Skip to content

Skip to table of contents

Likuatisa ove Muẽle Kuenda Vakuene Londaka ya Suku

Likuatisa ove Muẽle Kuenda Vakuene Londaka ya Suku

‘Ndi tava okuti, alungulo ove kovina viosi esunga.’ — OSA. 119:128.

1. Momo lie tu sukilila oku kolela Kondaka ya Suku?

 ECI akulu vekongelo va kuatisa ondonge yimue poku konomuisa layo olonumbi Viembimbiliya oco yi fetike oku endaenda kupange woku kunda, va sukila oku lipula ndoco: ‘Ondonge yaco yi tava hẽ okuti Embimbiliya Ondaka ya Suku?’ a Omunu wosi o yongola oku kala ukundi Wolondaka viwa, o sukila oku eca etambululo lia sunguluka. Momo lie? Ekolelo lietu Kembimbiliya, kuenda uloño tu lekisa poku talavaya lalio kupange woku kunda, vi tu vetiya oku kuatisa omanu oku kũlĩha Yehova oco va popeliwe.

2. Momo lie tu sukilila oku amamako oku kapako ovina tua siata oku lilongisa?

2 Upostolo Paulu wa lekisa esilivilo Liondaka ya Suku eci a sonehela Timoteo hati: ‘Kakatela kovina wa lilongisa okuti, via ku vetiya oku vi kolela.’ ‘Ovina’ Paulu a tukula, ocili ci sangiwa Vembimbiliya okuti, ca vetiya Timoteo oku kolela kolondaka viwa. Ocili caco, ci kuetevo esilivilo koloneke vilo, kuenda ci kasi oku tu kuatisa ‘oku kuata ukũlĩhĩso oco tu popeliwe.’ (2 Tim. 3:14, 15) Olonjanja vimue tua siata oku kuama olondaka via Paulu poku kuatisa omanu oco va limbuke okuti, Embimbiliya lia tunda ku Suku, pole, tu pondolavo oku kuatisiwa lolondaka vi sangiwa kelivulu lia 2 Timoteo 3:16. (Tanga.) Tu konomuisi ocinimbu caco. Poku ci linga, ci tu kuatisa oku kolela kalongiso a Yehova okuti “esunga.” — Osa. 119:128.

‘VI KUATISA KOKU LONGISA’

3-5. (a)Omanu va kala ndati noke yoku yeva ohundo Petulu a linga Kopendekoste, kuenda momo lie? (b) Momo lie omanu valua ko Tesalonike va tavela kesapulo liusoma? (c) Koloneke vilo, nye ca siata oku komohĩsa omanu kupange wetu woku kunda?

3 Yesu wa sapuila va Isareli hati: ‘Ndi tuma kokuene ovaprofeto lolonoño kuenda alongisi.’ (Mat. 23:34) Yesu wa lombolola eci catiamẽla kolondonge viaye, vina a longisa oku kuama Ovisonehua kupange woku kunda. Ko Pendekoste yunyamo wa 33 K.K., omo okuti upostolo Petulu wa kalavo ‘ulongisi,’ wa linga ohundo yimue pokati kowiñi ko Yerusalãi, muna a tukula olonepa vimue Viovisonehua vio Heveru. Eci omanu va yeva ndomo Petulu a lombolola olondaka viaco, ‘ca vetiya ovitima viavo.’ Kuenje, va likekembela akandu avo. Omo liaco, Suku wa ecela eci ci soka olohulukãi vitatu viomanu, kuenje, va linga Akristão.—Ovil. 2:37-41.

4 Upostolo Paulu wa kalavo ulongisi umue okuti, wa kundila olondaka viwa ocipãla lo Yerusalãi. Eye wa kundila vo Makedonia, olupale luo Tesalonike, muna a sapela lafendeli va kala vo sunangonga. Paulu wa sapela lomanu vaco Vasambata atatu ‘poku va situluila catiamẽla Kovisonehua, loku va lomboluila okuti, Kristu wa sukilile oku talisiwa ohali, loku pinduiwa kuava va fa.’ Onima yipi a tambula? Vamue ‘pokati ka va Yudea va tava,’ kuenda ‘owiñi wa va Helasi wa li kongela kokuavo.’—Ovil. 17:1-4.

