Skip to content

Skip to table of contents

Yehova wa va Teyuila Vulembo Wolomunda

Yehova wa va Teyuila Vulembo Wolomunda

ETEKE limue komẽle, eci ukãi umue a pasuka, wa mola okanjeke kamue ka kala puvelo wepito liaye. Eci a nõla okanjeke kaco, wa limbuka okuti, lomue wa kala vokololo. Noke, wa sima okuti, pamue akombe vamue ovo va sia okanjeke kaco puvelo koñolosi. Eci ukãi waco a tikula okanjeke kaco, wa iñila lonjanga vonjo yaye, kuenje wa yika epito! Eci a kutulula okanjeke kaco, wa limbuka okuti, mua kala alivulu a lombolola ovina Viembimbiliya okuti, ombiali ya handeleka omanu oco ka a ka tangiwe! Omo liaco, wa kuata okanjeke kaco peka, kuenje wa eca olopandu ku Yehova vohutililo, omo lialivulu a nõla.

Ulandu wa tukuiwa ndeti, u sokisiwa lovolandu akuavo a pita kofeka yo Alemanya oku upisa kunyamo wo 1930. Ombiali yimue ongangala, eci ya kapiwa kuviali kunyamo wo 1933, ya handeleka Olombangi Via Yehova oco vi liwekepo oku kundila omanu vovikanjo vialua viofeka yaco. Manji Richard Rudolph okuti cilo o kuete ci pitahãla 100 kanyamo, a wa popia hati: “Ocihandeleko ca tumbikiwa lombiali yomanu, ka ci pondola oku tateka oku sandekiwa Kusoma wa Yehova, kuenda onduko yaye. Alivulu a sandekiwa lukuenje wa lunguka, a tu kuatisa oku linga elilongiso lietu Liembimbiliya, kuenda kupange woku kunda. Pole, ka ca lelukile oku kuata alivulu aco, momo a tatekiwa lombiali yofeka. Omo liaco, tua kuata esakalalo lialua, momo, ka tua kũlĩhĩle ndomo tu pondola oku amamako lupange woku kunda.” Noke, manji Richard, wa limbuka okuti, o sukila oku kuatisa kupange waco lonjila yimue okuti, olombiali ka vi limbuka ndomo u lingiwa. Momo, vamanji va sukilile oku pita vulembo wolomunda, oco va linge upange waco.—Olong. 9:36.

POKU LINGA OVONGENDE VA ENDA OKU LI SANGA LOVINGUMBA

Nda wa linga ungende loku pita kohulo yolui lu tukuiwa hati Elba, o pitĩla Kolomunda via Lepa vi tukuiwa hati, Krkonoše, vi kasi pokati ko Republika Tcheka, kuenda o Polonia. Olomunda viaco vi kuete eci ci soka 1.600 kolometulu. Ovio vi tukuiwa hati, ocifuka co Artiku okuti, vi kasi vocakati co Europa. Kofeka yaco vokuenda kuolosãi epandu, kua siata oku kala ocikokoto calua okuti, olonjanja vimue ci kuata olometulu vitatu koku lepa kuaco. Omanu vana ka va kapeleko ekalo liotembo, citava okuti va pita vombundu, kuenda vocikokoto, kuenje, ca enda oku tateka ungende wavo.

Tunde kosimbu, olomunda viaco via siata oku tepisa olongave vialupale, kuenda ovoviali. Ka ca lelukile oku pita volomunda viaco, momo kosimbu omanu va enda oku selekamo ovina vialua. Vokuenda kunyamo wo 1930 eci Olomunda via Lepa via tepiwa kofeka yo Chekoslovakia kuenda yo Alemanya, Olombangi Via Yehova via fetika oku pita volonjila vina ovingumba via enda oku pita. Momo lie? Momo va enda oku ambata alivulu a sandekiwa lukuenje walunguka kolofeka vikuavo oco omanu va tange alivulu aco. Manji Richard wa kalavo pokati kavamanji vaco.

Vamanji va enda oku wala uwalo ndowu wa vakuakunyula olofeka poku pita Volomunda Via Lepa oco va tuale alivulu ko Alemanya

VA KUATA OVITANGI ‘POKU LINGA OVONGENDE’

Manji Richard wa popia hati: “Kesulilo liolosemana, tua enda oku pita volomunda kumue la vamanji va soka epanduvali, kuenda amalẽhe va enda oku wala uwalo ndowu womanu va linga ungende woku nyula olofeka. Poku tunda ko Alemanya toke kofeka yo Špindlerův Mlýn, tua enda oku pita volomunda ci soka olowola vitatu.” Oco tu pitĩle kofeka yo Cheka, tua enda oku linga ungende u soka 16.5 kolokilometulu. Kotembo yaco, omanu valua va tunda ko Alemanya, va kala volupale luaco. Pokati komanu vaco pa kala ulume umue o talavaya kovapia okuti, wa enda oku kuatisa vamanji. Omo okuti wa kuata okalosa mu endela omanu, wa enda oku ambatelamo olokasia vialivulu via kala ocipepi lolupale okuti, vi tunda kofeka yo Praga. Eci a pitĩla vepia liaye, o seleka olokasia viaco vovinene toke eci kuiya vamanji vamue oco va vi tuale kofeka yo Alemanya.

