Skip to content

Skip to table of contents

Anga hẽ Ocisola ka ci Tokoka ci Tẽliwa?

Anga hẽ Ocisola ka ci Tokoka ci Tẽliwa?

“Olosase viawo ndevi viondalu; ndovilienge [via Yehova] vi liakoka.”​—OCISUNGO CA SALOMONE 8:6.

1, 2. Helie o pondola oku kuatisiwa Locisungo ca Salomone, kuenda momo lie? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)

 NDOMBUA la sandombua va livanja pokati kuenje va fetika oku yola. Omanu vosi va limbuka okuti va likuetele ocisola. Manji wa linga ohundo yuvala waco wa limbuka okuti olondombua vi likuetele ocisola. Eye wa komõha calua kuenje wa pula ndoco: ‘Anga hẽ ocisola cavo ci ka amamako vokuenda kuanyamo alua? Ale ci ka tepuluka?’ Nda ulume lukãi waye va likuetele ocisola cocili, ukamba wavo u pamisiwa calua, kuenje va pondola oku pandikisa poku liyaka lovitangi. Pole, olohueli vialua ka via siatele oku kuata esanju, kuenje vi tepa olohuela viavo. Omo liaco, o pondola oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ ocisola ci pondola oku amamako?’

2 Eci Soma Salomone a kala komuenyo, ka kua kalele omanu valua va enda oku lekisa ocisola cocili. Momo lie? Salomone wa lombolola ndoco: “Pokati kohũlũkãi yalume nda sanga ulume umuamue, puãi ukãi pokati ka vosi yavo sia sangele. Tala, cimosi lika nda sanga: Suku wa sovola omunu okuti o sunguluka, ovo muẽle puãi va panga ovipango via lua.” (Ukundi 7:26-29) Pokati ka va Isareli pa kala akãi vamue vakualofeka viñi, haivo vambatele omuenyo umue wa vĩha okuti va enda oku fendela Baale. Omo liaco, alume valua pokati ka va Isareli kumue lakãi, va yapuisiwilevo lomuenyo waco wa vĩha. a (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Pole, osimbu ka pa pitile 20 kanyamo, Soma Salomone wa sonehele elivulu limue li lombolola ovina viatiamẽla kulume umue lukãi okuti va li kuatelele ocisola calua. Ci kale okuti tu kuele ale sio, Ocisungo ca Salomone ci pondola oku tu kuatisa oco tu kuate elomboloko liocisola cocili, kuenda ndomo tu pondola oku ci lekisa.

OCISOLA COCILI CI TẼLIWA!

3. Momo lie ci tavela okuti pokati kulume lukãi pa kala ocisola cocili?

3 Tanga Ocisungo ca Salomone 8:6. Ocisola ci sokisiwa ‘lovilienge vi liakoka [via Yehova].’ Momo lie? Momo ocisola oco ocituwa ca velapo ca Yehova, kuenda wa tu lulika luloño woku kuama ongangu yaye yoku lekisa ocituwa caco. (Efetikilo 1:26, 27) Eci Yehova a lulika ulume watete Adama, wa eca kokuaye ukãi umue wa posoka calua. Eci Adama a mola Heva onjanja yatete, wa kuata esanju lialua kuenje, ka kũlĩhĩle ndomo a lombolola esanju liaco. Heva, wa kuatele ukamba walua lulume waye. Momo eci Yehova a lulika Heva wo upa ku Adama. (Efetikilo 2:21-23) Eci Yehova a lulika ulume lukãi waye, wa yonguile okuti pokati kavo pa kala ocisola ka ci pui.

4, 5. Ulandu upi u sangiwa Vocisungo ca Salomone?

4 Ocisungo ca Salomone ci situlula ocisola ulume lukãi va pondola oku li kuatela pokati kavo. Ocisungo caco ci sitululavo ovina viatiamẽla kocisola ca kala pokati kufeko umue wa tundile kimbo lio Siuneme, kuenda ukuenje umue ungombo. Ulandu waco u lomboluiwa ndoco: Ufeko waco wa kala oku talavaya vepia lia kota liaye liayuva, ocipepi locitumãlo Soma Salomone a sikĩlile kumue lasualali vaye. Eci Soma a mola ufeko waco, wa tuma apika vaye oco vo nene pocitumãlo caco. Noke, wo sapuila hati, wa posoka calua, kuenje wo wĩha olombanjaile vialua. Pole, omo okuti ufeko waco wa kala oku namulãla lungombo, wa sapuila Salomone hati, ka yongola oku litepa laye. (Ocisungo ca Salomone 1:4-14) Noke ungombo wa vandekela kufeko waco pole, wa tiukila pocitumãlo caye. Eci a lisanga lufeko waco, va sapela olondaka viwa omo liocisola ca kala pokati kavo.​—Ocisungo ca Salomone 1:15-17.