5 Koloneke vilo, afendeli va Yehova va siata oku kuatisa omanu valua Lembimbiliya. Kofeka yo Suisa, ulume umue eci a mala oku yevelela manji wa kala oku u tangela ocinimbu Cembimbiliya, wa pula hati: “Watiamẽla ketavo lipi?” Manji wo tambulula hati: “Ame kumue la manjange, Tulombangi Via Yehova.” Kuenje, ulume waco wa popia hati: “Nda ci limbuka. Momo Olombangi Via Yehova ovio lika via siata oku iya konjo yange oku tanga Embimbiliya.”

6, 7. (a)Vana va kuete ocikele coku longisa vekongelo, va sukila oku kuama ndati ovinimbu Viembimbiliya? (b) Momo lie oku kuama ciwa ovinimbu Viembimbiliya poku longisa omanu ci kuetele esilivilo?

6 Tu kuama ndati Embimbiliya poku longisa omanu? Nda o kuete esumũlũho lioku longisa vekongelo, nõla ovinimbu Viembimbiliya o sukila oku tanga. Yuvula oku tukula ovinimbu vimue Viembimbiliya okuti ku vi tangi, oku vi tangela vo kombutador, ale oku vi soneha vemẽla limue okuti omo o vi tangela. Pole, poku longisa, yulula Embimbiliya loku tanga ovinimbu viaco, kuenda vetiya omanu oco u tangeli kumosi. Lombolola ovinimbu viaco lonjila yimue yi vetiya omanu oku kuata ukamba la Yehova. Yuvula oku linga ovindekaise via tatama, kuenda ovolandu ana a vetiya omanu oku yola. Pole, pesila otembo koku longisa omanu Ondaka ya Suku.

7 Nye tu sukila oku linga poku longisa Embimbiliya komanu kolonjo viavo? Tu sukila oku lavulula poku kuatisa omanu lalivulu etu, oco ka tu ka ivaleko ovinimbu Viembimbiliya. Tu sukila oku vetiya omanu tu longisa oco va tange ovinimbu Viembimbiliya via tukuiwa okuti, vi va kuatisa oku kuata elomboloko liaco. Tu ci linga ndati? Tu ci linga poku yuvula oku tukula ovina vialua vokuenda kuelilongiso, oco ondonge yi lombolole ovina yi kasi oku lilongisa. Tu yuvuli oku sapuila kondonge ovina a sukila oku tava, pole, tu sukila oku linga apulilo ana okuti, o kuatisa oku limbuka eci Embimbiliya li longisa. b

‘VI KUATISA KOKU LUNGULA’

8. Ocitangi cipi Paulu a liyaka laco?

8 Pamue tua siata oku sima okuti, akulu vekongelo ovo lika va kuete omoko yoku eca ‘elungulo’ komanu. Ocili okuti, akulu vekongelo va kuete ocikele coku ‘pindisa vana va lueya.’ (1 Tim. 5:20; Tito 1:13) Pole, oku lilungula etu muẽle ci kuete esilivilo. Paulu wa lekisa ongangu yiwa Kakristão catiamẽla koku kuata utima wa yela. (2 Tim. 1:3) Eye wa sonehavo ndoco: ‘Vovimatamata vietimba liange, ndi letemo ovihandeleko vikuavo vi liyaka lovihandeleko vi kasi vutima wange.’ Nda tua konomuisa lutate ulandu waco, tu kuata elomboloko liocitangi Paulu a liyaka laco coku yuvula oku linga ekandu.—Tanga Va Roma 7:21-25.

9, 10. (a)Ocitangi cipi Paulu a liyaka laco? (b) Paulu wa yula ndati ocitangi caco?

9 Ehonguo lipi Paulu a likolisilako oku yula? Ndaño ka tukuile ocitangi caco, pole, wa sonehela Timoteo hati, wa kala ‘ukuakusanumula.’ (1 Tim. 1:13) Osimbu ka lingile Ukristão, wa enda oku talisa ohali afendeli va Yehova. Poku ivaluka ovisimĩlo a kuatela olondonge via Kristu, wa likekembela loku popia hati: ‘Nda va kuatela onyeño yalua.’ (Ovil. 26:11) Ndaño Paulu wa enda oku likandangiya konyeño, pole, wa sukilile oku lavulula ovisimĩlo, kuenda olondaka viaye. (Ovil. 15:36-39) Nye co kuatisa oku yula ocitangi caco?

