Skip to content

Skip to table of contents

Tu Sanjukili Uvala wa Kameme!

Tu Sanjukili Uvala wa Kameme!

‘Tu yoleli, kuenda tu sanjuki. Momo ya pitĩlapo owola yuvala wa Kameme.’—ESIT. 19:7.

1, 2. (a) Anga hẽ uvala wa kameme u ka nena esanju kilu? (b) Apulilo api a lingiwa?

OCILI okuti, oku li pongiyila uvala umue ka ca lelukile, momo ci sukila otembo yalua. Tu konomuisi uvala umue okuti tunde eci wa fetika oku pongiyiw a pa pita ale ci soka 2.000 kanyamo. Otembo sandombua a ka li sanga la ndombua yi kasi ocipepi. Noke ocisikilo cesanju ci ka fetika kuenje ovangelo vosi va ka imba ocisungo conjolela hati: ‘Yoleli! Momo Yehova Suku yetu Tõlo, o kasi oku viala. Tu yoleli, tu sanjuki, kuenda tu eci esivayo kokuaye. Momo ya pitĩlapo owola yuvala wa Kameme. Ndombua yaye wa liangiliya.’—Esit. 19:6, 7.

2 “Kameme” wa tukuiwa vocinimbu eci Cembimbiliya, Yesu Kristu. (Yoa. 1:29) Uwalo upi a wala? Helie ndombua yaye? Wa lipongiyila ndati uvala waco? Otembo yipi uvala u ka lingiwa? Ndaño okuti uvala waco u ka nena esanju kilu, anga hẽ omanu va kuete elavoko lioku kala palo posi, va ka kuatavo esanju? Osimbu tu konomuisa Osamo 45, tu kuata esanju poku sanga atambululo kapulilo a lingiwa ndeti.

‘UWALO WAYE WA LẼHA ELEMBA LIWA’

3, 4. (a) Nye ci popiwa catiamẽla kuwalo wa sandombua, kuenda nye cu kuatisa oku kuata esanju? (b) Velie ‘omãla vafeko volosoma’ la ‘nasoma’ okuti va sanjukila kumosi la Soma?

3 Tanga Osamo 45:8, 9. Yesu Kristu okuti eye sandombua, o wala uwalo waye wa posoka. Uwalo waco u kuete elemba liwa’ ndeli lio mura, lo kasia, yina va Isareli va enda oku waveka komanu va nõliwa.—Etu. 30:23-25.

4 Osimbu ovisikilo vi fetika, sandombua o sanjuka omo liuvala waco. Eye o sanjukila kumue ‘la nasoma’ okuti olomboloka ocisoko ca Yehova kilu, muna mua kongela ‘omãla vakãi volosoma’ okuti, va lomboloka ovangelo. Kilu kua tunda olondaka vimue viesanju viokuti: ‘Tu yoleli, kuenda tu sanjuki. Momo ya pitĩlapo owola yuvala wa Kameme’!

NDOMBUA WA LI PONGIYILA UVALA

5. Helie o lomboloka “ukãi wa kameme”?

5 Tanga Osamo 45:10, 11. Ocili okuti, vosi yetu tua kũlĩha Sandombua, pole, helie ndombua yaye? Ndombua yaco, ka lomboloka umue o muiwa lovaso, pole, o lomboloka omanu vatiamẽla kekongelo li songuiwa la Yesu Kristu. (Tanga Va Efesio 5:23, 24.) Eye o ka linga onepa kuviali Vusoma wa Mesiya. (Luka 12:32) Akristão olombuavekua va soka 144.000 komanu ‘va kuama Kameme kuosi a enda.’ (Esit. 14:1-4) Omo okuti va linga “ukãi wa Kameme,” vo kuama konjo yaye kilu.—Esit. 21:9; Yoa. 14:2, 3.

6. Momo lie olombuavekua vi tukuiwila hati ‘omõla ufeko wa soma’? Via lalekiwa ndati oku yuvula oku sokolola epata liavo kumue lolonjali viavo via palo posi?

6 Ocili okuti, ndombua o lomboloka ‘omõla ufeko,’ kuenda o tukuiwavo hati, ‘omõla ufeko wa soma.’ (Osa. 45:13) Helie Soma yaco? Yehova. Eye, wa nõla Akristão olombuavekua oco va linge “omãla vaye.” (Va Rom. 8:15-17) Omo okuti olombuavekua vi ka linga ondombua ya Kristu kilu, via lalekiwa oco ka vi ka sokolole vali epata liavo kumue lolonjali viavo via palo posi. Omo liaco, olombuavekua vi sukila oku tiamisila utima ‘kovina viokilu, okuti vioposi havioko.’—Va Kol. 3:1-4.