5 Eci Salomone a tiukila ko Yerusalãi, wa endele oku upa ufeko waco, kuenje ungombo wa kuamako. (Ocisungo ca Salomone 4:1-5, 8, 9) Ndaño okuti Soma Salomone wa sapela lufeko waco ovina vialua, pole, ka tẽlele oku tepa ocisola ca kala pokati kaye lungombo. (Ocisungo ca Salomone 6:4-7; 7:1-10) Omo liaco, Salomone wa ecelela okuti ufeko o tiukila konjo yavo. Noke ufeko waco u Sulamita wa vilikiya ukuenje waye oco a lupukile kokuaye “ndomunya.”​—Ocisungo ca Salomone 8:14.

6. Momo lie ka ca lelukilile oku limbuka olonduko viomanu va vangula Vocisungo ca Salomone?

6 Ocisungo ca Salomone ca posoka calua kuenda ci tukuiwa hati, “Ocisungo ca piãla.” (Ocisungo ca Salomone 1:1) Pole vocisungo caco Salomone ka kongelelemo olonduko viomanu va kala oku sapela. Salomone ka sonehele ovina vialua vocisungo caco, momo wa yonguile okuti ci kala ndomo ca sokiyiwa. Ndaño okuti vocisungo caco ka mua kongelele olonduko viomanu, pole b​—ci tava oku limbuka olondaka viavo omo liovina va popia.

“OCISOLA COVE CA VELAPO, OVINYU VI SULE”

7, 8. Ungombo lufeko va lekisa ndati ocisola ca kala pokati kavo? Tukula ovolandu amue.

7 Ufeko kumue lungombo va li sapuila ovina viwa oco va lekise ocisola ca kala pokati kavo. Pamue ka tu kuata elomboloko liolondaka ‘viocisola ca velapo’ ca kala pokati kavo, momo pa pita ale 3.000 kanyamo tunde eci via sonehiwa. (Ocisungo ca Salomone 1:2) Ndaño okuti ovituwa viavo via litepa levi vietu koloneke vilo, pole tu pondola oku kuata elomboloko liocisola olohueli vi likuetele pokati kavo. Eci ungombo a popia hati, ovaso ufeko a kala “ndovaso opomba,” ci lomboloka okuti wa solele calua ovaso aye. (Ocisungo ca Salomone 1:15) Ufeko wa popiavo hati, ovaso aye a posokele calua ndovaso opomba. (Tanga Ocisungo ca Salomone 5:12.) Kufeko waco ovaso ukuenje waye a yelele okuti, a sokisiwile ndolopomba via sukuiwa lasenjele a yela.

8 Ndaño okuti ungombo lufeko va lipandiya pokati omo lieposo liavo, pole, mua kongelele vali ovina vikuavo. Momo, ungombo wa solele ndomo ufeko a enda oku sapela lomanu vakuavo. (Tanga Ocisungo ca Salomone 4:7, 11.) Omo liaco, ukuenje wa sapuila kufeko hati: “Omẽla wove u lowisa ca soka ndocisangua ci sosa. Kemẽhi lielimi liove ku kasi owiki lasenjele.” Kokuaye, olondaka viufeko waye via kala ndocina cimue ci sõsa calua, via kalavo ndasenjele, kuenda ndowiki u pepa calua. Eci ungombo a sapuila kufeko olondaka viokuti, “okuacisola cange,” kuenda “kokuove ... etondelo lalimue,” ci lekisa okuti ka popele lika catiamẽla keposo liufeko waco, pole wa popiavo eci catiamẽla kocituwa caye coku lekisa ocisola.

Ovina ulume kumue lukãi waye va popia levi va linga, vi eca uvangi wocisola va li kuetele

9. (a) Nye ca kongela vocisola ulume lukãi waye va likuetele? (b) Momo lie ci kuetele esilivilo ulume lukãi waye oku likuatela ocisola cocili pokati?

9 Koloneke vilo, ulume kumue lukãi waye okuti va kasi oku vumba Yehova, kokuavo volohuela mua kongela ovina vialua okuti ohuminyo va linga yi sule. Ovo va likuetele ocisola pokati, kuenda va lekisa ocisola caco. Pole, ocisola cipi va sukila oku lekisa? Anga hẽ Embimbiliya li tu longisa okuti tu sukila oku lekisa ocisola komanu vosi? (1 Yoano 4:8) Ale ocisola tu lekisa kepata lietu? Ocisola akamba vavali va likuetele pokati? (Yoano 11:3) Ale ocisola ukuenje lufeko va likuetele? (Olosapo 5:15-20) Ulume lukãi waye va sukila oku li kuatela ocisola cocili kovina via tukuiwa ndeti. Ovina o popia levi o linga, vi pondola oku eca uvangi wocisola u likueteli pokati, kuenda oku kuata esanju volohuela viene. Oku ci linga ci kuete esilivilo lia velapo, ndaño okuti ka ca lelukile omo liotembo yove yitito. Kolofeka vina okuti epata olio li sandiliya ukuenje ale ufeko oco va tokekise olohuela, pamue ka ci leluka kokuavo oku li kũlĩha ciwa osimbu eteke liolohuela ka lia pitĩlile. Osimbu va amamako oku li kũlĩha, ocisola cavo ci livokiya, kuenje va sukila oku sapela catiamẽla kocisola va likuetele pokati. Nda va ci linga, va kuata ukamba wocili, kuenda ci pamisa olohuela viavo.