10 Eci Paulu a sonehela Akristão ko Korindo, wa lombolola ovina vio kuatisa oku lilungula eye muẽle. (Tanga 1 Va Korindo 9:26, 27.) Eye wa likolisilako oku yuvula ovina vi vetiya oku linga ekandu. Wa ci linga poku konomuisa elungulo Liovisonehua, loku likutilila ku Yehova oco o kuatise oku kapako ovina viaco, kuenda wa likolisilako oku pokola kelungulo liaco. c Omo okuti ka tua lipuile kuenda tua siata oku liyaka lovitangi, tu pondolavo oku kuatisiwa longangu yaye.

11. Tu pondola ndati oku li seteka etu muẽle, oco tu limbuke nda tu kasi oku endela vocili?

11 Tu yuvuli ovisimĩlo viokuti, ka tu liyaki lovitangi kefendelo lietu. Pole, tu sukila ‘oku liseteka etu muẽle’ oco tu limbuke nda tu kasi oku endela vocili. (2 Va Kor. 13:5) Nda tu kasi oku tanga ovinimbu vimue Viembimbiliya ndeci elivulu lia Va Kolosai 3: 5-10, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Ndi kasi hẽ oku likolisilako oku yuvula ovisimĩlo vi ndi vetiya oku linga ekandu, ale ndi kasi oku ecelela ovisimĩlo viaco? Poku konomuisa ovipama vimue vo Internet nda siata hẽ oku yuvula ovina vĩvi, ale nda siata oku vi sandiliya?’ Oku kapako elungulo Liondaka ya Suku, ci tu kuatisa oku ‘lavulula loku lisuluvika kovina vĩvi.’ — 1 Va Tes. 5:6-8.

‘VI KUATISA KOKU PENGULULA OVINA’

12, 13. (a)Nye tu sukila oku linga oco ‘tu pengulule ovina?’ Poku ci linga tu kuama ndati ongangu ya Yesu? (b) Upopi upi tu sukila oku yuvula poku ‘pengulula’ ondaka yimue la vakuetu?

12 Ondaka yo Helasi ya pongoluiwa hati, ‘oku pengulula ovina,’ yi lomboloka “oku pengulula ocina cimue ca penga oco ci miũhe.” Olonjanja vimue, tu sukila oku pengulula ovina nda umue ka kuete elomboloko liovina tua popia, ale ceci tua linga. Asongui vetavo vo ko Yudea va lundilile Yesu vati, ‘wa enda oku kala la vakuakupinga elisimu, kuenda vakuakandu.’ Pole, Yesu wa va tambulula hati: ‘Omanu va kuete uhayele, ka va sukila ondotolo, te vana va vela. Ka lilongisi eci ci lomboloka olondaka viokuti, ndi yongola ohenda, ovilumba havioko.’ (Mat. 9:11-13) Eye wa lekisa epandi lohenda komanu vosi poku va lomboluila ondaka ya Suku. Omo liaco, vana va kala ambombe, ovo lika veya oku limbuka okuti, ‘Yehova eye Suku yohenda, ukuacali, ukuakulivala konyeño, ukuacisola calua, kuenda ukuacili.’ (Etu. 34:6) Omo lielikolisilo Yesu a lekisa poku ‘pengulula ovina,’ ca vetiya omanu valua oku kolela kolondaka viwa.

13 Ongangu Yesu a lekisa, yi tu longisa ndomo tu pondola oku kuatisa omanu. Olonjanja vimue, nda umue wa tema, o pondola oku popia olondaka vi sumuisa hati: ‘Ndi yongola oku vangula love ondaka yimue.’ Pole, ocituwa caco ka ci likuata lolonumbi vi sangiwa kelivulu lia 2 Timoteo 3:16. “Ovisonehua” ka vi lekisa okuti, tu sukila oku vangula la vakuetu olondaka vi va sumuisa. Nda tu popia lãvi omunu umue, olondaka viaco vi sokisiwa loku ‘toma kuosipata,’ kuenda ka viu kuatisa. — Olosap. 12:18.

