Skip to content

Skip to table of contents

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Kosimbu alivulu etu a enda oku tukula calua ocindekaise, kuenda elomboloko liocindekaise caco. Pole, vokuenda kuanyamo a sulako, ka a siatele oku lombolola calua ovina viaco. Momo lie?

Utala Wondavululi 15 Yenyenye Linene wo 1950, wa tukula ondaka “ocindekaise,” kuenda “elomboloko liocindekaise.” Utala waco Wondavululi wa lombolola okuti, ocindekaise ci lomboloka ovina vimue ndeci: Omunu, ulandu, ale ocikuata cimue okuti ci situlula omunu, ale ocina cimue ci komõhisa ci ka pita kovaso yoloneke. Elomboloko liocindekaise, li tiamisiwila komunu, kulandu, ale kocikuata cimue okuti vi situlula ovina viaco. Ocindekaise, ca endavo oku tukuiwa hati, undembo, kuenda elomboloko liocindekaise lia enda oku tukuiwa okuti, ovina viocili.

Kosimbu, alivulu etu a enda oku lombolola okuti alume lakãi vakuekolelo ndeci: Devora, Elihu, Yefita, Yovi, Rahava, Rebeka, kuenda omanu vakuavo va kala ocindekaise colombuavekua ale ‘cowiñi wakahandangala.’ (Esituluilo 7:9) Pamue tu popia okuti Yefita, la Yovi, kuenda Rebeka, va lomboloka olombuavekua, kuenda Devora la Rahava va lomboloka “owiñi wakahandangala.” Pole, vokuenda kuanyamo a sulako, ka tua siatele oku sokisa ovina viaco. Momo lie?

OCINDEKAISE

O Paskoa va Isareli va linga kosimbu ya kala ocindekaise​—Atendelo 9:2

ELOMBOLOKO LIOCINDEKAISE

Paulu wa lombolola okuti Kristu eye “Okameme ketu ko Paskoa.”​—1 Va Korindo 5:7

Ovisonehua vi longisa okuti, omanu vamue va tukuiwa Vembimbiliya, ovindekaise okuti vi situlula omunu umue, ale ocina cimue ci komõhisa ci ka pita kovaso yoloneke. Kelivulu lia Va Galatia 4:21-31, upostolo Paulu wa tukula “ulandu umue wocindekaise” mua kongela akãi vavali. Ukãi watete Hagare okuti, wa kala ufeko umue upika wa Avirahama. Paulu wa lombolola okuti ukãi waco o lomboloka ofeka yo Isareli ya nõliwile la Yehova lekuatiso Liocihandeleko ca eciwile ku Mose. Ukãi wavali, Sara una wa kala ‘ondombua’ okuti wa kueliwile la Avirahama. Eye wa lombolokele ukãi wa Suku okuti onepa yimue yocisoko caye co kilu. Paulu wa tukulavo ovina vialua viatiamẽla ku Yesu okuti vi kuete elitokeko la Melikicedeke una wa kala osoma haye ocitunda. (Va Heveru 6:20; 7:1-3) Handi vali, uprofeto Isaya kumue lomãla vaye, Paulu wa va sokisa la Yesu kumue Lakristão olombuavekua. (Va Heveru 2:13, 14) Yehova wa vetiya upostolo Paulu oku sokisa ovina viaco viosi oco tu kũlĩhe okuti, “ocindekaise,” kuenda “elomboloko liocindekaise, ovina viaco viocili.

Ndaño okuti Embimbiliya li tukula ocindekaise comunu umue, pole, ka tu pondola oku sima okuti ovolandu osi atiamẽla komuenyo womunu waco u lomboloka ovina vi komõhisa vi keya kovaso yoloneke. Paulu wa lombolola okuti Melikicedeke o lomboloka Yesu. Pole, Paulu ka lomboluile otembo Melikicedeke a nenela ombolo lovinyu ku Avirahama noke yoku kundula olosoma vikuãla. Omo liaco, Embimbiliya ka li tukula esunga lieci tu sukilila oku linga akonomuiso atiamẽla kulandu waco.​—Efetikilo 14:1, 18.

Eci pa pita ovita vianyamo noke yolofa via Yesu, asonehi vamue va soneha ovina ka via sungulukile. Ovo va sokisa ovina viosi vi sangiwa Vembimbiliya. Elivulu limue li situlula alongiso atiamẽla kolonoño vimue ndeci: Origen, Ambrose, kuenda Jerome lia lombolola okuti: “Ovo va sandiliya ovindekaise via suapo kuenda va vi sanga vovolandu osi a kasi Vovisonehua. Ndaño okuti ovina viaco via leluka kuenda vi sangiwa vovolandu aco osi, pole via sonehiwa oco ka vi ka situlule ocili covina [via selekiwa] . . . , ndaño muẽle etendelo liombisi ovapostolo va tamba vuteke eci Yesu a pinduka loku moleha kokuavo, vamue va popia okuti etendelo liaco li soka 153!”

