Skip to content

Skip to table of contents

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Ovina vipi va Yudea vo kocita catete va kũlĩhĩle viatiamẽla ‘koku tukuluka’ kua Mesiya?

Koloneke via Yoano Upapatisi, “omo okuti omanu va kala oku lavoka Mesiya, vosi yavo va fetika oku sokolola catiamẽla ku Yoano loku li pula vati: ‘Anga hẽ u eye Kristu?’” (Luka 3:15, NW) Momo lie va Yudea va kalela oku lavoka oku iya kua Mesiya? Va kuete esunga lieci va ci lingila.

Noke lioku citiwa kua Yesu, ungelo umue wa Yehova, wa molẽha kangombo va kala oku lisa olomeme viavo ocipepi lo Beteleme Ungelo waco wa eca esapulo hati: “Etaili vimbo lia Daviti muo citilui Upopeli, eye Kristu Ñala.” (Luka 2:8-11) Noke, ‘olohoka viovangelo vakuavo vo kilu, via li kongela lungelo waco, kuenje, via sivaya Suku, viti: * ‘Kilu, ulamba ku Suku. Kilu lieve ombembua pokati komanu Suku a sanjukila.’—Luka 2:13, 14.

Esapulo liaco, lia komohĩsa angombo ambombe. Kuenje, va lupukila ko Beteleme, kuna va sanga Yosefe la Maria, kuenda Yesu oñaña. ‘Kuenje, va sapula ovina ovangelo va lombolola viatiamẽla koñaña yaco. Omo liaco, ‘vosi va ci yeva, va komõha ovina angombo va sapula.’ (Luka 2:17, 18) Ondaka yokuti, ‘vosi va ci yeva,’ yi lomboloka okuti, angombo va eca esapulo liaco ku Yosefe la Maria, kuenda komanu vakuavo. Eci angombo va tiukila kolonjo viavo, ‘va tumbangiya loku sivaya Suku omo liovina va yeva, levi va mola ndeci va va sapuila.’ (Luka 2:20) Angombo ka va selekele ovina viwa va yeva viatiamẽla ku Kristu!

Eci Maria a nena omõlaye watete ko Yerusalãi, oco a eciwe ku Yehova, ndomo ca kisikiwile Vocihandeleko ca eciwile ku Mose, Uprofeto Ana, ‘wa pandula Yehova Suku, kuenje, wa popia ovina viatiamẽla koñaña yaco, loku vi sapuila komanu vosi va kala oku lavoka eyovo lio Yerusalãi.’ (Luka 2:36-38; Etu. 13:12) Omo liaco, esapulo liatiamẽla ku Mesiya lieya oku li sanduila kolonepa viosi.

Noke, “olonoño vio kutundilo vieya ko Yerusalãi kuenje via popia, viti: ‘O li pi u wa citiwa oco a linge Soma ya va Yudea?’ Momo tua mola olumbungululu luaye kutundilo kuenje tueya oku u fendela.” (Mat. 2:1, 2) Handi vali, “eci Soma Herode a ci yeva wa sakalala, kuenje, o Yerusalãi yosi ya sakalalavo. Noke, wongolola ovitunda viosi vinene la vakuavisonehua vofeka, yu wa va pula hati: ‘Kristu o citiwila pi?’” (Mat. 2:3, 4) Omo liaco, omanu valua va fetika oku popia vati: Mesiya una tua kala oku lavoka wa tukuluka! *

Elivulu lia Luka 3:15, lia tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, li lekisa okuti, vamue pokati ka va Yudea va simĩle okuti, Yoano Upapatisi eye Kristu. Pole, Yoano wa popia hati: ‘U o ñuai konyima wa mbelapo. Sia sungulukilile oku ambata olohaku viaye. Eye oku papatisi lespiritu sandu kuenda londalu.’ (Mat. 3:11) Olondaka Yoano a tukula ndeti, via vetiya omanu oku kuata elavoko lioku tukuluka kua Mesiya.

Anga hẽ va Yudea vo kocita catete, va kũlĩhĩle otembo Mesiya a laikele oku tukuluka, ndomo ca lekisiwa vocitumasuku ca Daniele 9:24-27, ci lombolola 70 kolosemana? Ndaño ka tu patãla ulandu waco, pole, ka tu pondola oku lombolola nda va ci kũlĩhĩle ale sio. Momo, koloneke via Yesu, omanu valua va kuata atatahãi atiamẽla kueci ci soka 70 kolosemana, kuenda toke cilo ka tu tẽla oku eca etambululo lia suapo. *

Asongui vetavo lia va Yudea va enda oku longisa okuti, va Mesiya vavali va laikele oku tukuluka kesulilo liunyamo wo 490. Pole, ka tua kũlĩhĩle nda vakuetavo lia va Yudea va tiamisila ulandu waco kocitumasuku ca Daniele. Ndaño okuti pamue va ci linga, pole, ka ca lelukile oku limbuka ndomo valua pokati ka va Yudea veya oku yapuisiwa lovisimĩlo viasongui vaco.

Kocita cavali K.K., vamue pokati ka va Yudea va tavele okuti, 70 kolosemana, via fetika eci onembele yatete ya nyõliwa kunyamo wo 607 O.Y., toke koku nyõliwa kuonembele yavali kunyamo wa 70, K.K. Pole, omanu vakuavo, va tiamisila ocitumasuku caco kotembo ya va Makabeu, va kala kocita cavali O.Y. Omo liaco, omanu ka va kuatele elomboloko lia suapo li lekisa ndomo 70 kolosemana via sukilile oku tendiwa.

Nda omanu vo kocita catate K.K., va kuatele elomboloko lia 70 kolosemana, omunu umue nda wa sima okuti, ovapostolo kumue Lakristão vakuavo va kala kocita catete, va kũlĩhĩle uvangi u lekisa okuti, Mesiya wa likuminyiwa, wa tukuluka kotembo ya Yesu Kristu. Pole, ka kuli uvangi u lekisa okuti, Akristão vo kocita catete, va tavele kovisimĩlo viaco.

Kulivo esunga li lekisa okuti, omanu va soneha Avanjeliu, pamue va enda oku sima okuti, ovitumasuku vimue vi sangiwa Vovisonehua vio Heveru, via tẽlisiwa ku Yesu Kristu. (Mat. 1:22, 23; 2:13-15; 4:13-16) Pole, lacimue pokati kovitumasuku viatiamẽla koku iya kua Yesu palo posi, vi kuete elitokeko locitumasuku ca 70 kolosemana.

Omo liaco, ka tu pondola oku eca uvangi wokuti, omanu va kala kotembo ya Yesu va kuatele elomboloko lia suapo liocitumasuku ca 70 kolosemana. Pole, Avanjeliu a lekisa esunga likuavo lieci omanu va kuatela ‘elavoko’ lioku tukuluka kua Mesiya.

^ tini. 4 Embimbiliya ka li lombolola okuti, ovangelo va imba ovisungo eci Yesu a citiwa.

^ tini. 7 Tu sukila oku lipula ndoco: Olonoño via tẽla ndati oku limbuka etokekiso lia kala pokati koku molẽha ‘kuolumbungululu Kutundilo, loku citiwa ‘kuosoma ya va Yudea’? Anga hẽ via yeva esapulo lioku citiwa kua Yesu eci via endele ko Isareli?

^ tini. 9 Oco o kuate elomboloko lia suapo liatiamẽla kueci ci soka 70 kolosemana, tanga elivulu Preste Atenção à Profecia de Daniel!, kocipama 11.