14-16. (a)Akulu vekongelo va pondola ndati oku ‘pengulula ovina’ lonjila yimue yi kuatisa vamanji oku tetulula ovitangi viavo? (b) Momo lie oku ‘pengulula ovina’ lekuatiso Liovisonehua ci kuetele esilivilo poku kuatisa omãla?

14 Tu lekisa ndati epandi lohenda poku ‘pengulula ovina’? Sokolola ndeci okuti manji umue lukãi waye va pinga kukulu wekongelo oco a va kuatise oku tetulula ovitangi viavo. Nye ukulu wekongelo a sukila oku linga? Eye o yuvula oku tundila olunda umue pokati kavo, pole, o konomuisa lavo olonumbi Viembimbiliya oco va yuvule oku lihoya pokati. Citava okuti, o va kuatisavo lolonumbi via tukuiwa kocipama 3 velivulu Uloño Wepata Liasanjuka. Osimbu ukulu wekongelo a sapela lavo, ovo va sukila oku sokolola ndomo va pondola oku kapako olonumbi viaco. Noke yoloneke vimue, ukulu wekongelo citava okuti enda konjo yavo oku va pulisa ndomo va kasi, kuenje, eca ekuatiso likuavo nda li sukiliwa.

 15 Olonjali vi ‘pengulula ndati ovina’ lonjila yimue yi pamisa ekolelo liomãla vavo? Sokolola ndeci okuti, o yongola oku kuatisa omõlove ufeko oku yuvula akamba vãvi. Catate, o sukila oku kũlĩhĩsa ovina via kongelamo. Nda o kuete ocitangi cimue, o sukila oku sapela laye poku kuama olonumbi vi sangiwa velivulu Os Jovens PerguntamRespostas Práticas, Volume 2. Noke yoloneke vimue, sokiya vali otembo yoku sapela laye. O sukilavo oku kũlĩhĩsa ovituwa a lekisa kupange woku kunda, ale vepuluvi lioku kala lepata kovitalukilo. Nda wa lekisa epandi lohenda komõlove, eye o limbuka ocisola u kuetele. Kuenje, o vetiyiwa oku pokola kalungulo wa eca kokuaye, loku yuvula oku nõla akamba vãvi.

Olonjali vi kuatisa lika omãla vavo oku yuvula ovitangi, nda via kuama Embimbiliya poku ‘pengulula ovina’ (Tanga  ocinimbu 15)

16 Tu sukilavo oku lekisa epandi lohenda, poku lembeleka vana va sumua omo lioku vela, vana va tundisiwa kupange, ale vana va sumua omo ka va kuete elomboloko lialongiso amue Ovisonehua. Oku kuama olonumbi Viembimbiliya poku pengulula ovina, ci kuatisa afendeli va Yehova.

‘VI KUATISA KOKU PINDISA LESUNGA’

17. Momo lie tu sukilila oku eca olopandu eci tu lunguiwa?

17 Embimbiliya li popia ndoco: “Epindiso liosi omunu a tambula, kefetikilo ka li nena esanju, te esumuo, pole, noke li nena epako liombembua lesunga ku vana va pindisiwa lalio.” (Va Hev. 12:11, NW) Vamanji valua akulu va tava okuti, epindiso va tambula kepata liavo, lia va kuatisa calua. Oku tava kepindiso lia Yehova li eciwa lakulu vekongelo, ci tu kuatisa oku endela vonjila yi tuala komuenyo ko pui.—Olosap. 4:13.

18, 19. (a) Momo lie elungulo li sangiwa kelivulu Liolosapo 18: 13, li kuetele esilivilo ‘koku pindisa lesunga’? (b) Nda akulu vekongelo va lekisa ohenda locisola kumanji umue wa lueya, nye ciyililako?

