Skip to content

Skip to table of contents

Yehova Eye Suku Ukuesokiyo Liwa

Yehova Eye Suku Ukuesokiyo Liwa

‘Suku hayeko Suku yombuanja, pole, yombembua.’—1 VA KOR. 14:33.

1, 2. (a) Helie ociluvo catete Yehova a lulika, kuenda co kuatisa ndati? (b) Nye ci lekisa okuti, ovangelo va sokiyiwa ciwa?

 YEHOVA, ululiki wovina viosi vi kasi voluali, wa siata oku linga ovina lesokiyo limue liwa. Ociluvo catete a lulika, Omõlaye Yesu, una Embimbiliya li tukula hati, “Ndaka,” momo eye kapitiya ka Suku. Kuenje, Ndaka wa vumba Yehova vokuenda kuanyamo alua, ndomo Embimbiliya li popia hati: “Kefetikilo Ndaka wa kala ale, kuenje Ndaka wa kala kumue la Suku.” Noke lia amisako ndoco: ‘Ovina viosi via lulikiwa vonduko yaye, nda hayeko nda lacimue ca lulikiwa.’ Pa pita ale ci pitahãla 2.000 kanyamo, tunde eci Yehova a tumĩle Ndaka palo posi. Omo okuti Yesu wa kala omunu umue wa lipua, wa linga ovina viosi Isiaye o tumĩle.—Yoa. 1:1-3, 14.

2 Osimbu Yesu keyile handi palo posi, wa kala ‘omesele’ ya Isiaye. (Olosap. 8:30) Lekuatiso lia Yesu, Yehova wa lulika ovangelo valua kilu. (Va Kol. 1:16) Embimbiliya li tu sapuila eci catiamẽla kovangelo vaco ndoco: ‘Ohulukãi yolohulukãi viovangelo, vi vumba Yehova, kuenda ohuluwa yohuluwa va talama kovaso aye.’ (Dan. 7:10) Yehova Suku wa lulika ovangelo valua va tukuiwa vati, “olohoka” viaye via sokiyiwa ciwa.—Osa. 103:21.

3. Olombungululu viñami vi kasi kilu, kuenda via sokiyiwa ndati?

3 Nye ci popiwa catiamẽla kovina Yehova a lulika ndeci oluali, olombungululu vialua, kuenda ovina vikuavo okuti, lomue o tẽla oku vi tenda? Olombungululu viñami vi kasi kilu? Ukanda umue wasapulo u tukuiwa hati, Houston, Texas, Chronicle, wa lombolola okuti, ekonomuiso liokaliye lia lingiwa lolonoño vimue lia lekisa okuti, koloneke vilo, olonoño via siata oku sima okuti, kilu kuli olohuluwa violohuluwa violombungululu okuti, etendelo liolombungululu va simĩle kosimbu li sule. Anga hẽ olombungululu viaco via sokiyiwa ciwa? Ocili okuti, kuli ovimunga vialua violombungululu vi kasi voviengele. Pole, ocengele cimosi, ci kuete olohuluwa violohuluwa violombungululu. Onepa yalua yoviengele violombungululu vi kasi pamosi.

4. Momo lie ca sungulukila oku popia okuti, afendeli va Yehova palo posi va sokiyiwa ciwa?

4 Ovangelo, kuenda olombungululu vio kilu, via sokiyiwa lonjila yimue yi komõhisa. (Isa. 40:26) Ocili okuti, Yehova o kuetevo afendeli vaye palo posi va sokiyiwa lonjila yimue ya sunguluka. Eye o yongola okuti, va sokiya ciwa ovina, momo, va kuete ocikele coku linga upange umue u kuete esilivilo lia velapo. Ovolandu afendeli va Yehova vo kosimbu, kuenda vo koloneke vilo, a eca uvangi wokuti, Yehova o kasi lavo, momo ‘hayeko Suku yombuanja, pole, yombembua.’—Tanga 1 Va Korindo 14:33, 40.