10. Oku popia olondaka viocisola ci pondola oku pamisa ndati olohuela?

10 Nda ulume lukãi waye va likuetele ocisola pokati, olohuela viavo vi pamisiwa lonjila yikuavo. Vocisungo Soma Salomone a imba, wa eca kufeko ovina “viulu vioku posuisa, loku vi tokekisa latokekelo opalata.” Kuenje, wa pandiya ufeko waco poku u sapuila hati: “Wa posoka ndosãi, o yela ndekumbi.” (Ocisungo ca Salomone 1:9-11; 6:10) Pole, ufeko waco wa kuatele ale ukuenje a solele calua. Nye co kuatisa oku amamako oku kolela ungombo? Nye ca lembeleka ufeko osimbu ka va kalele pamosi? (Tanga Ocisungo ca Salomone 1:2, 3.) Ufeko wa ivaluka olondaka viocisola ungombo o sapuilile okuti, vio sanjuisile calua. Olondaka viaco viocisola ungombo a sapuila kufeko via velelepo okuti ‘ovinyu yi sule,’ kuenje eci a kala kelombe, olondaka viaco via kala ‘ndulela welemba liwa’ wa wavekiwa vutue. (Osamo 23:5; 104:15) Omo liaco, alume kumue lakãi vavo va sukila oku li sapuila olondaka viwa okuti, vi va kuatisa oku vokiya ocisola cavo. Nda va ci linga, poku sokolola olondaka viaco ci va kuatisa oku pamisa ocisola cavo.

KO KA PASULI OCISOLA “TOKE ECI CI YONGOLA”

11. Nye tu pondola oku lilongisa kolondaka Sulamita a sapuila kakãi kelombe lia Salomone?

11 Nda o yongola oku kuela, nye o pondola oku lilongisa kongangu ya Sulamita? Omo okuti ka solele Soma Salomone, wa lekisa utõi poku sapuila kakãi va kala kelombe hati: “Ko ka pasuli [ocisola] cange toke eci [ci] yongola.” (Ocisungo ca Salomone 2:7; 3:5) Anga hẽ ca sunguluka oku fetika oku namulãla lomunu umue ka tua kũlĩhĩle ciwa? Sio, ka ca sungulukile. Pole, o sukila oku kevelela lepandi oco o kuele omunu umue okuti o pondola oku lekisa ocisola cocili kokuaye.

O sukila oku kevelela lepandi oco o kuele omunu umue okuti o pondola oku lekisa ocisola cocili kokuaye

12. Momo lie Sulamita a lekisila ocisola kungombo?

12 Momo lie Sulamita a lekisila ocisola kungombo? Eye wa kuatele ovisimĩlo viokuti wa posokele calua “ndomunya.” Ovaka aye a pamele calua ‘ndovinunga viulu,’ ovolu aye a posokele calua “ndolongunji viewe lia yela lie.” Ndaño okuti ungombo waco wa pamele kuenda wa posokele calua, pole, ufeko wa kũlĩhĩlevo okuti, wa solele Yehova, kuenda wa kuatele ovituwa viwa. Eli olio esunga lieci ukuenje waco a kalela omunu umue olikasi kokuaye, “ndomaciera yopokati koviti viovusenge.”​—Ocisungo ca Salomone 2:3, 9; 5:14, 15.

13. Momo lie ungombo a lekisila ocisola kufeko Sulamita?

13 Ufeko u Sulamita wa posokele calua. Ndaño okuti Soma Salomone wo solele calua, pole, eye wa kuatele ale “vainakulu akũi epandu, lovakama akũi ecelãla, kuenda afeko ka va tendiwa.” Anga hẽ eposo liaye olio lia vetiya ungombo oku u sola? Sio, halioko. Eye wa solele Yehova kuenda wa kuatele ovituwa viwa. Eye wa kala embombe, kuenda wa sokisiwile ‘ndelosa lioko Sarone.’ Pole, kungombo ufeko waco eye lika wa velelepo kokuaye kuenda wo sokisile “ndonẽlẽho yopokati kolosongo.”​—Ocisungo ca Salomone 2:1, 2; 6:8.