Manji Richard wa amisako hati: “Eci tu pitĩla kepia, tu longeka olokasia viaco volonjeke vietu. Omunu lomunu pokati ketu, ambata eci ci soka 50 kolokilu.” Oco ka va ka kuatiwe lovanyãli, va enda oku fetika ungende wavo poku iñila kuekumbi, kuenje, va pitĩla konjo kociteketeke. Manji Ernst Wiesner okuti wa kala ukuakunyula akongelo, wa lombolola ndomo va enda oku linga ungende waco, oco ka va ka kuatiwe. Eye wa popia hati: “Kua kala vamanji vavali va pita kovaso okuti, nda va ñualehela lomunu umue, va eca ondimbukiso locinyi. Noke, vamanji va ambata olokasia vialivulu, va enda lika 328 kolometulu, kuenje, va iñila vusenge. Noke, va kevelela toke eci vamanji vavali va tiuka oco va ece kokuavo ondimbukiso yi va kuatisa oku linga ungende okuti, yi pongoluiwa lika noke liosemana yimosi.”Vamanji, ka va endele lika oku kuatela ohele olosipayu vio ko Alemanya.

Manji Richard wa popiavo hati: “Onjanja yimue, eci vamanji va tunda vofeka yo Cheka, nda sialele omo lioku talavaya toke koñolosi. Kuenje, nda linga ungende waco likaliange. Ka ca lelukile oku pita vowelema, omo liombela ya loka lociwe. Nda nyelile vokuenda kuolowola vialua, omo lioviti via kala vonjila. Omanu valua va fila vonjila yaco. Pole, nda li sanga lika la vamanji komẽle, eci va kala oku tiuka.”

Vamanji vamue, va pita anyamo atatu loku linga ovongende volomunda olosemana viosi. Kotembo yombambi, vamanji va enda oku wala olombota oco va ambate olokasia viavo vialivulu. Olonjanja vimue vamanji va soka 20, va enda oku pita volonjila vitito kutanya, oco va iñile vofeka yikuavo. Ovo va enda oku linga ovongende aco kumue la vamanji akãi, oco omanu va sime okuti, vakuakunyula olofeka. Vamue pokati kavo, va enda oku pita kovaso oco okuti, eci va limbuka cimue ci kapa kohele omuenyo wavo, va tumula olosiapeu viavo.

Ocikokoto ca kapele kohele ungende wa vamanji poku pita Volomunda Via Lepa

Nye vamanji va enda oku linga koñolosi poku tiuka kungende woku tuala alivulu? Poku tiuka, va enda oku kũlĩhĩsa nda alivulu osi a eciwa ku vamanji. Va enda oku ci linga ndati? Noke yoku longeka ciwa alivulu, va enda oku a tuala pocitumãlo coku londela vomboyo ko Hirschberg. Olokasia viaco, via enda oku tumiwa kolonepa via litepa kofeka yo Alemanya. Kuenje, alivulu aco a enda oku eciwa kuvamanji vuyombeki, ndomo ca lomboluiwa kefetikilo liocipama cilo. Momo, nda umue wa kuatiwa loku eca alivulu, o kapiwa vokayike. Eteke limue, ovanyãli va sanga vamanji ocipikipiki.

Kunyamo wo 1936, ovanyali va sanga alivulu a selekiwile pocitumãlo cimue ocipepi lofeka yo Berlim. Pokati kalivulu aco pa kala otulonjeke tutatu tua tunda ko Hirschberg okuti, lomue wa kũlĩha omunu wa tuma otulonjeke tuaco. Noke, olosipayu via kũlĩhĩsa lutate ololetala via sonehiwa kotulonjeke tuaco, kuenje eci via sanga manji yaco, vo kuata. Noke yoku linga akonomuiso akuavo, va kuata vamanji vavali, oku kongelamo manji Richard Rudolph, kuenje va tualiwa vokayike. Ndaño okuti vamanji olonjanja vimue va enda oku kuatiwa, pole, vamue pokati kavo, va amamako oku linga ovongende oku tuala alivulu.

CECI TU LILONGISA VULANDU WACO

Alivulu vamanji va enda oku ambata loku pita Volomunda Via Lepa, a kuatisa calua Olombangi Via Yehova vio ko Alemanya. Pole, vamanji ka va endele lika oku pita Volomunda Via Lepa, poku ka tuala alivulu. Momo, vamanji va enda oku pita volonjila vikuavo oco va iñile vofeka. Kuenje, va linga ovongende aco toke kunyamo wo 1939, eci asualali vo ko Alemanya va tambula ofeka yo Chekoslovakia. Vamanji va kala kolofeka ocipepi lo Alemanya ndeci: Ofeka yo Fransa, yo Holanda, kuenda yo Suisa, ndaño omuenyo wavo wa kala kohele, pole, va enda oku tuala alivulu ku vamanji va kala oku lambalaliwa.

Koloneke vilo, tu pondola oku tambula alivulu alua tu sukila. Ocili okuti, o pondola oku tambula elivulu liokaliye Vonjango Yusoma, ale o liupa vonumbi yetu yo jw.org. Momo lie ku sokoluila upange wa lingiwa, oco o tambule elivulu liaco? Koloneke vilo, citava okuti lomue o sukila oku pita volomunda via lepa vi kuete ocikokoto kumue lowelema, oco o tambule alivulu o sukila. Pole, kuli vamanji valua va lieca olumue kupange waco oco o tambule alivulu.

a Manji Richard, wa kundila volupale luo Hirschberg, Vekongelo lio Silesia. Koloneke vilo, olupale luaco lu tukuiwa hati, Jelenia Góra, kombuelo yofeka yo Polonia.