Skip to content

Skip to table of contents

Oku Pongiya Olofeka ‘Lovilongua Via Yehova’

Oku Pongiya Olofeka ‘Lovilongua Via Yehova’

“Epalanga . . . lia tava momo lia komõha lovilongua via Yehova.”OVILINGA 13:12.

1-3. Momo lie ka ca lelukilile kolondonge via Yesu oku kunda olondaka viwa “kolofeka viosi”?

YESU KRISTU wa eca kolondonge viaye upange wa lua va sukilile oku linga. Omo liaco, wa vi handeleka oku ‘tavisa olofeka viosi oco va linge olondonge.’ Ovo va sukilile oku kunda ‘ondaka yiwa Yusoma’ komanu “kuoha koluali, ha yi lingi uvangi kolofeka viosi.”Mateo 24:14; 28:19.

2 Olondonge via solele Yesu kuenda oku kunda olondaka viwa. Pole, citava okuti via lipula hati: ‘Tu tẽlisa ndati upange Yesu a tu ĩha?’ Ocili okuti ovo va kala vatito. Kuenje va kala oku longisa omanu okuti Yesu wa kala Omõla wa Suku, pole, omanu vaco va kũlĩhĩle okuti Yesu wa pondiwile. Omanu valua va simĩle okuti olondonge via kala “omanu vaño, haivo ka va longisiwile.” (Ovilinga 4:13) Asongui vetavo lia va Yudea va lilongisile kolosikola atavo avo, pole olondonge via Yesu ka via lilongisile. Omo liaco, esapulo va enda oku kunda lia litepele lovina asongui lia va Yudea va enda oku longisa vokuenda kuotembo yalua. Omo okuti olondonge via Yesu ka via sumbiwile ko Isareli, va kuatele atatahãi nda umue Kuviali wo ko Roma o pondola oku yevelela esapulo liavo.

3 Yesu wa lunguile olondonge viaye okuti va ka suvukiwa loku lambalaliwa, kuenda vamue pokati kavo va ka pondiwa. (Luka 21:16, 17) Va ponduile oku pakuiwa lakamba kuenda la vakuepata liavo. Omanu vamue va li tukula okuti olondonge via Kristu, va enda oku longisa ovina viuhembi. Olondonge via sukilile oku kundila kovitumãlo vina kua kala ungangala. (Mateo 24:10-12) Pole, nda via tẽla ndati oku kundila “toke kasulilo okilu lieve”? (Ovilinga 1:8) Olondonge via yonguile oku kũlĩha ndomo via ponduile oku linga upange waco ndaño lovitangi viaco.

4. Onima yipi yeyilila kupange woku kunda?

4 Ndaño okuti olondonge via kũlĩhĩle okuti upange waco ka u ka leluka oku u tẽlisa, pole, va pokola kocikundi ca Yesu kuenda va kundila ko Yerusalãi, ko Samaria lo kolofeka vikuavo. Noke lieci ci soka 30 kanyamo, ovo va linga ovongende kolonepa via lua kuna upostolo Paulu a popele okuti va ‘kundila omanu vosi voluali.’ Kuenje omanu valua va tunda kolofeka via litepa, va linga olondonge. (Va Kolosai 1:6, 23) Eci Paulu a kundila kocifuka co Kupro, epalanga limue lio ko Roma lia lingavo ondonge momo “lia komõha lovilongua via Yehova.”Tanga Ovilinga 13:6-12.

Yesu wa likuminyile oku kala lolondonge viaye kuenda espiritu sandu lia laikele oku va kuatisa oku kunda

5. (a) Nye Yesu a likuminyile kolondonge viaye? (b) Nye elivulu limue liovolandu lia lombolola catiamẽla kocita catete?

5 Olondonge via kũlĩhĩle okuti oco vi kundile kolonepa viosi violuali, via sukilile ekuatiso. Via kũlĩhĩlevo okuti Yesu wa likuminyile oku kala lavo kuenda espiritu sandu lia laikele oku va kuatisa. (Mateo 28:20) Pole, kua kala ovina vikuavo via laikelevo oku kuatisa olondonge. Omo liaco, elivulu limue liovolandu lia lombolola okuti, ocita catete ca kala otembo yimue yiwa Kakristão oco va fetike upange woku kunda. Kuenje ovo va limbuka okuti Suku eye wa va pongiyila onjila.

6. (a) Nye tu konomuisa vocipama cilo? (b) Nye tu ka konomuisa vocipama ci kuãimo?

