Skip to content

Skip to table of contents

Upange Wakundi Votembo Yosi u Pamisa Ukamba Wetu la Suku

Upange Wakundi Votembo Yosi u Pamisa Ukamba Wetu la Suku

‘Ciwa oku imbila Suku yetu ovisungo viesivayo.’—OSA. 147:1.

1, 2. (a) Nye ci pondola oku iyilila koku sokolola manji umue tu sole calua, kuenda oku sapela ovina viatiamẽla kokuaye? (Tala elitalatu kefekilo liocipama cilo.) (b) Apulilo api tu konomuisa vocipama cilo?

 ECI tu sokolola manji umue tu sole calua, kuenda tu sapela ovina viatiamẽla kokuaye, ukamba wetu laye u livokiya. Cimuamue haico ci pita lukamba tu kuetele Yehova Suku. Omo okuti Daviti wa kala ungombo, oloneke viosi koñolosi, waenda oku tala olombungululu via posoka calua, kuenda waenda oku komõha ekalo Liululiki wetu wa velapo. Eye wa soneha ndoco: “Eci mbanja ilu liove, hailio upange wovimuine viove, leci mbanja osãi lolombungululu wa lulika, sokolola siti, omunu hẽ nye okuti u wivaluka, kuenda omõla womunu okuti u utata?” (Osa. 8:3, 4, NW) Eci upostolo Paulu a limbuka ndomo Yehova a kala oku tẽlisa ocipango caye ci komõhisa catiamẽla Kakristão olombuavekua, wa popia hati: “Wa longa nye ukuasi lolondunge lukũlĩhĩso wa Suku!”—Va Rom. 11:17-26, 33.

2 Eci tu enda kupange woku kunda, tu sokolola kuenda tu vangula ovina viatiamẽla ku Yehova. Poku ci linga, ci pamisa ukamba wetu laye. Akundi valua votembo yosi va siata oku tambula asumũlũho omo lioku kala otembo yalua kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma. Kuenje, ci vokiya ocisola cavo ku Suku. Nda wa litumbika ale kupange wakundi votembo yosi, ale o kuete ocimaho caco, o sukila oku konomuisa apulilo a kuãimo: Upange wakundi votembo yosi u pamisa ndati ukamba wove la Yehova? Nda ukundi wotembo yosi lipula ndoco: ‘Nye ci pondola oku ndi kuatisa oku amamako kupange waco?’ Nda kua fetikile handi upange waco, lipula ndoco: ‘Apongoloko api ndi sukila oku linga oco ndi fetike upange waco?’ Omo liaco, tu konomuisi ndomo upange wakundi votembo yosi u pondola oku pamisa ukamba wetu la Suku.

UPANGE WAKUNDI VOTEMBO YOSI KUENDA UKAMBA WETU LA SUKU

3. Eci tu enda kupange woku kunda, oku vangula catiamẽla kasumũlũho Usoma tu lavoka ci tu kuatisa ndati?

3 Eci tu vangula lomanu catiamẽla kasumũlũho Usoma, ci pamisa ukamba wetu la Yehova. Ovinimbu vipi Viembimbiliya o sole oku tanga eci wenda kupange woku kundila konjo lanjo? O sole hẽ oku tanga Osamo 37:10, 11; Daniele 2:44; Yoano 5:28, 29; ale Esituluilo 21:3, 4? Eci tu vangula lomanu catiamẽla kolohuminyo viaco, tu ivaluka okuti, Suku yetu ukuacali, eye wa siata oku tu ĩha ‘olombanjaile viosi viwa haivio via lipua.’ Poku ci linga, ci pamisa ukamba wetu laye.—Tia. 1:17.

4. Momo lie onjongole yetu yoku sola ohenda ya Suku yi li vokiyila eci tu sanga omanu va sumua omo liekambo liukũlĩhĩso waye?

