Skip to content

Skip to table of contents

Pindisa Omõla Wove Oco a Vumbe Yehova

Pindisa Omõla Wove Oco a Vumbe Yehova

“Hu pinga, omunu wa Suku [yocili] . . . ha tu longisa eci tu linga lomõla o laika oku citiwa.”​—OLONGANJI 13:8.

OVISUNGO VI IMBIWA: 88120

1. Nye Manoa a linga eci a yeva okuti wa laikele oku kala isia?

MANOA kumue lukãi waye ka va kuatele elavoko lioku cita omãla. Pole, eteke limue ungelo wa Yehova wa sapuila kukãi wa Manoa hati, wa laikele oku cita omõla. Eye wa komõha calua lesapulo liaco! Eci a sapuila ondaka yaco ku Manoa, wa kuata esanju lialua. Pole, wa sokololavo lutate catiamẽla kovina Yehova a kevelela kokuaye eci a laikele oku kala isia. Eye kumue lukãi waye va laikele oku pindisa ndati omõla wavo oco a sole Yehova kuenda oku u vumba osimbu okuti omanu valua ko Isareli va kala oku linga ovina vĩvi? Manoa wa pinga ku Yehova oco a tume vali ungelo waye kuenje wa popia hati: “Hu pinga, omunu wa Suku una wa tumĩle, eye vali kokuetu, ha tu longisa eci tu linga lomõla o laika oku citiwa.”​—Olonganji 13:1-8.

2. Nye o sukila oku linga oco o longise omãla vove, kuenda o pondola oku ci linga ndati? (Tala pokakasia losapi hati: “ Omanu va Velapo o Longisa Embimbiliya.”)

2 Nda ove u isia, citava okuti wa kũlĩha ovina Manoa a yeva vutima waye. O kuetevo ocikele coku kuatisa omãla vove oco va kũlĩhe Yehova kuenda oku u sola. (Olosapo 1:8) Vokuenda kuefendelo liepata, o pondola oku va kuatisa oco vamameko oku lilongisa ovina viatiamẽla ku Yehova kuenda Kembimbiliya. Ocili okuti o sukila oku likolisilako calua oku lilongisa Embimbiliya lomãla vove olosemana viosi. (Tanga Esinumuĩlo 6:6-9.) Nye ci ku kuatisa oku va pindisa oco va sole Yehova loku u vumba? Vocipama cilo, tu konomuisa ongangu ya Yesu. Ndaño okuti Yesu ka kalele isia, pole ove o pondola oku lilongisa onjila a kuama eci a longisa olondonge viaye loku vi pindisa. Yesu wa solele olondonge viaye kuenda wa kala embombe. Eye wa kuatele olondunge, lelomboloko liovina olondonge via enda oku yeva vutima, kuenda wa kũlĩhĩle ndomo a sukilile oku vi kuatisa. Omo liaco, tu konomuisi ndomo tu pondola oku kuama ongangu ya Yesu.

SOLA OMÃLA VOVE

3. Olondonge via kũlĩhĩle ndati okuti Yesu wa lekisile ocisola kokuavo?

3 Yesu olonjanja vialua wa enda oku sapuila kolondonge viaye hati, o vi sole. (Tanga Yoano 15:9.) Eye wa endavo oku kala lavo otembo yalua. (Marko 6:31, 32; Yoano 2:2; 21:12, 13) Yesu ka kalele lika ulongisi wavo, pole wa kalavo ekamba liavo. Omo liaco, olondonge ka via kuatele atatahãi okuti Yesu wa vi solele calua. Nye tu pondola oku lilongisa ku Yesu?

4. O pondola oku lekisa ndati komãla vove okuti o va sole? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)

4 Sapuila komãla vove hati o va sole, kuenda lekisa kokuavo okuti va kuete esilivilo lia velapo kokuove. (Olosapo 4:3; Tito 2:4) Manji Samuel wo kofeka yo Australia wa popia hati: “Eci nda kala omõla, Isiange oloneke viosi koñolosi wa enda oku ndi tangela Elivulu Liasapulo Embimbiliya. Eye wa enda oku tambulula apulilo ange, oku ndi kuata kapepe, kuenda oku ndi sipula loku popia hati, uteke uwa. Pole, ndeya oku komõha eci nda limbuka okuti, Isiange wa kulila vepata limue okuti olonjali viaye ka via kuatele ocituwa coku kuata kapepe omãla vavo, kuenda oku va sipula! Pole, wa enda oku likolisilako oku lekisa ocisola kokuange. Omo liaco, nda pamisa ukamba wange laye, kuenda nda kuata esanju loku kolapo.” Kuatisa omãla vove oco va kuatevo ovisimĩlo viaco okuti olonjanja vimue o va sapuila ndoco: “Ndu ku sole.” Va kuata kapepe loku va sipula. Sokiya otembo yoku sapela lavo, yoku lila kumosi, kuenda linga lavo olomapalo.