6 Anga hẽ Yehova wa pongolola ovolandu oluali kocita catete oco Akristão va tẽlise upange wavo woku kunda? Sio, Embimbiliya ka li ci lombolola. Pole, tua kũlĩha okuti Yehova wa yonguile okuti afendeli vaye va kunda olondaka viwa kuenda Satana ka kuete omoko yoku va tateka. Vocipama cilo tu konomuisa ovina vimue via kuatisa olondonge kocita catete oku leluisa upange wavo woku kunda. Vocipama ci kuaĩmo tu ka konomuisa ovina vimue via siata oku tu kuatisa koloneke vilo oco tu kunde olondaka viwa koluali luosi.

OMBEMBUA YA VA ROMA

7. Ombembua ya va Roma ya lombolokele nye, kuenda nye ca litepele lolotembo vikuavo?

7 Kocita catete eci Kuviali wo ko Roma kua kala ombembua, ca leluisa upange woku kunda wolondonge. Otembo yaco ya enda oku tukuiwa hati Ombembua ya va Roma, ale Pax Romana kelimi lio Latin. Vokuenda kuotembo yaco ombiali yo ko Roma ka ya ecelele okuti ku lingiwa usuanji. Ocili okuti kua kala ovoyaki amue ndomo Yesu a ci popele. (Mateo 24:6) Va Roma va nyõla o Yerusalãi kunyamo wa 70 kuenda va linga ovoyaki akuavo ocipepi longave yuviali wo ko Roma. Pole, kolonepa vialua vio ko Roma kua kala ombembua, kuenje ca lelukile kolondonge oku linga ungende kuenda oku kunda. Ombembua yaco ya kala eci ci panda 200 kanyamo. Elivulu limue li lekisa okuti lalimue eteke kua kalele ombembua vokuenda kuotembo yalua okuti ya sanjuisa omanu valua.

8. Ombembua ya va Roma ya kuatisa ndati olondonge?

8 Eci pa pita ci soka 250 kanyamo noke yoku iya kua Kristu, onoño yimue yi tukuiwa hati Origen wa soneha eci catiamẽla kotembo yaco yombembua. Eye wa popia hati omo okuti va Roma va kala oku viala olofeka vialua, ca lelukile kolondonge oku kundila kolofeka viaco viosi. Omanu ka va endaile oku linga ovoyaki oco va teyuile ofeka yavo, pole va kuatele ombembua kovaimbo avo. Omo liaco, onoño yaco ya limbuka okuti omo liombembua yaco, omanu valua va kuatele epuluvi lioku yevelela ovina olondonge va kala oku kunda catiamẽla kocisola kuenda kombembua. Kotembo yaco yombembua ndaño okuti olondonge via kala oku lambalaliwa, pole via tẽla oku kundila olondaka viwa kolonepa viosi.Tanga Va Roma 12:18-21.

CA LELUKILE OKU LINGA UNGENDE

9, 10. Ovina vipi via leluisa ovongende violondonge?

9 Va Roma va panga eci ci pitahãla 80.000 kolokilometulu viatapalo okuti a ecelela oku pitĩla kolonepa viosi vio Roma. Olohoka viasualali vio ko Roma via ponduile oku linga lonjanga ovongende vatapalo aco, oco va teyuile ocikanjo cavo, kuenda omanu. Akristão poku linga ovongende va enda oku pita vatapalo aco vovisenge, vekalasoko, kuenda volomunda locimãho coku kundila kovitumãlo vialua.

Atapalo a lingiwa la va Roma a leluisa olondonge oku kundila kovitumãlo vialua

10 Handi vali va Roma va endavo oku linga ovongende lovimbaluku. Ovo va enda oku linga ovongende volui, vokalunga, oco va ende katapu osi o ko Roma. Omo liaco, va Roma va enda oku pita vokalunga kueci ci pitahãla 900 kolonjila. Akristão va ponduilevo oku linga ovongende lovimbaluku kolonepa vialua. Ka va sukilile ovikanda viuvangi oco va iñile kolofeka vikuavo. Volonjila ka mua kalele ovimunu vialua, momo omanu vosi va kũlĩhĩle okuti va Roma va enda oku kangisa olongangala. Omo okuti vokalunga mua kala ovimbaluku vialua viasualali vo ko Roma, omanu poku linga ovongende ka va kuatele ohele yokuti va nyaniwa lovimunu. Ndaño Embimbiliya li popia okuti Paulu wa linga ovongende alua lovimbaluku via nyolẽha, kuenda olonjanja vimue omuenyo waye wa kala kohele vokalunga, pole, ka li lombolola okuti tipuiwa lovimunu. Omo liaco va kolelepo poku linga ovongende vatapalo ale lovimbaluku.2 Va Korindo 11:25, 26.