18 Akulu vekongelo kuenda olonjali, va sukila oku kũlĩha ndomo va eca elungulo liwa. Yehova wa sapuila Akristão oco va lekise ‘esunga’ poku eca epindiso. (2 Tim. 3:16) Omo liaco, tu sukila oku kuama Embimbiliya oco li tu songuile. Yimue pokati kolonumbi viaco yi sangiwa kelivulu Liolosapo 18:13 li popia hati: ‘Nda umue o kumbulula osimbu ka yevele ciwa, o linga uveke, kuenje o likutisa osõi.’ Nda akulu vekongelo va yongola oku sapela la manji umue wa linga ekandu linene, va sukila oku konomuisa lutate ovina via kongela vocitangi caco. (Esin. 13:14) Noke yoku ci kũlĩhĩsa, oco lika va eca epindiso ‘lesunga.’

19 Embimbiliya li vetiya akulu vekongelo oco va pindise vakuavo ‘lumbombe.’ (Tanga 2 Timoteo 2:24-26.) Citava okuti ekandu manji umue a linga, li vetiya omanu oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile viatiamẽla ku Yehova, ale li sumuisa omanu vakuavo. Pole, nda ukulu wekongelo o tema poku eca elungulo ku manji umue wa lueya, ka ci kuatisa omunu waco. Nda akulu vekongelo va kuama ongangu ya ‘Suku yoku lekisa ohenda,’ ci kuatisa manji wa lueya, kuenje o likekembela.—Va Rom. 2:4.

20. Olonumbi vipi Viembimbiliya olonjali vi sukila oku kuama poku pindisa omãla vavo?

20 Olonjali poku longisa omãla vavo, vi sukila oku kuama olonumbi Viembimbiliya oco ‘vi va longise loku va pindisa lovilongua via Ñala.’ (Va Efe. 6:4) Isia o sukila oku yuvula oku kangisa omõlaye nda akamba vomõlaye vo sapuila vati wa linga cimue cĩvi. Momo Akristão vocili va sukila oku yuvula ungangala vepata. Omo okuti Yehova ‘ukuacikembe haeye ukuahenda,’ vana va kuete ocikele coku pindisa amalẽhe, va sukila oku lekisa ovituwa viaco.—Tia. 5:11.

EMBILMBILIYA OMBANJAILE YIMUE YA TUNDA KU SUKU

21, 22. Olondaka vipi vi sangiwa kelivulu Liosamo 119: 97-104, vi situlula ovisimĩlo viove viatiamẽla kondaka ya Yehova?

21 Onjanja yimue, ulume umue wa lombolola esunga lieci a solela ovihandeleko via Yehova. (Tanga Osamo 119: 97-104.) Omo lioku lilongisa ocihandeleko caco, wa kuata olondunge, uloño, kuenda elomboloko. Elungulo liaco lio kuatisa oku yuvula oku kuama onjila ka ya sungulukile okuti, ya kokela ovitangi vana va yi kuama. Eye wa sanjukilile oku lilongisa Ovisonehua, kuenda wa nõlelepo oku pokola kolonumbi a tambula ku Suku okuti, vio kuatisa calua.

22 Ove hẽ wa kapako ovina viosi vi sangiwa Embimbiliya? Nda wa ci linga, o pamisa ekolelo liove liokuti, Suku o ka tẽlisa ocipango caye. Alungulo aco a ku kuatisa oku yuvula oku linga ekandu. Nda wa lekisa uloño poku lomboluila ku vakuene ovina viaco, o va kuatisa oku endela vonjila yi tuala komuenyo ko pui. Omo liaco, tu amamiko oku kuama ‘Ovisonehua,’ osimbu tu vumba Yehova Suku yetu.

a Tanga velivulu Organizados Para Fazer a Vontade de Jeová, kemẽla 79.

b Eci Yesu a kala kupange woku longisa omanu, wa enda oku pula ndoco: “Nye o sima?” Noke, o kevelela etambululo.—Mat. 18:12; 21:28; 22:42.

c Vovikanda Paulu a soneha, mu sangiwa olondaka vi kuatisa oku liyaka lovisimĩlo vi vetiya oku linga ekandu. (Va Rom. 6:12; Va Gal. 5:16-18) Ovikanda viaco vi lekisa okuti, Paulu wa kapeleko elungulo a eca ku vakuavo.—Va Rom. 2:21.