AFENDELI VA SUKU VO KOSIMBU VA LINGILE ESOKIYO LIWA

5. Esokiyo Yehova a lingile lioku yukisa oluali lepata liomanu lia tatekiwa ndati?

5 Eci Yehova a lulika ulume watete kumue lukãi waye wa va sapuila hati: “Liciti, siati, yukisi oluali, lu yuli, viali kolõsi viovokalunga, lokolonjila vio vusenge, lokovinyama viosi vi ñuala ñuala kilu lieve.” (Efet. 1:28) Eci Yehova a lulika epata liomanu, wa yonguile okuti, li livokiya lonjila yimue ya sunguluka, toke li lisanduila voluali Lua Posoka. Pole, esokiyo liaco ka lia tẽlisiwile, omo liesino lia Adama la Heva. (Efet. 3:1-6) Noke, ‘Yehova wa mola okuti ũvi womanu wa lua kilu lieve, ovisimĩlo viovitima viavo via vĩha ño oloneke viosi.’ Kuenje, ‘oluali lueya oku vĩha kovaso a Suku, hailuo lue yukile ungangala.’ Omo liaco, Yehova wa nõlapo oku nyõla letande omanu vosi va kala voluali.—Efet. 6:5, 11-13, 17.

6, 7. (a) Momo lie Yehova a popelela Noha? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.) (b) Nye ca pita lomanu vana ka va lekisile ekolelo kotembo ya Noha?

6 Noha wa sanga ohenda ku Yehova, momo wa kala ukuesunga, haeye wa pua evelo pokati komanu vo koloneke viaye.’ Omo okuti ‘Noha wa endaenda la Yehova Suku yocili,’ wo tuma oku tunga ocimbaluku cimue cinene. (Efet. 6:8, 9, 14-16) Ocimbaluku caco ca tungiwile lesokiyo limue liwa, oco ci teyuile omanu kuenda ovinyama. Omo liepokolo Noha a lekisa, ‘wa linga ovina viosi Yehova o tuma.’ Omo okuti epata liaye lio kuatisa, wa tẽlisa ciwa upange waco. Noke yoku iñisa ovina viosi vocimbaluku, ‘Yehova wa yika epito.’—Efet. 7:5, 16.

7 Eci Yehova a nena Etande kunyamo wo 2.370 O.Y., ‘wa kundula oviendalomuenyo viosi via kala kilu lieve,’ pole, wa popela Noha kumue lepata liaye va kala vocimbaluku. (Efet. 7:23) Omanu va kasi voluali koloneke vilo, va tunda kepata lia Noha. Pole, omanu vosi ka va iñilile vocimbaluku va kunduiwa, momo ka va tavele kovina Noha ‘una wa kunda esunga,’ a va sapuila.—2 Pet. 2:5.

Esokiyo liwa, lia kuatisa omanu ecelãla oku puluka Ketande (Tala ovinimbu 6, 7)

8. Uvangi upi wesokiyo liwa lia kala ko Isareli eci Yehova a eca olonumbi kafendeli vaye oco va iñile Vofeka Yohuminyo?

8 Eci pa pita ovita ecelãla vianyamo tunde eci voluali mua pita Etande, Yehova wa sokiya va Isareli oco va linge epata. Vesokiyo liaco, mua kongelele ovina viosi viatiamẽla komuenyo wavo, ca piãla enene kefendelo. Pokati kovitunda vio ko Isareli kuenda va Lewi, pa kalavo ‘akãi va enda oku vumba Yehova puvelo wombalaka.’ (Etu. 38:8) Eci Yehova Suku a eca olonumbi ku va Isareli, oco va iñile vofeka yo Kanana, valua pokati kocitumbulukila caco, ka va lekisile ekolelo. Kuenje, wa va sapuila hati: ‘Pokati kene lomue iñila vofeka nda likuminya okuti ndu u tungisimo, te Kalembe, omõla a Yefune, la Yehosua, omõla a Nune.’ (Ate. 14:30, 37, 38) Omo okuti Mose wa pokola kocihandeleko ca Yehova, noke, wa nõla Yehosua oco a piñale pomangu yaye. (Ate. 27:18-23) Osimbu Yehosua ka iñilile la va Isareli vofeka yo Kanana, Yehova wo sapuila hati: “Kolisako kuenda kuata utõi. Ku ka saluke, ndaño oku yokoka, momo, Yehova Suku yove o kasi kumue love kuosi wenda.”—Yeh. 1:9.