7. (a) Kristu o pongiya ndati ndombua yaye? Nye a siata oku linga oco a kuatise keposo liaye? (b) Ndombua o ka mola ndati Sandombua?

7 Kristu wa fetika oku pongiya ndombua yaye vokuenda kuanyamo alua, oco a linge laye uvala kilu. Upostolo Paulu wa popia hati: ‘Kristu wa sola ekongelo, kuenje wa eca omuenyo waye okuti, o li kolisa poku li yelisa loku li sukula lovava loku tanga ondaka. O kolisa ekongelo liaye okuti, li lekisiwa kokuaye lulamba, kuenje li lekisiwa tupu lia pua atime lanyõle okuti, li kola hailio lia lipua.’ (Va Efe. 5:25-27) Paulu wa sapuilavo Akristão olombuavekua hati: “Ndu kueteli ukuelume wa soka lukuelume wa Suku, momo nda ku likuminyi uvala kulume umuamue okuti, ndu weci ku Kristu ndufeko wosombolua.” (2 Va Kor. 11:2, NW) Soma Yesu Kristu okuti eye Sandombua, wa sanjukila “eposo” lia ndombua yaye. Omo liaco, o limbuka okuti eye “ñala” yaye kuenje u kekamẽla ndulume waye.

NDOMBUA ‘VO SONGUILA KU SOMA’

8. Momo lie ca sungulukila oku tukula ndombua hati, wa “posuisiwa ciwa”?

8 Tanga Osamo 45:13, 14a. Ndombua wa “pongiyiwa luwalo” wa posoka calua, oco a linge uvala la kameme. Elivulu Liesituluilo 21:2 li lombolola okuti, ndombua o sokisiwa lolupale luo Yerusalãi yokaliye, kuenda wa “li posuisila veyaye.” Olupale luaco luo kilu lu kuete “ulamba wa Suku” kuenda lunina ndewe lia tĩla li sokisiwa lewe li liakula, halio liopululu ndocindalasa.’ (Esit. 21:10, 11) Eposo lio Yerusalãi yokaliye, lia tukuiwa kelivulu Liesituluilo. (Esit. 21:18-21) Ukualosamo wa popia eci catiamẽla “keposo lia ndombua”! Noke yoku lipongiya, uvala waco u ka lingiwila kilu.

9. Helie “soma” va nenela ndombua, kuenda wa posuisiwa ndati?

9 Ndombua o tualiwa kulume waye Soma Mesiya. Eye u ‘pongiya kuenda u yelisa lekuatiso liondaka.’ Ndombua yaco, ‘o kola kuenda wa lipua.’ (Va Efe. 5:26, 27) Ndombua o sukilavo oku wala uwalo wa posoka omo liuvala waco. Omo liaco, “uwalo waye wa pongiyiwa lulu,” kuenda o “tualiwa kusoma luwalo wa tĩla.” Catiamẽla kuvala wa kameme, ‘o walisiwa onanga yovalatanya yi yela tue. Onanga yaco yovalatanya oyo ovilinga via sunguluka violosandu.’—Esit. 19:8.

‘OTEMBO YOKU KUELA’

10. Otembo yipi uvala wa kameme u ka lingiwa?

10 Tanga Esituluilo 19:7. Otembo yipi uvala wa kameme u ka lingiwa? Ndaño okuti ‘ndombua yaye wa liangiliyila’ uvala, pole, ovinimbu vi kuãimo, ka vi lombolola ovina viatiamẽla kuvala waco. Pole, vi lombolola ovina viatiamẽla kohali ya piãla. (Esit. 19:11-21) Anga hẽ ovina viaco vi lekisa okuti, uvala waco u ka fetika osimbu Soma ka tẽlisile oku yula kuaye? Sio. Momo ovolandu a tukuiwa kelivulu Liesituluilo, ka a ka tẽlisiwa ndomo a sangiwa vulala wotembo. Kelivulu Liosamo 45, ku lombolola okuti, uvala u ka lingiwa eci Soma Yesu Kristu a ka malẽha osipata yaye, oco ‘a yule’ ovanyãli vaye.—Osa. 45:3, 4.