14. Nda o yongola oku kuela, nye o pondola oku lilongisa kongangu yungombo kuenda ya Sulamita?

14 Yehova o vetiya afendeli vaye oco va kuelele lika “vu Ñala.” (1 Va Korindo 7:39) Olondaka evi vi lomboloka okuti, tu sukila oku namulãla lika ale oku kuela omunu umue o fendela Yehova okuti wa papatisiwa. Oku ci linga ci kuatisa ndati olohuela? Ulume kumue lukãi waye, va lavoka oku liyaka lasakalalo eteke leteke komuenyo wavo. Pole, nda vosi yavo va kuete ukamba la Yehova, va kuata esanju lombembua volohuela viavo. Omo liaco, nda o yongola oku kuela, kuama ongangu yungombo kuenda ya Sulamita. Sandiliya omunu umue ukuavituwa viwa okuti, o kuetele ocisola cocili Yehova.

Ukristão wocili ka yongola oku namulãla ale oku kuela omunu umue o fendela Yehova okuti ka papatisiwile (Tala ocinimbu 14)

NDOMBUA YANGE “WA SOKA NDOCUMBO CA UMBIWA”

15. Ongangu yiwa yekolelo ufeko Sulamita a lekisa yi kuatisa ndati Akristão vana va yongola oku tokekisa olohuela?

15 Tanga Ocisungo ca Salomone 4:12. Momo lie ungombo a popela hati Sulamita wa kala ndocumbo ca umbiwa”? Nda ocumbo ca umbiwa, ka citava okuti mu iñila omanu vosi. Ufeko wa kala ndocumbo, momo wa solele lika ungombo. Omo okuti ufeko wa lingile esokiyo lioku kueliwa laye, wa yuvula ayonjo a Soma. Kuenje, ka pongoluile ovisimĩlo viaye. Eye wa kala ‘ndocimbaka,’ kuenda ka kalele ‘ndepito okuti ca leluka oku li yulula. (Ocisungo ca Salomone 8:8-10) Omo liaco, ulume lukãi okuti Akristão vocili nda va yongola oku tokekisa olohuela, va sukilavo oku likolela pokati. Nda va ci linga, lomue pokati kavo o kuata ovisimĩlo vioku sola omunu ukuavo.

16. Nda o kasi oku namulãla nye o pondola oku lilongisa kocisungo ca Salomone?

16 Eci ungombo a pinga kufeko oco a ende laye kocitumãlo cimue, va kota liaye ka va tavele. Pole, vo tumile oku ka lava ocumbo cavo cayuva. Anga hẽ ka vo kolelele? Va simĩle hẽ okuti nda manjavo wa enda lungombo va laikele oku linga cimue ca vĩha? Sio. Momo va kota liaye va yonguile oku u teyuila kovina okuti pamue nda via va vetiya oku linga cimue ka ca sungulukile. (Ocisungo ca Salomone 1:6; 2:10-15) Nda o kasi oku namulãla o pondola oku yuvula ndati ovina vi ku vetiya oku linga evĩho liukahonga? Nõla lonjanga onjila ya sunguluka oco o yuvule oku linga ovina via vĩha okuti, amamako oku kuata utima wa yela. Nda o kasi oku namulãla, yuvula oku kala lomunu waco pocitumãlo cimue okuti lomue oku moli. Lekisi ocisola u likuetele pokati lonjila yimue ya sunguluka.

17, 18. Ocipama catiamẽla Kocisungo ca Salomone ca ku Kuatisa ndati?

17 Yehova o yongola okuti olohuela vi kala otembo yalua. Eye o yongolavo okuti ulume lukãi waye va li sola pokati. Ciwa okuti noke yoku tokekisa olohuela ocisola cavo ci livokiya. Oco olohuela viaco vi amameko, ulume kumue lukãi waye va sukila oku amamako oku pamisa ocisola cavo ndeci ci pita lulienge wondalu okuti wa amamako oku taima.​—Marko 10:6-9.

18 Nda o yongola oku kuela, sandiliya manji umue okuti o pondola oku lekisa ocisola cocili kokuove. Nda wa sanga manji yaco, likolisiliko oco wa amamiko oku pamisa ocisola cene. Ndomo tua lilongisa Vocisungo ca Salomone, citava oku kuata ocisola cocili okuti ci sokisiwa “lovilienge via Yehova vi liakoka.”​—Ocisungo ca Salomone 8:6.

a Tala Utala Wondavululi 15 ya Susu, wunyamo wo 2007, kemẽla 31, kelimi Lioputu.

b Tala “Ulandu Wovipama” Wocisungo ca Salomone Vepongoluilo Lioluali Luokaliye mua lingiwa apongoloko, nda lia sandekiwa kelimi liove 926-927.