ELIMI LIO HELASI

Ca lelukile oku sanga ocisonehua velivulu (Tala ocinimbu 12)

11. Momo lie olondonge via talavayela lelimi lio Helasi?

11 Ovitumãlo vialua via vialiwile la va Roma, tete via yuliwile lombiali yo ko Helasi o tukuiwa hati Alexandre Unene. Omo liaco, omanu va kala kovitumãlo viaco va lilongisile elimi limue lio ko Helasi li tukuiwa hati Koine. Kuenje ca kuatisa olondonge oku kundila kelimi liaco. Va ponduilevo oku tukula Ovisonehua vio Heveru, momo va pongolola ovisonehua viaco kelimi lio Helasi. Omanu valua va kũlĩhĩle ovisonehua viaco via tukuiwa hati Septuaginta, via pongoluiwa la va Yudea va kala Kegito. Asonehi Vembimbiliya va nõlapo oku soneha onepa yikuavo Yembimbiliya kelimi lio Helasi. Elimi lio Helasi lia kuata olondaka vialua, omo liaco ca lelukile oku lombolola ocili Cembimbiliya kelimi liaco. Elimi lio Helasi lia kuatisavo vamanji vakongelo oku sapela pokati, kuenda oku likuata omunga.

12. (a) Nye ci lomboloka o códice, kuenda momo lie ca lelukilile oku li tanga okuti ociña ci sule? (b) Otembo yipi Akristão va fetika oku tanga alivulu?

12 Ocimalẽho cipi ca kuatisa Akristão vo kocita catete oku longisa Embimbiliya? Catete, va kuatisiwa loviña. Pole, ka ca lelukile oku vi ambata. Momo olonjanja viosi eci Akristão va sukilile oku sanda ocisonehua cimue, va sukilile oku muñulula ociña kuenda oku ci muña vali. Oviña via enda oku sonehiwa lika konele yimosi. Evangeliu lia Mateo lia sonehiwa vociña cimosi. Noke, omanu va fetika oku tanga elivulu lia tukuiwa hati, códice okuti lia kala elivulu liatete. Momo ca lelukile omunu oku yikula elivulu liaco, loku sanga ocisonehua. Vakuasapulo va popia hati, Akristão va fetika oku tanga alivulu noke liunyamo 100, kuenje, valua pokati kavo va kala oku kuama alivulu aco.

OCIHANDELEKO CO KO ROMA

13, 14. (a) Eteyuilo lipi Paulu a tambula omo lioku kala u Roma? Akristão va kuatisiwa ndati locihandeleko co ko Roma? (b) Akristão vocili va kuatisiwa ndati locihandeleko ca va Roma?

13 Akristão vo kocita catete va kuatisiwa locihandeleko co ko Roma. Omo okuti Paulu wa kala u Roma, olonjanja vialua ocihandeleko caco ca enda oku u teyuila poku linga ovongende. Eci asualali vo ko Roma va kuata Paulu ko Yerusalãi oco a tipuiwe, eye wa va sapuila okuti wa kala u Roma. Eye wa ivaluisa kesongo okuti omunu umue wo ko Roma ka citava okuti o tipuiwa nda ka lingile cimue cĩvi. Omo liaco, “ava va sokele oku u nyika vo sia lonjanga. Kesongo, leyevo, wa kuata usumba omo wa limbuka okuti Paulu una a kuta u Roma.”Ovilinga 22:25-29.

Akristão va ‘yakela kuenda va imbila uvangi’ lelianjo liavo lioku kunda, lekuatiso liocihandeleko co ko Roma

14 Omo okuti Paulu wa kala u Roma, ca kuatisa va Filipoi oku u tata ciwa. (Ovilinga 16:35-40) Eci omanu vamue va yonguile oku linga ovina vĩvi Kakristão vo ko Efeso, kesongo umue wa va lungula poku popia hati, nda va ci linga va lueya ocihandeleko co ko Roma. (Ovilinga 19:35-41) Noke eci Paulu a kala ko Kaisarea wa pinga oco a li sange la kesongo yo ko Roma, omo lioku kala u Roma. Eci a pitĩlako wa teyuila olondaka viwa. (Ovilinga 25:8-12) Omo liaco Akristão va ‘yakela kuenda va imbila uvangi’ lelianjo liavo lioku kunda lekuatiso liocihandeleko co ko Roma.Va Filipoi 1:7.

