiñi; puãi owo u nyõla loku lia ovosoma aco osi, haiwo u kala muẽle hũ oloneke ka vi pui.”​—Dan. 2:44.

17 O tẽla hẽ oku limbuka elomboloko lioku tẽlisiwa kuocitumasuku ca tukuiwa ndeti? Ka ku ka kala vali olongave violofeka via siata oku vetiya omanu oku tukula vakuavo hati, vakualofeka. Oku likongela kuakova a litepa, ku ka situlula eposo liovina Suku a lulika. Omo okuti tu lavoka oku mola eposo liaco, ci tu vetiya oku amamako oku sivaya Yehova, Ululiki wetu.

Ove hẽ o lavoka otembo eci ka ku ka kala vali olongave violofeka okuti, lomue o ka tukula ukuavo hati “ukualofeka”?

18. Nye ci lekida okuti Olombangi Via Yehova ka vi tukula omanu va tunda kolofeka vikuavo hati, “vakualofeka”?

18 O tava hẽ kolondaka viokuti voluali luokaliye lomue o ka tukula vali ukuavo hati, ukualofeka? Tua kolela okuti, olondaka viaco vi ka tẽlisiwa. Momo koloneke vilo, lomue pokati kolombangi Via Yehova, o tukula vana va tunda kolofeka vikuavo hati, “vakualofeka.” Koloneke vilo, ovopange amue a enda oku lingiwila Kolombetele vitito, a kasi oku lingiwila Kolombetele vinene. Eliangiliyo liaco, li kasi oku kuatisa koku tẽlisiwa kupange woku kunda olonda viwa Viusoma. (Mat. 24:14) Eci vamanji va linga eliangiliyo liaco, ka va kuatele ocisimĩlo colongave vi sangiwa pokati kolofeka. Omo okuti Yesu Kristu eye ombiali Yusoma wa Suku, wa siata oku kuatisa Olombangi Via Yehova, oco vi yuvule olonepele vi kasi pokati komanu omo liolongave violofeka. Omo liaco, ndopo Yesu ‘o ka yula,’ kuenda o ka malako olongave viosi violofeka’!​—Esit. 6:2.

19. Upopi wa pua esanda wa siata oku vetiya omanu oku linga nye?

19 Olombangi Via Yehova vi tunda kolofeka vialua, kuenda vi vangula alimi a litepa. Pole, vi likuete omunga, kuenda vi vangula upopi wa pua esanda. Upopi waco, u va kuatisa oku amamako oku likuata omunga, kuenda lomue o tẽla oku tepa ukamba wavo. (Tanga Sofoniya 3:9.) Ndaño okuti Olombangi Via Yehova vi tunda kolofeka via litepa, kuenda vi kasi voluali lulo lua vĩha, pole ka vi pangi onepa koluali luaco. Elitokeko li kasi pokati kavo, li eca uvangi wokuti, voluali luokaliye, lomue o ka tukula ukuavo hati, ukualofeka. Omo liaco, omanu va ka kala voluali luokaliye palo posi, va ka tava kolondaka vielivulu lia tukuiwa kefetikilo liocipama cilo li popia hati: “Embimbiliya li lekisa okuti, omanu vakuapata a litepa, vosi yavo vamanji.”