4 Eci tu sanga omanu va sumua omo liekambo liukũlĩhĩso wa Suku, ci vokiya onjongole yetu yoku sola ocili. Omanu voluali ka va kasi oku tambula ekuatiso va sukila oco va kuate ekalo liwa lesanju. Valua pokati kavo va sakalala lovina vi keya kovaso yoloneke, kuenda ka va kuete elavoko. Ovo va kasi oku sanda elomboloko liomuenyo. Omanu valua va sangiwa vatavo esanda, ka va kuete ukũlĩhĩso wa suapo Wembimbiliya. Ovo va sokisiwa lomanu vana va kala ko Ninivei. (Tanga Yona 4:11.) Eci tu enda kupange woku kunda, tua siata oku limbuka oku litepa ku kasi pokati kafendeli va Yehova, kuenda ekalo lia vana ka vo fendela. (Isa. 65:13) Yehova omo liohenda yaye, wa siata oku tu lingila ovina vialua oco tu pamise ukamba wetu laye. Omo liaco, eca komanu vosi elembeleko, kuenda elavoko liocili.—Esit. 22:17.

5. Oku longisa omanu Embimbiliya, ci tu kuatisa ndati oku yuvula oku sakalala lovitangi vietu?

5 Eci tu litumbika koku longisa omanu Embimbiliya, ci tu kuatisa oku yuvula oku sakalala lika lovitangi vietu. Manji umue ukundi wotembo yosi o tukuiwa hati Trisha, wa tava kolondaka via tukuiwa ndeti, eci olonjali viaye via linyãla. Eye wa popia hati: “Ocitangi caco ca ndi nenela esumuo lialua komuenyo wange.” Eteke limue eci a kuata esumuo omo lioku kala ulika konjo, wa endele oku ka longisa Embimbiliya komãla vamue vatatu okuti, va kuatavo ovitangi vialua konjo yavo. Momo, isiavo wa va siapo, kuenda kota liavo wa va talisa ohali. Omo liaco, manji Trisha wa popia hati: “Ocitangi nda liyaka laco, ka ci sokisiwa lovitangi viavo. Osimbu nda kala oku va longisa, nda limbuka okuti, va fetika oku kuata esanju. Kuenje, keteke liaco nda limbuka okuti, omãla vaco va kala ombanjaile ya tunda ku Yehova omo liesumuo nda kuata.”

6, 7. (a) Ekolelo lietu li pamisiwa ndati eci tu longisa Embimbiliya komanu? (b) Eci tu limbuka okuti omanu tu longisa Embimbiliya va kasi oku kapako ovina va lilongisa, ci vokiya ndati esanju lietu kuloño wa Suku?

6 Oku longisa Embimbiliya komanu, ci pamisa ekolelo lietu kuenda ekolelo liavo. Upostolo Paulu wa sonehela va Yudea vamue vo koloneke viaye okuti, ka va kapeleko ovina va kala oku longisa poku va sapuila hati: ‘Ove o longisa ukuene, ove muẽle ku lilongisavo?’ (Va Rom. 2:21) Ovina viaco via litepa lupange akundi votembo yosi va siata oku linga koloneke vilo! Ovo va kuete epuluvi lioku longisa omanu valua Embimbiliya. Osimbu ka va endele kupange woku kunda, va lipongiya ciwa, kuenda va konomuisa atambululo va ka eca komanu va linga apulilo amue. Manji umue ukundi wotembo yosi o tukuiwa hati Janeen, wa popia hati: “Eci ndi sanga epuluvi lioku longisa ocili komanu, ndi kuata esanju, kuenda ekolelo liange li pamisiwa.”

7 Eci tu limbuka okuti omanu tu longisa Embimbiliya va kasi oku kapako ovina va lilongisa, ci vokiya esanju lietu kuloño wa Suku. (Isa. 48:17, 18) Ovina viaco vi tu kuatisa oku amamako oku kapako olonumbi viaco komuenyo wetu. Manji ukuavo o tukuiwa hati Adrianna, wa popia hati: “nda va Nda omanu va kolela kolondunge viavo muẽle, omuenyo wavo ka u kuata esilivilo. Pole, nda va kolela kolondunge via Yehova, va tambula asumũlũho alua.” ­Manji ukuavo o tukuiwa hati Phil, wa popia hati: “O limbuka ndomo Yehova a pondola oku pongolola omuenyo womanu vana ka va kuatele ekalo liwa omo lioku seteka oku linga apongoloko poku kolela kolondunge viavo muẽle.”