Usonehi ukuavo o tukuiwa hati Agostinho wo ko Hipona, wa lombolola okuti ulandu Wembimbiliya watiamẽla ku Yesu wa tekula eci ci soka 5.000 komanu lolombolo vitãlo viosevata kuenda olõsi vivali, wa kala upopi wocindekaise. Eye wa popia hati, olombolo viosevata via lombolokele alivulu atãlo atete Embimbiliya. Omo okuti osevata ka ya velelepo otiliku, ci lomboloka okuti “O Testamento Yale” ka ya velelepo “O Testamento Yokaliye.” Eye wa lombololavo okuti olombisi vivali via lombolokele osoma yimue kuenda ocitunda. Usonehi ukuavo wa lombolola okuti, Yakoba oku landa unuñulu ku Esau lelonga liokulia, ca lombolokele okuti Yesu losonde yaye wa landela omanu elavoko lioku ka kala kilu!

Ndaño pamue wa limbuka okuti ka ca lelukile oku kuata elomboloko lialomboluilo a tukuiwa ndeti, pole o pondola oku kuata elomboloko liovina viaco. Omanu ka va tẽla oku tepisa ovolandu Embimbiliya a kuete elomboloko liovina vi komõhisa, kuenda ovolandu ka a kuete elomboloko liaco. Pole, nye tu sukila oku linga? Eci Embimbiliya lilongisa ovina vimue ndeci: Omunu, ulandu umue, ale ocikuata ci situlula ocina cimue ci komõhisa ci ka pita kovaso yoloneke, tu sukila oku tava kelomboluilo liaco. Omo liaco, ka tu yuvula oku eca elomboloko liocindekaise kulandu umue Wembimbiliya nda ka kuli esunga lioku ci linga.

Tu kuatisiwa ndati lovolandu tu tanga Vembimbiliya? Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Cosi ca sonehiwa kosiahũlu ca sonehiwila oku tu longisa okuti, epandi kuenda oku kolisiwa lovisonehua ku tu kokela elavoko.” (Va Roma 15:4) Paulu wa sonehela olondaka viaco Kakristão olombuavekua va kala kocita catete, loku va lomboluila ndomo va pondola oku kuatisiwa lovolandu a sangiwa Vembimbiliya. Omo liaco, koloneke vilo, Akristão vosi vocili oku kongelamo “olomeme vikuavo” va siata oku kuatisiwa lovolandu a sangiwa Vembimbiliya.​—Yoano 10:16; 2 Timoteo 3:1.

Ovolandu alua a sangiwa Vembimbiliya ka a tiamisiwila lika Kakristão olombuavekua, pole a tiamisiwilavo ‘kolomeme vikuavo’ ale Kakristão vokuenda kuotembo ya tukuiwa. Tunde kosimbu toke cilo, ovolandu alua Embimbiliya a siata oku kuatisa afendeli vosi va Suku. Ovitangi Yovi a liyaka lavio, ka via lombolokele ovitangi olombuavekua via liyaka lavio vokuenda Kuyaki Watete wa pita Voluali. Afendeli valua va Suku alume lakãi, olombuavekua ale “olomeme vikuavo,” va siatavo oku liyaka lovitangi ndeci ca pita la Yovi kuenda va siatavo oku kuatisiwa poku tanga ovolandu aco. Ovo “va mola sfulilo Yehova o wĩha. Yehova ukuacikembe haeye ukuahenda.”​—Tiago 5:11.

Koloneke vilo vakongelo etu, mu sangiwa akãi va kuka vakuekolelo okuti va sokisiwa la Devora, kuenda akulu vekongelo okuti amalẽhe va kuete olondunge ndevi via Elihu. Tua siatavo oku mola ombili akundi votembo yosi va kasi oku lekisa ndeci Yefita a linga kuenda alume lakãi vakuekolelo okuti va lekisa epandi ndeli lia Yovi. Tu eca olopandu omo okuti Yehova o tu kuatisa oku kolela okuti “cosi ca sonehiwa kosiahũlu ca sonehiwa” oku tu kuatisa koloneke vilo oco ‘epandi kuenda oku kolisiwa lovisonehua ku tu kokele elavoko’!

Omo liaco, ka tu tẽla oku kuata elomboloko liocindekaise ale oku tẽlisiwa kuovolandu Embimbiliya o kovaso yoloneke. Momo alivulu etu a lombolola ovolandu a velapo a sangiwa Vembimbiliya.