Skip to content

Skip to table of contents

Tua Amamiko Oku Kala “Ndovingendeleyi”

Tua Amamiko Oku Kala “Ndovingendeleyi”

“Ndu vetiyi okuti, vu kala ndakombe, kuenda ndovingendeleyi siti: Yuvuli oloñeyi vietimba.”​—1 PET. 2:11, NW.

1, 2. Petulu poku popia hati “vana va nõliwa,” ondaka yaco wa yitiamĩsila komanu vapi? Momo lie a va tukuila hati “ovingendeleyi”?

 ECI pa pita 30 kanyamo tunde eci Yesu a tiukila kilu, upostolo Petulu wa sonehela ukanda ‘afendeli va Yehova va nõliwa okuti va kala ko Pondu, ko Galatia, ko Kapadokia, lo ko Asia, kuenda ko Bitunia.’ (1 Pet. 1:1) Ondaka Petulu a tukula yokuti ‘va nõliwa,’ wa yi tiamisila kolombuavekua via wavekiwa lespiritu sandu okuti, ‘via citiwa onjanja yavali,’ oco vi ka viale la Kristu vusoma wo kilu. (Tanga 1 Petulu 1:3, 4.) Momo lie Petulu a popela hati, vana va nõliwa va kasi “ndakombe, kuenda ndovingendeleyi”? (1 Pet. 2:11) Koloneke vilo, olondaka evi vi kuete esilivilo lie kokuetu osimbu okuti, etendelo litito Liolombangi Via Yehova voluali luosi ovio lika vi litenda okuti olombuavekua via nõliwa?

2 Kocita catete, ca sungulukile oku tukula Akristão olombuavekua hati, ‘ovingendeleyi.’ Ndaño okuti voluali mua siala Akristão vamue olombuavekua, pole, ka va ka kala palo posi otembo ka yi pui. Omo okuti upostolo Paulu wa tiamẽlele ‘kokacunda katito’ Kakristão olombuavekua, wa popia hati: “Ofeka yetu yi kasi kilu, [kuna] tu lavokaila Upopeli [wetu,] Ñala Yesu Kristu.” (Luka 12:32; Va Fil. 3:20) Olondaka evi vi lomboloka okuti, eci umue pokati kolombuavekua a fa, o tunda palo posi, kuenje, ‘enda kilu,’ kuna a ka kuata omuenyo ko pui. (Tanga Va Filipoi 1:21-23.) Kuenje, ka kala vali ‘ocingendeleyi’ voluali lulo lua vialiwa la Satana.

3. Apulilo api a lingiwa atiamẽla ‘kolomeme vikuavo”?

3 Nye ci popiwa catiamẽla ‘kolomeme vikuavo’? (Yoa. 10:16) Ovisonehua ka vi lekisa hẽ okuti, olomeme vikuavo vi lavoka oku kala palo posi otembo ka yi pui? Ndaño okuti koloneke vilo olomeme vikuavo vi kasi ndovingendeleyi, pole, vi ka kala otembo ka yi pui voluali luokaliye palo posi! Ci ka lingiwa ndati?

‘OVINA VIOSI VIA LULIKIWA VI KASI OKU LISIÕSIÕLA’

4. Momo lie olombiali violuali ka vi tẽlela oku malako ovitangi?

4 Omo okuti tu kasi voluali lua vĩha, vosi yetu tua siata oku talisiwa ohali yi tunda kusuanji Satana a lingila Yehova. Kelivulu lia Va Roma 8:22, NW, tu tangako ndoco: “Tua kũlĩha okuti, toke cilo, ovina viosi via lulikiwa vi kasi oku lisiõsuĩla kumuamue olongembia.” Momo olombiali violuali lulo kumue lolonoño, kuenda vana va siata oku eca ekuatiso, ka va tẽla oku malako ovitangi viaco.

5. Onjila yipi omanu valua va siata oku nõlapo tunde kunyamo wo 1914, kuenda momo lie?

5 Tunde kunyamo wo 1914, omanu valua va siata oku nõlapo oku pokola ku Yesu Kristu okuti, eye Osoma ya vialekiwa la Suku. Momo ka va yongola oku panga onepa koluali lulo lua Satana, loku eca ekuatiso kokuaye. Pole, afendeli va Yehova, va siata oku pesila otembo yavo kupange woku kunda esapulo Liusoma.​—Va Rom. 14:7, 8.