8. Momo lie oku talavaya kumue la vamanji kupange woku kunda, ci kuetele esilivilo?

8 Oku talavaya kumue la vamanji kupange woku kunda, ci pamisa ekolelo lietu. (Olosap. 13:20) Akundi valua votembo yosi, va siata oku talavaya calua kupange woku kunda kumue la vamanji vakuavo. Oku ci linga, ci va kuatisa oku sanga ‘epuluvi lioku li kolisa pokati.’ (Va Rom. 1:12; tanga Olosapo 27:17.) Manji umue ukundi wotembo yosi o tukuiwa hati Lisa, wa popia hati: “Kupange ndi talavaya, omanu vaco va kuete ocituwa coku lipanda, kuenda vakuepela. Eteke leteke, o yeva lika olombonde, kuenda upopi ũvi. Ovina viaco ovio lika va pitisa kovaso. Olonjanja vimue o pembuiwa omo lioku kala Ukristão. Pole, oku talavaya kumue la vamanji kupange woku kunda, ci pamisa ekolelo lietu. Kesulilo lieteke ndaño nda kava, pole, ndi kuata esanju eci ndi tiukila konjo.”

9. Oku talavayela kumosi lohueli yetu kupange wakundi votembo yosi, ci pamisa ndati olohuela vietu?

9 Oku talavayela kumosi lohueli yetu kupange wakundi votembo yosi, ci pamisa olohuela vietu. (Uku. 4:12) Manji Madeline okuti o kasi kumue lulume waye kupange wakundi wotembo yosi vokuenda kuanyamo alua, wa popia hati: “Ame kumue lulume wange tua siata oku sokiya otembo yoku sapela catiamẽla kupange tua linga vokuenda kueteke, ale tu kũlĩhĩsa ocinimbu cimue Cembimbiliya tua tanga okuti ci pondola oku tu kuatisa kupange woku kunda. Osimbu tu amamako oku kundila kumosi unyamo lunyamo, ukamba wetu u li vokiya.” Manji ukuavo o tukuiwa hati Trisha, wa popiavo hati: “Ame lulume wange tu yuvula oku levala olombongo, kuenda ka tu sakalala loku kuata olombongo vialua. Omo okuti tu kuete esokiyo limuamue liupange, tu tiamisila utima koku nyula omanu tua kundila, kuenda oku longisa Embimbiliya. Poku ci linga, tu pamisa olohuela vietu.”

Nda tua litumbika kupange wakundi votembo yosi, tu pondola oku kuata esanju lialua komuenyo (Tala ocinimbu 9)

10. Eci tu pitisa kovaso Usoma wa Suku loku tambula ekuatiso liaye, ci tu kuatisa ndati oku kolela kokuaye?

10 Ekolelo tu kuetele Yehova li livokiya eci tu pitisa kovaso Usoma waye, kuenje o tu kuatisa, kuenda tu limbuka okuti, o tambulula olohutililo vietu. Akristão vosi vocili, va siatavo oku limbuka ekuatiso liaco. Akundi votembo yosi va siata oku limbuka okuti, Yehova o pondola oku va kuatisa oku amamako kupange wavo. (Tanga Mateo 6:30-34.) Manji umue o tukuiwa hati Curt okuti ukundi wotembo yosi kuenda wa siata oku nyula akongelo olonjanja vimue, wa lalekiwa oku nyula ekongelo limue. Poku tunda konjo yaye toke kekongelo liaco, o sukila oku linga ungende wolowola vivali lakũi atatu kakukutu. Omo okuti eye kumue lukãi waye akundi votembo yosi, va kapa lika vekãlu liavo ongasolina yoku enda kekongelo, pole, ka va kuatele olombongo vioku landa ongasolina yoku tiukila konjo.” Kuenje manji Curt wa amisako hati: “Nda li pula nda onjila nda nõlapo ya sunguluka.” Noke yoku likutilila, va nõlapo oku tẽlisa ocikele caco loku kolela okuti, Suku o pondola oku va ĩha ovina va sukila. Osimbu va kala oku lipongiya, manji umue ukãi wa va vilikiya, kuenda wa va sapuila hati, o yongola oku va ĩha ombanjaile yimue. Ombanjaile yaco, olombongo va sukilile oco va linge ungende wavo. Omo liaco, manji Curt wa popia hati: “Nda wa pita lulandu ndowu, ci leluka oku limbuka okuti, Yehova eye o tu ĩha ovina tu sukila.”