9. Rahava wa tendele ndati Yehova, kuenda afendeli vaye?

9 Yehova Suku wa kala la Yehosua kovina viosi a linga. Kũlĩhĩsa ovina via pita eci va Isareli va kala ocipepi lo Kanana, olupale luo Yeriko. Kunyamo wo 1.473 O.Y., Yehosua wa tumile alume vavali oku ka lavulula olupale luo Yeriko, kuenje, va sangamo Rahava, una wa kala ocipuepue. Ndaño okuti soma yo volupale luaco wa tumile alume oco va kuate olondavululi vivali, pole, ka va tẽlele oku vi sanga. Momo, Rahava wa vi salamisa volusoka luonjo yaye. Omo liaco, Rahava wa sapuila kolondavululi viaco vio ko Isareli hati: “Nda kũlĩha okuti Yehova wa wĩhi ofeka. . . . Momo tua yeva ndomo Yehova a takatisa kovaso ene ovava Okalunga Kakusuka, . . . leci wa lingi lolosoma vivali via va Amori.” Noke, Rahava wamisako hati: “Yehova Suku yene, eye Suku kilu liovailu la palo posi.” (Yeh. 2:9-11) Omo okuti kotembo yaco Rahava wa kakatelele kocisoko ca Yehova, weya oku popeliwa kumue lepata liaye, eci va Isareli va nyõla olupale luo Yeriko. (Yeh. 6:25) Ocili okuti, Rahava wa lekisa ekolelo ku Yehova, kuenda esumbilo kafendeli vaye.

AKRISTÃO VO KOCITA CATETE VA LINGILE ESOKIYO LIWA

10. Nye Yesu a sapuila kasongui vetavo lia va Yudea, va kala koloneke viaye? Momo lie a popela olondaka viaco?

10 Eci Yehosua a kala usongui, va Isareli va kuata onima kovina va linga, momo va yula ofeka yo Kanana, kuenda alupale akuavo. Pole, nye ceya oku pita lavo noke? Ovo, va pita otembo yalua loku tomba ovihandeleko via Yehova. Noke, eci Yehova a tuma Omõlaye palo posi, va Isareli ka va lekisile epokolo ku Yehova, kuenda kovaprofeto vaye. Omo liaco, Yesu wa tukula va Isareli va kala vo Yerusalãi hati: ‘Vakuakuponda ovaprofeto.’ (Tanga Mateo 23:37, 38.) Yehova ka tavele asongui vetavo lia va Yudea, omo liekambo lioku kolela kokuaye. Omo liaco, Yesu wa va sapuila hati: “Usoma wa Suku upiwa kokuene, kuenje, weciwa kofeka yima apako awo.”—Mat. 21:43.

11, 12. (a) Uvangi upi u lekisa okuti, kocita catete Yehova wopa asumũlũho kepata lia va Yudea, kuenje, wa va eca kocisoko cikuavo? (b) Helie wa pangele onepa kocisoko cokaliye?

