Skip to content

Skip to table of contents

O ci Ivaluka?

O ci Ivaluka?

Ove hẽ wa sola oku tanga ovipama Viutala Wondavululi via sandekiwa volosãi via pita? Nda wa vi sola, tambulula apulilo a kuãimo:

Otembo yipi Yesu a kundila ‘ovangelo vãvi va kala vokayike’? (1 Pet. 3:19)

Citava okuti Yesu wa va kundila noke yoku pinduiwa, kuenje, wa va sapuila ovina viatiamẽla keyambulo va ka tambula.—15/6, kemẽla 23.

Ovitangi vipi vitatu omanu va kuela onjanja yavali va sukila oku yula oco olohuela viavo vi ende ciwa?

Ovitangi viaco vievi: Ku ka ecelele okuti, ovitangi wa liyaka lavio volohuela viove viatete, vi ku tateka oku kuata esanju volohuela viove viokaliye. Likolisilako oku kuata ukamba lomanu vana okuti, ka va kũlĩhĩwile lohueli yove yokaliye. Likolisilakovo oku kolela kohueli yove yokaliye, ndaño okuti, ohueli yove yatete ka ya lekisile esunguluko.—1/7, kamẽla 9-10.

Otembo yipi Yesu a ka sombisa olomeme lolohombo? (Mat. 25:32)

O ka ci linga eci a keya oco a sombise omanu vosi vokuenda kuohali ya piãla, noke yoku nyõla atavo esanda.—15/7, kemẽla 6.

Otembo yipi vakuakutomba ovihandeleko va tukuiwa volusapo luotiliku losoka va ka lila loku likeleketa ovayo? (Mat. 13:36, 41, 42)

Va ka lila vokuenda kuohali ya piãla, eci va ka limbuka okuti, ka va kuete onjila yoku puluka kenyõleho.—15/7, kemẽla 13.

Otembo yipi olondaka via Yesu viatiamẽla kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka via fetika oku tẽlisiwa? (Mat. 24:45-47)

Ka via fetikile oku tẽlisiwa ko Pendekoste yunyamo wa 33 K.K., pole, via tẽlisiwa noke liunyamo wo 1914. Kunyamo wo 1919, ukuenje waco, wa nõliwa oco a ece okulia ku vakuanjo yaye, oku kongelamo Akristão vosi vocili, va kasi oku tekuiwa lokulia kuespiritu.—15/7, kamẽla 21-23.

Otembo yipi Yesu a nõla ukuenje wa kolelua, oco a tate ovina viaye viosi?

O ka ci linga kovaso yoloneke, vokuenda kuohali ya piãla, eci ukuenje wa kolelua a ka tambula onima yaye kilu.—15/7, kemẽla 25.

Anga hẽ olonduko viomanu vamue ka vi sangiwa Vembimbiliya omo okuti, va kala vãvi, ale ka va kuatele esilivilo?

Tu sukila oku yuvula ovisimĩlo via tukuiwa ndeti. Embimbiliya ka li tukula olonduko viomanu vamue va kuata ovituwa viwa, kuenda via vana va kuata ovituwa vĩvi. (Ruti 4:1-3; Mat. 26:18) Pole, tua kũlĩha lika olonduko viovangelo vavali vakuekolelo.—1/8, kemẽla 10.

Ndaño okuti, ci soka 230 Kolombangi Via Yehova via kuatisiwa lunene wa Suku, nye ca vi kuatisa oku puluka kungende via linga, poku tunda vokayike ko Sachsenhausen?

Ndaño okuti via honguele omo lionjala, kuenda oku vela, pole, via livetiya pokati oco via amameko lungende wavo.—15/8, kemẽla 18.

Momo lie ulandu wa va Isareli woku yoka Olui Yordão oco va Iñile Vofeka Yohuminyo, u pamisila ekolelo lietu?

Ndaño okuti olui lue yukile ovava, pole, Yehova wa talamisa ovava, oco afendeli vaye va yokele kesinya likuavo. Omo okuti ulandu waco wa pamisa ekolelo liavo, kuenda wa va kuatisa oku kolela ku Yehova, u pamisavo ekolelo lietu.—15/9, kemẽla 16.

Uvangi upi u lekisa okuti, Embimbiliya li tukula avala olonjanja vialua?

Embimbiliya poku tukula avala, li lekisa okuti, Suku wa kũlĩha okuti, avala a pondola oku vetiya ovisimĩlo viomanu, kuenda a tu kuatisa oku limbuka ovina.—1/10, kamẽla 14-15.

Ocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Mika 5:5, catiamẽla kolosoma, kuenda kangombo ci kasi oku tẽlisiwa ndati koloneke vilo?

Tua kũlĩha okuti, ‘angombo epanduvali lolosoma ecelãla’ va tukuiwa kelivulu lia Mika 5:5, va lomboloka akulu vekongelo. Momo, va kasi oku pamisa ekolelo liafendeli va Yehova, omo lielambalalo va lavoka kovaso yoloneke.—15/11, kemẽla 20.

Momo lie tu sukilila ekuatiso lia Suku?

Tu sukila olonumbi via Suku, kuenda atambululo a tu kuatisa oku tetulula ovitangi vietu. Eye, o tu kuatisa oco tu kuate esanju komuenyo, kuenda ekalo liwa. Momo, tua kũlĩha okuti, o ka tẽlisa olohuminyo viaye vi sangiwa Vembimbiliya.—1/12, kamẽla 4-6.