6. Momo lie afendeli va Yehova va tukuiwila hati, ovingendeleyi?

6 Ndaño okuti afendeli va Yehova va sangiwa kueci ci pitahãla 200 kolofeka, pole, va linga ndovingendeleyi kolonepa viosi va kasi. Ovo, ka va pangi onepa kopulitika kuenda kovina vikuavo via siata voluali lulo lua Satana. Toke cilo, afendeli va Yehova va litenda okuti, olonungi violuali luokaliye luna Suku a likuminya. Ovo va sanjukila ekalo liavo lioku kala ovingendeleyi voluali lulo okuti, ndopo lu nyõliwa.

7. Afendeli va Suku va ka kala ndati otembo ka yi pui voluali luokaliye?

7 Ndopo Kristu o ka nyõla oluali lulo lua Satana. Uviali wa lipua wa Kristu, u ka yovola omanu kekandu kuenda kovitangi vikuavo. Owo, u ka malako usuanji wosi Satana a lingila uviali wa Yehova. Kuenje, afendeli va Suku vakuekolelo, va ka kala otembo ka yi pui voluali luokaliye palo posi. (Tanga Esituluilo 21:1-5.) Omo liaco, tu lavoka eteke eci ‘ovina viosi via lulikiwa vi ka yovuiwa kupika wenyõleho, oco vi mole eyovo liulamba womãla va Suku.’​—Va Rom. 8:21.

OVITUWA VIPI AKRISTÃO VOCILI VA SUKILA OKU LEKISA?

8, 9. Olondaka Petulu a tukula hati “yuvuli oloñeyi vietimba,” vi lomboloka nye?

8 Petulu wa lombolola ovina vi kisikiwa Kakristão vocili poku popia hati: “A vakuacisola, ndu vetiyi okuti, vu kala ndakombe, kuenda ndovingendeleyi siti: Yuvuli oloñeyi vietimba, vina vi yaka lutima.” (1 Pet. 2:11) Ndaño okuti Petulu wa tiamisila elungulo eli Kakristão olombuavekua, pole, li kuete esilivilo kolomeme vikuavo via Yesu.

9 Yehova o sanjuka lika nda tu tẽlisa olonjongole vietu lonjila yimue ya sunguluka. Momo, kuli olonjongole vimue okuti oku vi tẽlisa vi tu nenela esanju komuenyo. Vimue pokati kolonjongole viaco vievi: Okulia, oku nyua, oku linga ovopange amue awa, kuenda oku kala lakamba. Onjongole yoku lipekela yi nena lika esanju liocili, nda yi tẽlisiwa lohueli yetu. (1 Va Kor. 7:3-5) Pole, Petulu wa popia eci catiamẽla ‘koloñeyi vietimba okuti, vi liyaka lutima.’ Yehova wa siata oku tu sapuila ndomo tu pondola oku kala komuenyo, kuenda ndomo tu tẽlisa olonjongole vietu. Omo liaco, tu yuvuli olonjongole viosi ka vi likuata locipango ca Yehova okuti, vi pondola oku nyõla ukamba wetu laye. Nda ka tua ci lingile, tu kapa kohele elavoko lietu lioku kuata omuenyo ko pui.

10. Olonjanjo vipi Satana a siata oku kapa oco a vetiye Akristão vocili oku panga onepa koluali?

10 Satana o kuete ocimãho coku tu yapuisa, oco tu liwekepo oku kala ‘ovingendeleyi’ voluali lulo. Eye wa siata oku vetiya omanu oku kuata ovisimĩlo vimue ndeci: Oku pitisa kovaso ovokuasi, ukahonga, ekemãlo, ocituwa “coku livelisapo,” kuenda olonepele viakova. Nda tua yuvula ovina viaco, tu lekisa okuti, ka tu pangi onepa koluali lulo lua Satana. Kuenje, tu eca uvangi wokuti tu vingendeleyi voluali lulo. Momo, tu yongola oku kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye lua Suku, muna mu ka kala esunga.

OVITUWA VIWA

11, 12. Omanu vana okuti ovingendeleyi va siata oku tendiwa ndati? Nye ci popiwa catiamẽla Kolombangi Via Yehova?