5, 6. (a) Omo okuti Yesu wa solele olondonge viaye nye a linga? (b) O sukila oku pindisa ndati omãla vove?

5 Yesu wa popia hati: “Vosi [ndi] sole ndi va lungula loku va pokuisa.” * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) (Esituluilo 3:19)Olondonge viaye via lihoya olonjanja vialua, oco vi limbuke helie wa velapo pokati kavo. Yesu ka ecelele okuti pokati kavo pa kala ocitangi caco. Momo, olonjanja vialua wa lekisa epandi poku vi lungula. Pole, wa lekisa ovituwa viwa kokuavo, kuenda wa kevelela epuluvi liwa locitumãlo ca sunguluka oco a ece elungulo liaco.—Marko 9:33-37.

Nõla epuluvi liwa, ocitumãlo o pindisila omãla vove, kuenda ci linga lonjila yimue ya sunguluka

6 Omo okuti ove o sole calua omãla vove, wa kũlĩha okuti o sukila oku va pindisa. Olonjanja vimue o sukila lika oku va lomboluila esunga lieci ocina cimue ca sungulukila ale sio. Pole, nye o sukila oku linga nda ka va lekisa epokolo? (Olosapo 22:15) Lilongisila kongangu ya Yesu. Amamako oku va pindisa lepandi, poku va songuila, loku va longisa, kuenda oku va lungula. Nõla epuluvi liwa, ocitumãlo o va pindisila, kuenda ci linga lonjila yimue ya sunguluka. Manji umue ukãi wo kofeka yo Afrika do Sul o tukuiwa hati Elaine, wa siata oku ivaluka onjila olonjali viaye via kuama poku u pindisa. Ovio via enda oku u lomboluila ovina via yonguile okuti o vi linga. Eci olonjali via enda oku u sapuila okuti o sukila oku kangisiwa omo okuti ka pokuile, via enda oku ci linga. Pole, wa popia hati: “Lalimue eteke via ndi pindisile lonyeño ale ka vi ndi lomboluila esunga lieci via ndi lunguila.” Omo liaco, manji Elaine wa kũlĩhĩle okuti olonjali viaye vio solele calua.

LEKISA UMBOMBE

7, 8. (a) Nye olondonge via lilongisa kolohutililo via Yesu? (b) Olohutililo viove vi pondola oku longisa ndati omãla vove oku kolela ku Suku?

7 Eci Yesu a kala oku ambatiwa oco a pondiwe wa likutilila ku Isiaye hati: “Aba, a Tate, ovina viosi vi tẽliwa love. Njupe okopo eyi, haimo eci manga hacoko, te eci ove wa panga.” * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) (Marko 14:36) Sokolola esanju olondonge via kuata eci via yeva, ale ceci via lilongisa catiamẽla kohutililo ya Yesu. Ovio via limbukile okuti ndaño Yesu wa lipuile, pole wa sukilile oku pinga ekuatiso ku Isiaye. Omo liaco, olondonge via lilongisa okuti via sukililevo oku lekisa umbombe kuenda oku kolela ku Yehova.

Nda omãla vove va yeva eci o pinga ku Yehova oco a ku kuatise, va lilongisavo oku kolela ku Yehova

8 Omãla vove va pondola oku lilongisa ovina vialua volohutililo viove. Ocili okuti, ku likutilila lika oco o longise omãla vove. Pole, eci va yevelela olohutililo viove, va pondola oku lilongisa oku kolela ku Yehova. Volohutililo viove ku ka pinge lika ku Yehova oco a kuatise omãla vove, pole pingavo kokuaye oco a ku kuatise. Manji Ana wo kofeka yo Brasil wa popia hati: “Eci tua liyaka locitangi coku vela kuolosekulu viange, olonjali viange via pinga ku Yehova oco a ece kokuavo ongusu yoku liyaka locitangi caco, kuenda oku lekisa olondunge poku nõla onjila ya sunguluka. Olonjali viange poku liyaka lovitangi, via enda oku pinga ekuatiso ku Yehova. Kuenje, nda lilongisa oku kolela ku Yehova.” Nda omãla vove va yeva eci o likutilila ku Yehova oco a ku ĩhe utõi woku kundila omanu o lisungue lavo, ale oku pinga ku cime cove kupange oco ende kohongele yofeka, ovo va limbuka okuti wa kolela kekuatiso lia Yehova, kuenje va lilongisavo oku kuama ongangu yove.

9. (a) Yesu wa longisa ndati olondonge viaye oco vi lekise umbombe loku kala vakuacali? (b) Nda wa lekisa umbombe loku kala ukuacali, nye omãla vove va pondola oku lilongisa?