VA YUDEA VA KALA KOLOFEKA VIALUA

15. Kocita catete pi va Yudea valua va kala?

15 Kua kalavo ocina cikuavo ca kuatisa Akristão vo kocita catete oku kundila olondaka viwa kolonepa viosi violuali. Kotembo yaco va Yudea ka va kalele lika ko Isareli, pole va kalavo kolofeka vikuavo. Momo lie? Momo pa pitile ale anyamo alua tunde eci va Yudea va ambatiwa kumandekua kofeka yo Asuria, pole noke lianyamo amue va Yudea vakuavo veya oku ambatiwavo ko Bavulono. Noke, eci va Persia va viala o Bavulono, va Yudea va kala kolofeka via vialiwile la va Persia. (Ester 9:30) Kocita catete eci Yesu a kala palo posi, va Yudea vamue va kala kolofeka vina via vialiwile la va Roma ndeci: Kegito, kuenda kolonepa vikuavo vio konano yo Afrika ndeci, ko Helasi, ko Asia Menor (okuti cilo ko Turkia,) kuenda ko Mesopotamia (okuti cilo ko Irake). Ovolandu a lekisa okuti pokati keci ci soka 60 kolohuluwa viomanu, ci pitahãla olohuluwa 4, va kala va Yudea. Ndaño okuti va Yudea va sanduiwa kolonepa vialua, pole, va amamako letavo liavo.Mateo 23:15.

16, 17. (a) Omo okuti va Yudea va kala kolofeka vialua, vana ka va kalele va Yudea va kuatisiwa ndati? (b) Akristão va kuama ndati ongangu ya va Yudea?

16 Omo okuti va Yudea va kala kolofeka vialua, omanu vana ka va kalele va Yudea va kũlĩhĩle Ovisonehua vio Heveru kuenda va lilongisile etavo lia va Yudea. Va lilongisilevo okuti kuli lika Suku umosi wocili, kuenje vana vo fendela va sukila oku pokola kovihandeleko viaye. Va lilongisa okuti Ovisonehua vio Heveru via tunda ku Suku kuenda mua sonehiwile ovitumasuku vialua viatiamẽla ku Mesia. (Luka 24:44) Omo liaco, eci Akristão va kala oku kunda olondaka viwa, va Yudea la vana ka va kalele va Yudea, va kũlĩhĩle ovina vimue Akristão va kala oku kunda. Paulu wa yonguile oku sanga omanu va kuatele onjongole yoku yevelela olondaka viwa. Olonjanja via lua wa siatele oku enda kolosunangonga kuna va Yudea va enda oku fendela, kuenje wa va situluila Ovisonehua.Tanga Ovilinga 17:1, 2.

17 Va Yudea olonjanja viosi va enda oku liongoluila volosunangonga, ale voluayela oco va fendele. Va endavo oku imba ovisungo, oku likutilila kuenda oku konomuisa Ovisonehua. Akristão va kuama ongangu ya va Yudea, kuenje koloneke vilo tua siatavo oku kuama ongangu yaco vakongelo etu.

YEHOVA WA VA KUATISA OKU KUNDA

18, 19. (a) Ovitangi Akristão vocili va liyaka lavio kocita catete via va kuatisa oku linga nye? (b) Ocipama cilo ca ku vetiya oku kuata ovisimĩlo vipi viatiamẽla ku Yehova?

18 Ocita catete ca kala otembo yimue yilikasi. Momo Kuviali wo ko Roma kua kala ombembua, omanu valua va ponduile oku vangula elimi limuamue, kuenda ocihandeleko ca enda oku teyuila omanu. Kotembo yaco ca lelukile oku linga ungende, kuenda omanu vo kolofeka vialua va kũlĩhĩle ovina viatiamẽla ku va Yudea, Lovisonehua vio Heveru. Ovina evi via kuatisa Akristão oku linga upange Suku a ecele kokuavo.

19 Ci soka 400 kanyamo osimbu Yesu keyile palo posi, onoño yimue yo ko Helasi yi tukuiwa hati Platão wa soneha okuti, ka ca lelukile komanu oku kũlĩha okuti kuli Ululiki umue kuenda oku sapuila komanu vakuavo ovina viatiamẽla kululiki waco. Pole, Yesu wa popia hati: “Ovina ka vi tẽliwa lomanu vi tẽliwa la Suku.” (Luka 18:27) Ocili okuti, upange woku kunda u kasi oku lingiwa lika lekuatiso lia Yehova. Eye o yongola okuti “omanu vo kolofeka viosi,” va yeva olondaka viwa loku u kũlĩha. (Mateo 28:19) Ocipama ci kuãimo ci ka lombolola ndomo olondaka viwa via siata oku kundiwa kolonepa viosi violuali koloneke vilo.