11 Petulu wa amisako oku lombolola ovina Akristão va kasi ‘ndovingendeleyi’ va sukila oku linga, ndomo a ci popia kocinimbu 12 hati: “[Lekisi ovituwa] via sunguluka pokati ka vakualofeka, okuti, nda vo lundili ndolondingaĩvi, va mola ovilinga viene viwa, kuenje va sivaya Suku [keteke] liepasulo.” Olonjanja vimue, omanu vana va kasi vofeka yamãle, va siata oku popiwa lãvi. Momo va kuete ovituwa via litepa levi viomanu va sanga vofeka yaco, kuenje, va tendiwa ndolongangala. Citava okuti va litepa koku vangula kuavo, kovilinga, kuenda koku wala kuavo. Omo liaco, ovituwa viavo viwa, vi pondola oku vetiya omanu va kasi vofeka yaco oku limbuka okuti, va sunguluka.

12 Cimuamue haico ca siata oku pita Lakristão vocili okuti, va litepa lomanu va kasi lavo vimbo limuamue ndeci, koku vangula kuavo, ale koku nõla olomapalo. Oku wala kuavo ku eca uvangi wokuti, va litepa lomanu vakuavo. Omo liaco, omanu vamue va siata oku va lundila hati olongangala. Pole, omanu vakuavo va sanjukila ekalo liavo.

13, 14. ‘Ukualondunge o tendiwa ndati okuti ukuesunga?’ Tukula ulandu umue.

13 Ovituwa vietu viwa, via siata oku vetiya omanu oku kuata ovisimĩlo via sunguluka viatiamẽla kokuetu. Ndaño okuti Yesu wa kala ulume umue wa lipua, kuenda wa lekisa ekolelo ku Suku, pole, volundila ovina ka lingile. Kua kala omanu vamue va tukuile Yesu vati, ‘wa sapa, oholua, haeye ekamba lia vakuakutambula elisimu, kuenda vakuakandu.’ Pole, ovituwa a lekisa poku vumba Suku, via eca uvangi uwa komanu vana va popele vati, ondingaĩvi. Omo liaco, Yesu wa popia hati: “[Ukualondunge,] o tendiwa ndukuesunga mekonda liovilinga viaye [viwa].” (Mat. 11:19) Ovitangi viaco via siatavo oku pita letu koloneke vilo. Vamanji va kasi ko Betele volupale luo Selters, ko Alemanya, va siata oku popiwa lomanu vamue valisungue lavo vati, olondingaĩvi. Pole, omanu valua va kasi volupale luaco, va siata oku sanjukila ekalo liavo. Omo liaco, va popia vati: “Olombangi Via Yehova vi kasi ko Betele, vi kuete ekalo lia litepa leli lietu. Pole, omanu va kasi volupale luaco, ovo va siata oku nena ovitangi.”

14 Kuli ulandu ukuavo u lekisa okuti, Olombangi Via Yehova vi kasi volupale luo Moskovu, kofeka yo Rusia, via lundiliwa hati, via linga ovina ka via sungulukile. Kuenje, kosãi Yevambi yunyamo wo 2010, Ocisoko Cekanga ci Teyuila Omanu ko Fransa, ca popia ndoco: “Asongui vo ko Moskovu ka va kuatele esunga lioku tateka Olombangi Via Yehova, oku amamako lefendelo liavo volupale luaco, kuenda oku linga upange wavo. Ka va kuatelevo esunga lioku popia hati, Olombangi Via Yehova via siata oku tepa apata, oku vetiya omanu oco va ponde vakuavo, kuenda ka vi tava oku sakuiwa lolondotolo. Omo liaco, asongui vo ko Moskovu, va lueya ocihandeleko cofeka omo lioku lundila Olombangi Via Yehova ovina ka va lingile.”

EPOKOLO LIOCILI

15. Onumbi yipi Yembimbiliya Akristão vocili voluali luosi va siata oku kuama?

15 Olombangi Via Yehova kofeka yo Moskovu, kuenda vikuavo vi sangiwa kolonepa viosi violuali, via siata oku pokola kolonumbi Petulu a popia hati, ovio Akristão vocili va sukila oku kuama. Eye wa popia hati: “Mekonda lia Ñala, pokoli kovihandeleko viosi viomanu vakualomangu, ci kale kosoma yinene ndu wa piãla, ci kale kolonguluvulu.” (1 Pet. 2:13, 14) Ndaño okuti Akristão vocili ka va pangi onepa koluali lulo, pole, va siata oku lekisa kolombiali ‘esumbilo lia pita pokati,’ ndomo Paulu a va longisa oku ci linga.​—Tanga Va Roma 13:1, 5-7.