11 Kocita catete K.K., Yehova wa tepa ukamba waye la va Isareli vana ka va lekisile ekolelo. Pole, ka ca lombolokele okuti, Yehova ka kuatele palo posi ocisoko cafendeli vamue va kolela kokuaye. Noke, Yehova wopa asumũlũho ku va Isareli vana va lekisile esino, kuenje wa eca asumũlũho aco kocisoko cokaliye ca lekisile epokolo ku Yesu Kristu, kuenda ca tavele kalongiso aye. Ocisoko caco ca fetika kocipito co Pendekoste yunyamo wa 33 K.K. Vepuluvi liaco, ci soka 120 kolondonge via Yesu via kala vohondo yimue ko Yerusalãi, via limbuka okuti, ‘vocipikipiki kilu kua tunda ocileñi ndokuõla kuocipepe ca tema yu ca yukisa onjo yosi.’ Noke, ‘kua va tukulukila alimi a setahãla ondalu, kuenje, a lisandola loku vata komunu lomunu. Kuenje, vosi yavo va yukisiwa lespiritu sandu, noke, va fetika oku vangula alimi a litepa, ndeci espiritu sandu lia va kuatisa oku popia.’ (Ovil. 2:1-4) Ulandu owu weca uvangi wokuti, Yehova wa kala oku kuatisa ocisoko caco cokaliye okuti, mua kongelele olondonge via Kristu.

12 Keteke liaco, ci soka ‘olohulukãi vitatu viomanu,’ va vokiyiwa kolondonge via Yesu. Noke, ‘Yehova wa amamako oku vokiya ketendelo liaco omanu vana va laikele oku popeliwa.’ (Ovil. 2:41, 47) Omo liaco, olondonge via Yesu via kuata onima yiwa kupange woku kunda va linga kocita catete, kuenje, ‘Ondaka ya Suku ya li sanduila kolonepa vikuavo, noke, etendelo liolondonge lia kala oku livokiya vo Yerusalãi. Kuenje, owiñi wa lua wovitunda wa fetika oku lekisa ekolelo.’ (Ovil. 6:7) Omanu valua, veya oku tava kovina via kundiwa la vana va pangele onepa kocisoko cokaliye. Noke, eci Yehova a kuatisa omanu vana ka vatiamẽlele kepata lia va Yudea okuti, va kongeliwa kekongelo Liakristão vocili, ca eca uvangi wokuti, Yehova wa kala oku kuatisa ocisoko caco cokaliye.—Tanga Ovilinga 10:44, 45.

13. Upange upi Yehova a ecele kocisoko cokaliye?

13 Ocili okuti, Suku wa ecele kolondonge via Kristu upange umue via sukilile oku linga. Yesu wa lekisa ongangu yiwa kolondonge viaye, momo, noke liepapatiso liaye, wa fetika oku kunda eci catiamẽla ‘kusoma wo kilu.’ (Mat. 4:17) Yesu wa longisa olondonge viaye oku linga upange umuamue. Eye wa vi sapuila hati: “Vu linga olombangi viange vo Yerusalãi, lo vo Yudea yosi, lo vo Samária, kuenda toke kasulilo okilu lieve.” (Ovil. 1:8) Olondonge via tete via Kristu, via kuatele elomboloko liupange via sukilile oku linga. Eci Paulu la Barnaba va pitĩla ko Pisidia yo Antiokea, va sapuila ku va Yudea vana va va lambalalele vati: ‘Ca sunguluka okuti, ondaka ya Suku yu kundiwili ene tete. Puãi, omo wa yi likali, kuenje wa simĩli hoti ka vu sesamẽla omuenyo ko pui, cilo tu enda ku vakualofeka. Momo Yehova wa tu ĩha ovihandeleko volondaka viokuti: Nda ku nõli oco u linge ocinyi ca vakualofeka okuti, u kuatisi kupange woku popela omanu kolonepa viosi violuali.’ (Ovil. 13:14, 45-47) Tunde kocita catete, ocisoko ca Yehova palo posi, ca siata oku sapuila komanu catiamẽla kovina Yehova a kasi oku linga oco va popeliwe.