11. Nye Yesu a ka linga osimbu ka tẽlisile oku yula kuaye?

11 Tu pondola oku popia okuti ovolandu aco, a ka tẽlisiwa ndoco: Catete, oku nyõliwa “kuocipuepue cinene” ci lomboloka o Bavulono yinene, okuti oyo ocisoko catavo esanda. (Esit. 17:1, 5, 16, 17; 19:1, 2) Noke Kristu, o ka nyõla oluali lulo lua vialiwa la Satana vuyaki wo Harmagedo “okuti ovita vieteke linene lia Suku Tõlo.” (Esit. 16:14-16; 19:19-21) Noke liuyaki waco, Soma o ka tẽlisa oku yula kuaye poku imba Satana kumue lolondele viaye vekungu, muna okuti ka va ka kuata vali unene woku yapuisa omanu, momo va ka kala ndu okuti va fa.—Esit. 20:1-3.

12, 13. (a) Otembo yipi uvala wa kameme u ka lingiwa?(b) Velie va ka sanjukilavo uvala wa kameme kilu? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)

12 Koloneke vilo via sulako, Akristão olombuavekua va pandikisa toke kolofa, va ka pinduiwa, oco va ende kilu. Noke yoku nyõliwa kuo Bavulono Yinene, Yesu o ka kongela Akristão vosi olombuavekua va Soka 144.000, oco va kale kumue laye kilu. (1 Va Tes. 4:16, 17) Osimbu uyaki wo Harmagedo ka wa fetikile handi, vosi va panga onepa ‘ku ndombua,’ va ka enda kilu. Uvala wa Kameme u fetika noke liuyaki wo Harmagedo. Uvala waco, u ka nena esanju lialua! Kelivulu Liesituluilo 19:9, ku popia hati: ‘Ava va lalekiwa kondalelo yuvala wa Kameme va sumũlũha.’ Uvala waco, u ka nenelavo esanju komanu va soka 144.000, okuti vatiamẽla ku ndombua. Soma okuti eye Sandombua, o ka sanjukavo poku mola olombuavekua viosi via likongela kokuaye oco va ‘lie loku nyuila kumue laye komesa vusoma waye.’ (Luka 22:18, 28-30) Uvala waco, ka u sanjuisa lika Sandombua kumue la ndombua.

13 Ndomo tua ci konomuisa kefetikilo liocipama cilo, ovangelo vosi vo kilu va likuete omunga poku imba ocisungo vati: ‘Tu yoleli lesanju, kuenda tu eci esivayo kokuaye. Momo ya pitĩlapo owola yuvala wa Kameme. Ndombua yaye wa liangiliya.’ (Esit. 19:6, 7) Nye ci popiwa catiamẽla kafendeli va Yehova va kasi palo posi? Anga hẽ va ka sanjukilavo uvala waco?

‘VA SONGUIWA LESANJU KUENDA LONJOLELA’

14. Velie “akamba” va ndombua ndomo ca sonehiwa Vosamo 45?

14 Tanga Osamo 45: 12, 14b, 15. Uprofeto Sakariya wa lombolola okuti, koloneke via sulako, omanu vo kolofeka viosi va ka sanjukila oku fendela Yehova kumue lolombuavekua. Eye wa soneha ndoco: “Koloneke viaco, alume ekũi va tunda kolofeka vialimi osi. Va kuata konanga yu Yuda umosi, vati: ‘Tuenda love, momo tua yeva okuti Suku o kasi lene.’” (Sak. 8:23) Elivulu Liosamo 45:12, li lombolola okuti, “alume ekũi” va lomboloka omõla ufeko wa Turo okuti “eye wa piãla kukuasi.” Ovo va eca olombanjaile kolombuavekua via siala palo posi, kuenda va siata oku va kuatisa konepa yespiritu. Tunde kunyamo wo 1935, olombuavekua via siata oku kuatisa omanu valua oku ‘kala vakuesunga’ oco va lilongise ovina viatiamẽla ku Yehova. (Dan. 12:3)lume ekũi va tukuiwa ndeti, va kasi oku fendela Yehova kumue lolombuavekua, poku yuvula alongiso osi esanda. Eli olio esunga lieci va tukuiwila vati, ‘akamba’ va ndombua. Momo va li tumbika ku Yehova kuenda va taviwa okuti va kuãi Sandombua Yesu Kristu okuti, eye Soma.