11. Asumũlũho api akundi votembo yosi va siata oku tambula?

11 Akundi votembo yosi va limbuka okuti, osimbu va talavaya calua kupange woku kunda, va pamisa ukamba wavo la Yehova, kuenje ci va kuatisa oku ‘tambula’ asumũlũho alua. (Esin. 28:2) Pole, akundi votembo yosi va siatavo oku liyaka lovitangi. Lomue ufendeli wa Suku ka kuete ovitangi via tunda kesino lia Adama. Akundi vamue votembo yosi va siata oku siapo upange wavo vokuenda kuotembo yimue omo liovitangi. Pole, citava okuti ovitangi viaco vi tetuluiwa. Nye ci pondola oku kuatisa akundi votembo yosi oku amamako kupange wavo?

AMAMAKO KUPANGE WAKUNDI VOTEMBO YOSI

12, 13. (a) Nda ukundi wotembo yosi ka pondola oku tẽlisa olowola vokuenda kuosãi, nye a sukila oku linga? (b) Momo lie ci kuetele esilivilo oku linga esokiyo lioku tanga Embimbiliya oloneke viosi, elilongiso lio pokolika, kuenda oku sokolola ovina tua lilongisa?

12 Akundi votembo yosi va kuete upange walua woku linga. Ndaño okuti ka ca lelukile oku linga ovina viosi va yongola, pole, va sukila oku linga esokiyo liwa oco va tẽlise ovikele viavo. (1 Va Kor. 14:33, 40) Nda ukundi wotembo yosi ka pondola oku tẽlisa olowola vokuenda kuosãi, o sukila oku kũlĩhĩsa kovina a siata oku pesila otembo yaye. (Va Efe. 5:15, 16) Eye o sukila oku lipula ndoco: ‘Nda siata hẽ oku pesila otembo yalua kovitalukilo? Citava hẽ okuti ndi linga esokiyo limue liwa? Ndi sukila hẽ oku linga esokiyo liwa liupange wange woku sanda eteku?’ Ukristão o pondola oku popia hati, ca leluka oku vokiya ovina vikuavo kesokiyo a linga. Pole, akundi votembo yosi va sukila oku konomuisa esokiyo liavo olonjanja viosi, kuenje, nda ci sukiliwa, va pondola oku linga apongoloko amue.

13 Oku tanga Embimbiliya oloneke viosi, elilongiso lio pokolika, kuenda oku sokolola ovina va lilongisa, ci panga onepa kesokiyo liakundi votembo yosi. Ovo va sukila oku kũlĩhĩsa oco ka va ka pesile otembo yalua kovina ka vi kuete esilivilo lia velapo. (Va Fil. 1:10) Sokolola ndeci okuti, ukundi umue wotembo yosi o tiuka lika konjo kekumbi noke yoku talavaya calua kupange woku kunda. Ndaño okuti wa linga esokiyo lioku pongiya ovipama viohongele, pole, tete o tanga ovikanda a tambula kakamba vaye. Kuenje, o fetika oku soneha atambululo ovikanda viaco. Noke, o tala vovikanda viasapulo oco a kũlĩhĩse nda ondando yovina a yongola oku landa ya livokiya ale sio. Kuenje, o limbuka okuti, papita ale olowola vivali, pole, ka fetikile handi oku pongiya ovipama viohongele. Momo lie a kuetele ocitangi caco? Nda ukuakuyoloka o yongola oku amamako locikele caye, o sukila okulia ku pamisa ciwa etimba ­liaye. ­Cimuamue ­haico ci pita lukundi wotembo yosi okuti, o sukila oku linga elilongiso lio pokolika olonjanja viosi, oco amameko lupange waye.—1 Tim. 4:16.

14, 15. (a) Momo lie akundi votembo yosi va sukilila oku ambata omuenyo wa leluka? (b) Nda umue pokati kakundi votembo yosi o liyaka lovitangi, nye a sukila oku linga?