VALUA VA FA, POLE, AFENDELI VA YEHOVA VA PULUKA

14. Nye ca pita kocita catete volupale luo Yerusalãi, pole, velie va popeliwa?

14 Omo okuti valua pokati ka va Yudea ka va tavele kolondaka viwa, va kunduiwa, ndomo Yesu a lunguile olondonge viaye poku popia hati: ‘Eci vu mola o Yerusalãi ya ñualĩwa lovita, limbuki okuti oku kunduka kuayo ku kasi ocipepi. Ava va kasi vo Yudea va tilile kolomunda, lava va kasi vokati ko Yerusalãi va tundemo, lava va kasi ale kumue kuiñi ka va ka iñilemo.’ (Luka 21:20, 21) Ovina Yesu a popele via tẽlisiwa. Omo liusuanji wa pita pokati ka va Yudea, olohoka via va Roma via songuiwa la Céstio Galo, via ñuala ocingonja o Yerusalãi kunyamo wa 66 K.K. Pole, vocipikipiki, olohoka viaco via tunda volupale, kuenje, olondonge via Yesu via kuata epuluvi lioku tila vo Yerusalãi kuenda vo Yudea. Onoño yimue yi tukuiwa hati Eusébio, ya lombolola okuti, omanu valua va yoka Olui Yordão, kuenje, va tilila volupale luo Pela, ko Perea. Kunyamo wa 70 K.K., olohoka via va Roma via songuiwa la kesongo Tito, via tiuka vali, kuenje, via nyõla olupale luo Yerusalãi. Pole, Akristão vakuekolelo va puluka, momo va pokola kelungulo lia Yesu.

15. Nye ca kuatisa etavo Liakristão oku li vokiya?

15 Ndaño okuti Akristão va liyaka lelambalalo kuenda ovitangi vikuavo via kapa voseteko ekolelo liavo, pole, omanu valua veya oku linga Akristão vocili. (Ovil. 11:19-21; 19:1, 19, 20) Akristão vaco va kuata onima yiwa, momo Yehova wa va sumũlũisa.—Olosap. 10:22.

16. Nye Akristão vosi va sukila oku linga oco va pamise ekolelo liavo?

16 Akristão vocili va sukilile oku likolisilako oku likuata omunga oco va pamise ekolelo liavo. Pole, va sukililevo oku lilongisa Ovisonehua oloneke viosi, oku endaenda kolohongele olonjanja viosi oco va fendele Yehova, kuenda oku lekisa ombili kupange woku kunda Usoma. Kotembo yaco, ovina via tukuiwa ndeti, via kuatisa afendeli va Yehova oku pamisa ekolelo liavo, kuenda oku likuata omunga. Cimuamue haico tu sukila oku linga koloneke vilo. Omanu vana va kala vakongelo a sokiyiwa kocita catete, va tambula ekuatiso lia eciwa lakulu vekongelo, kuenda oloñuatisi viekongelo. (Va Fil. 1:1; 1 Pet. 5:1-4) Ovo va enda oku kuata esanju lialua poku nyuliwa lakulu vekongelo ndeci, Paulu a linga! (Ovil. 15:36, 40, 41) Tua siata oku sanjuka calua poku limbuka okuti, onjila yoku fendela Yehova Akristão vo kocita catete va kuamele, haiyo tu kuãi koloneke vilo. Omo liaco, tu eca olopandu ku Yehova, ndomo a sokiya afendeli vaye kosimbu, kuenda koloneke vilo! a

17. Nye tu ka konomuisa vocipama ci kuãimo?

17 Osimbu oluali lulo lua Satana lu panda kesulilo, ocisoko ca Yehova ca palo posi ca amamako oku livokiya lonjanga. Ove hẽ o kuete ombembua la vamanji va kasi vocisoko ca Yehova? O kasi hẽ oku amamako oku endela vocisoko caco? Ocipama ci kuãimo, ci ka lombolola ndomo o pondola oku ci linga.

a Tala ovipama losapi hati: “Akristão va Fendela Suku Lespiritu Kumosi Locili,” kuenda, “Ovo Vamamako Oku Endela Vocili,” via sandekiwa Vutala Wondavululi 15 Yevambi Linene yunyamo wo 2002. Ovolandu akuavo a lekisa ndomo ocisoko ca Yehova ca palo posi ca sokiyiwa, a sandekiwa velivulu Testemunhas de Jeová—Proclamadores do Reino de Deus.