15. “Akamba” va ndombua va siata oku talavayela ndati kumue lolombuavekua via siala handi palo posi?

15 Olombuavekua via siala palo posi, via siata oku sanjukila “akamba vavo,” momo va likolisilako oku kundila omanu ‘olondaka viwa Viusoma voluali luosi.’ (Mat. 24:14) ‘Espiritu la ndombua, havoko lika va kasi oku popia vati: ‘Enju!’ Pole, vosi va yeva olondaka viaco va popiavo vati: “Enju”! (Esit. 22:17) Ocili okuti, olomeme vikuavo, via siatavo oku yeva olombuavekua vi popia viti: “Enju,” kuenda via li kongelavo ku ndombua loku sapuila komanu vosi va kasi voluali vati: “Enju.”—Yoa. 10:16.

16. Ocikele cipi Yehova a eca kolomeme vikuavo?

16 Akristão olombuavekua va siala handi palo posi, va kuetele ocisola olomeme vikuavo. Ovo va kuete esanju momo va kũlĩha okuti Yehova Isia ya Sandombua wa ecavo ocikele kolomeme vikuavo, coku sanjukila uvala wa kameme kilu. “Akamba vaco,” va ‘songuiwa lesanju lialua, oco va iñile velombe lia soma, ale vonembele yinene yespiritu ya Suku. Omo okuti olomeme vikuavo vi kuete elavoko lioku kala palo posi, vi ka sanjukavo eci uvala wa Kameme u ka fetika kilu. Eli olio esunga lieci, elivulu Liesituluilo, li popela okuti, ‘owiñi wakahandangala utãi kovaso yocalo lo kovaso ya Kameme.’ Owo u kasi oku linga upange u kola wa Yehova vocitali conembele yespiritu palo posi.—Esit. 7:9, 15.

Uvala wa kameme, u ka nenela esanju “kakamba va ndombua” (Tala ocinimbu 16)

“OMÃLA VOVE VA KA PIÑALA OCITUMÃLO COLOSEKULU VIENE”

17, 18. Asumũlũho api uvala wa Kameme u ka nena? Omanu vapi Kristu a ka nõla oco va kale olombuale, kuenda nye va ka linga?

17 Tanga Osamo 45:16. “Akamba va” ndombua ya Kristu, va ka kuata esanju lialua poku mola asumũlũho a tunda kuvala waco voluali luokaliye. Sandombua okuti eye Soma, o ka pindula ‘omanu’ va fa, oco va linge “omãla” vaye palo posi. (Yoa. 5:25-29; Va Hev. 11:35) Pokati “komãla vaco,” Kristu o ka nõlapo vamue oco va linge “olombuale violofeka viosi violuali.” Ocili okuti, Kristu o ka nõla akulu vamue vekongelo va kasi komuenyo koloneke vilo oco va songuile oluali luokaliye.—Isa. 32:1.

18 Kristu vokuenda Kuohulukãi yanyamo Yuviali waye, o ka linga Isia yomanu vosi palo posi. Vana va lekisa ekolelo kocisembi ca Yesu, va ka kuata omuenyo ko pui palo posi. (Yoa. 3:16) Eye o ka linga ‘Isiavo otembo ka yi pui.’—Isa. 9:6, 7.

VA VETIYIWA ‘OKU KEMALISA ONDUKO YAYE’

19, 20. Ovolandu a tukuiwa kelivulu Liosamo 45, a kasi oku kuatisa ndati Akristão vocili koloneke vilo?

19 Tanga Osamo 45:1, 17. Akristão vocili, va sukila oku kapako olondaka vi sangiwa kelivulu Liosamo 45. Olombuavekua via siala handi palo posi, vi kuete elavoko lioku li kongela la vamanji vakuavo kilu kumue la Yesu okuti, eye Sandombua. Olomeme vikuavo vi vetiyiwa oku lekisa epokolo ku Soma yavo wa velapo, kuenda vi kuetevo esanju omo lioku kala akamba va ndombua yaye palo posi. Noke liuvala, Kristu kumue lolombuavekua viaye, va ka nena asumũlũho komanu palo posi. (Esit. 7:17; 21:1-4).

20 Eci tu mola oku tẽlisiwa ‘kuovina viwa’ Usoma wa Suku wa siata oku linga, ka ci tu vetiya hẽ oku longisa omanu catiamẽla konduko yaye? Omo liaco, tu amamiko oku ‘sivaya Soma otembo ka yi pui.’