16, 17. (a) Uvangi upi u lekisa okuti ka tua suvukile olombiali? (b) Olombiali vimue violuali via siata oku limbuka nye?

16 Ndaño okuti Olombangi Via Yehova vi kasi ‘ndovingendeleyi’ voluali lulo, pole, ka vi suvuka olombiali, kuenda ka via siatele oku popia lãvi omanu vakuavo. Ovio ka vi suvukavo omanu vana va yongola oku panga onepa kopulitika. Momo, via litepa lomanu va kasi vatavo esanda okuti, va siata oku panga onepa kopulitika. Handi vali, ka vi vetiya olombiali violuali lulo, oco vi kuame onjila yikuavo yoku viala omanu. Omanu vamue va popia vati, Olombangi Via Yehova, via siata oku nena ombuanja, kuenda vi vetiya omanu oku tomba ovihandeleko violombiali. Pole, ovisimĩlo viaco viuhembi!

17 Elungulo lia Petulu lioku popia hati, “sumbili soma,” li lekisa okuti, Olombangi Via Yehova, via siata oku sumbila olombiali violuali lulo. (1 Pet. 2:17) Olonjanja vimue, olombiali violuali via siata oku limbuka okuti, ka vi kuete esunga lioku popia okuti, Olombangi Via Yehova olondingaĩvi. Ulume umue wo kofeka yo Alemanya o tukuiwa hati Steffen Reiche okuti wa pangele onepa kocisoko cimue copulitika wa popia hati: “Osimbu Olombangi Via Yehova via kala oku talisiwa ohali loku kapiwa volokayike, via lekisa ovituwa viwa vi kuete esilivilo koloneke vilo. Momo via amamako oku pandikisa poku lambalaliwa lasualali vo ko Alemanya, kuenda via lekisa ocisola komanu vakuavo va kala lavo vokayike. Omo liaco, ovituwa Violombangi Via Yehova vi kuete esilivilo, momo via siata oku kuatisa omanu vosi va kasi vofeka yetu.”

LEKISA OCISOLA

18. (a) Momo lie, tu kuetele esunga lioku lekisa ocisola ku vamanji voluali luosi? (b) Ovina vipi omanu vamue va popia viatiamẽla Kolombangi Via Yehova?

18 Upostolo Petulu wa popia hati: “Sumbili omanu vosi, lekisi ocisola ku vamanji vosi, kuateli usumba Suku, kuenda sumbili soma.” (1 Pet. 2:17, NW) Omo okuti Akristão vocili ka va yongola oku linga ovina vi sumuisa Yehova, va siata oku likolisilako oku linga ocipango caye. Ovo va sanjukila oku vumba Yehova, momo va panga onepa kocisoko ca vamanji va sangiwa voluali luosi okuti, va kuetevo onjongole yoku linga ocipango caye. Omo liaco, Akristão vocili, va sukila oku “lekisa ocisola ku vamanji vosi.” Ocisola va likuetele pokati ka ca siatele voluali lulo lua vĩha. Kuenje, omanu vana okuti, ka va fendela Yehova, va siata oku komoha calua. Ukãi umue o talavaya kocisoko cimue ko Amerika o songuila omanu va linga ovongende, wa komoha calua eci a limbuka ndomo Olombangi Via Yehova via lekisa ocisola kohongele yolofeka ya lingiwila ko Alemanya, kunyamo wo 2009. Eye wa popia hati, o kasi kupange waco anyamo alua, pole, lalimue eteke amuile ocisola ndeci Olombangi Via Yehova via lekisa kohongele yaco. Noke, manji umue wa popia hati: “Ukãi waco, wa lekisa esanju lialua poku popia ovina viatiamẽla kokuetu.” Ove hẽ, wa yevele ale omanu vamue pandiya ekalo liwa Liolombangi Via Yehova kohongele yimue yofeka wa endele?

19. Nye tua nõlapo oku linga, kuenda momo lie?

19 Vocipama cilo, tua lilongisa okuti,​—Olombangi Via —​Yehova vi kasi ‘ndovingendeleyi’ voluali lulo lua Satana. Ovio, via nõlapo oku amamako loku pandikisa toke kesulilo lioluali lulo. Omo liaco, vi kuete elavoko liokuti, ndopo vi ka kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye lua Suku, muna mu ka kala esunga. Ove hẽ ku yongola oku ka kala voluali luaco?