14 Akundi votembo yosi va siata oku likolisilako oco va ambate omuenyo umue wa leluka. Yesu wa vetiya olondonge viaye oco vi kuate iso lia yela. (Mat. 6:22) Momo, wa ambatele omuenyo wa leluka okuti, lacimue co tateka oku tẽlisa upange waye woku kunda. Eye wa popia hati: “Akẽle a kuete alungi, lolonjila viovusenge vi kasi lovianju viavio, puãi Mõlomanu ka kuete apa a kunamisila utue waye.” (Mat. 8:20) Ocili okuti, akundi votembo yosi va lilongisa oku kuama ongangu ya Yesu. Pole, nda va kuete ovina vialua, ci lekisa okuti, va sukila oku sanda otembo yoku vi tata, ale oku vi semulũla.

15 Akundi votembo yosi va kũlĩha okuti, va kasi oku linga upange umue u likasi, pole, ka ci lomboloka okuti, va velapo vakuavo. Momo va kũlĩha okuti, upange wavo ombanjaile yimue ya tunda ku Yehova. Oco va amameko lupange wavo, va sukila oku kolela ku Yehova. (Va Fil. 4:13) Citava okuti va liyaka lovitangi. (Osa. 34:19) Nda va pita lovitangi viaco, ka va sukila oku siapo upange wavo. Pole, tete va likutilila ku Yehova oco a va ĩhe olonumbi va sukila oku kuama, kuenda ekuatiso. (Tanga Osamo 37:5.) Osimbu va amamako oku limbuka ndomo Yehova a va kuatisa, va pamisa ukamba wavo laye, momo eye Isiavo wokilu.—Isa. 41:10.

O PONDOLA HẼ OKU IÑILA KUPANGE WAKUNDI VOTEMBO YOSI?

16. Nye o sukila oku linga, nda o yongola oku kala ukundi wotembo yosi?

16 Nda o yongola oku kuata asumũlũho nda ana vamanji va litumbika kupange wakundi votembo yosi va kasi oku tambula, likutilila ku Yehova oco a ku kuatise oku tẽlisa onjongole yove. (1 Yoa. 5:14, 15) Sapela la vamanji vana okuti akundi votembo yosi. Sokiya ocimãho coku kala ukundi wotembo yosi. Manji Keith lukãi waye Erika, va pokola kolonumbi viaco. Momo va kuama ongangu yolohueli vina vi kuete anyamo amuamue lavo. Noke yoku tokekisa olohuela viavo, va landa onjo yimue kuenda ekãlu liokaliye, kuenje, va litumbika kupange wakundi votembo yosi. Omo liaco, va popia vati: “Tua simĩle okuti, ovina viaco vi tu nenela esanju lialua, pole, ka tua muile esanju liaco.” Eci manji Keith a siapo upange waye woku sanda eteku, wa fetika upange wakundi va sokamo. Kuenje, wa popia hati: “Upange wakundi votembo yosi, wa njivaluisa esanju li tunda koku enda kupange woku kunda.” Noke, va linga akamba volohueli vimue okuti akundi votembo yosi okuti, via va kuatisa oku limbuka esanju li tunda koku ambata omuenyo wa leluka, kuenda oku kala akundi votembo yosi. Nye manji Keith lukãi waye Erika va linga? Ovo va popia vati: “Tua linga ulala wovimaho viosi tua kuata, kuenda tua vi konomuisa lutate.” Noke, veya oku linga akundi votembo yosi.

17. Momo lie o sukilila oku linga apongoloko amue komuenyo wove oco o kale ukundi wotembo yosi?

17 Anga hẽ o pondola oku kala ukundi wotembo yosi? Nda wa limbuka okuti, ku pondola oku kala ukundi wotembo yosi, likolisilako oku endaenda kupange woku kunda, oco o pamise ukamba wove la Yehova. Nda wa likutilila ku Yehova loku sokolola ekalo liove, o limbuka okuti, apongoloko wa linga komuenyo wove, a ku kuatisa oku kala ukundi wotembo yosi. Eci o fetika upange wakundi votembo yosi, esanju liove li livokiya calua okuti, alikolisilo wa linga a sule. Nda wa pitisa kovaso Usoma wa Suku, loku yuvula oku velisapo olonjongole viove, o kuata esanju lialua. (Mat. 6:33) Nda wa ci linga o kuata esanju li tunda koku longisa omanu. Handi vali, o pondola oku kuata epuluvi lioku vangula ovina viatiamẽla ku Yehova, kuenda oku vokiya ocisola u kuetele. Momo ci ku kuatisa oku sanjuisa utima wa Yehova.