9 Yesu wa sapuila olondonge viaye oco vi lekise umbombe, oku kala vakuacali, kuenda wa vi sila ongangu yiwa. (Tanga Luka 22:27.) Ovapostolo vaye va limbuka ndomo a likolisilako oku vumba Yehova kuenda ndomo a kuatisa omanu vakuavo, kuenje va lilongisavo oku linga ovina viaco. O pondolavo oku longisa omãla vove oco va kuame ongangu yove. Manji umue o tukuiwa hati Debbie okuti o kuete omãla vavali wa popia hati: “Lalimue eteke nda kuatele esepa omo liotembo yalua ulume wange a siata oku pesela poku kala kumosi lakulu vakuavo vekongelo. Momo, nda kũlĩhĩle okuti, olonjanja viosi epata lietu lia sukilile oku kala laye, eye wa laikele oku ci linga.” (1 Timoteo 3:4, 5) Ongangu ya manji Debbie leyi yulume waye Pranas ya kuatisa ndati epata liavo? Eye wa popia hati omãla vavo olonjanja viosi va lekisa onjongole yoku kuatisa kolohongele vimbo. Ovo va sanjukile calua, va kuatele akamba vawa, kuenda va enda oku kala la vamanji. Cilo, vosi vepata liavo va kasi oku vumba Yehova kupange wotembo yosi. Nda wa siata oku lekisa umbombe, loku kala ukuacali, o pondola oku longisa omãla vove oku lekisa onjongole yoku kuatisa omanu vakuavo.

KUATA OLONDUNGE

10. Yesu wa kuatisiwa ndati lolondunge viaye eci omanu vamue vo ko Galilea veyile oku u sandiliya?

10 Yesu wa kuatele olondunge via lipua. Eye ka tiamisilile lika utima kovina omanu va siatele oku linga, pole wa enda oku kũlĩhĩsa esunga lieci va lingila ocina cimue. Yesu wa kuatele uloño woku kũlĩhĩsa ovina via kala vovitima viavo. Onjanja yimue omanu vamue vo ko Galilea veyile oku sandiliya Yesu. (Yoano 6:22-24) Eye wa limbukile okuti omanu vaco ka veyile oku u sandiliya omo okuti va yonguile oku yevelela ovina a kala oku longisa. Pole, veyilile oku u sandiliya omo va yonguile okulia. (Yoano 2:25) Yesu wa kũlĩhĩle ovina via kala kovitima viavo. Noke, wa va lungula lepandi, kuenda wa va lomboluila apongoloko va sukilile oku linga.—Tanga Yoano 6:25-27.

Kuatisa omãla vove oco va sole upange woku kunda (Tala ocinimbu 11)

11. (a) O pondola oku seteka ndati oku limbuka ndomo omãla vove va tenda upange woku kunda? (b) O pondola oku kuatisa ndati omãla vove oco va kuate esanju kupange woku kunda?

11 Ndaño okuti ku kuete uloño woku limbuka ovina vi kasi kovitima viomanu, pole o pondola oku kuata olondunge. O pondolavo oku seteka oku kuata elomboloko liovisimĩlo omãla vove va kuete viatiamẽla kupange woku kunda. O sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ eci tu enda kupange woku kunda omãla va tiamisila lika utima kelivala liepuyuko oco va lie loku nyua ovina vimue? Nda wa limbuka okuti omãla vove ka va sanjukilile calua upange woku kunda, seteka oku linga cimue ci va vetiya. Eca kokuavo ovopange atito va pondola oku linga oco va limbuke okuti va kapiwako.

12. (a) Ovina vipi Yesu a lungula olondonge viaye? (b) Momo lie olondonge via Yesu via sukilile elungulo liaye?

12 Yesu wa kuatisiwa ndati lolondunge viaye? Eye wa kũlĩhĩle okuti nda omunu o linga ekandu limue, pamue o lingavo ekandu likuavo linene. Omo liaco, wa lungula olondonge viaye catiamẽla kondaka yaco. Olondonge via kũlĩhĩle okuti ka ca sungulukile oku linga ukahonga. Pole, Yesu wa vi lungula eci catiamẽla kovina vi vetiya oku linga ukahonga. Eye wa popia hati: “U wa vanja ukãi ho liveli, vutima waye wo pekelisa ale. Nda iso liove liondio li ku lingisa ekandu li upamo, li inasi.” (Mateo 5:27-29) Olondonge via Yesu ko Roma, via kala pokati komanu vakuavituwa via vĩha okuti va solele oku tala olomapalo viomanu va linga ukahonga, kuenda va enda oku vangula ovina ka via sungulukile. Omo liaco, Yesu wa lungula olondonge viaye oco vi yuvule ovina viosi vi pondola oku va tateka oku linga eci ca sunguluka.

13, 14. O pondola oku kuatisa ndati omãla vove oco va yuvule ovitalukilo via vĩha?

13 Omo okuti ove u isia, o pondola oku kuatisiwa lolondunge oco o teyuile omãla vove koku linga ocina cimue ci sumuisa Yehova. Koloneke vilo, omãla vatito va siatavo oku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga umbondo, kuenda ovina vikuavo ka via sungulukile. Omo liaco, o sukila oku sapuila komãla vove okuti, ka ca sungulukile oku tala ovina via vĩha. Pole, kuli ovina vikuavo o pondola oku linga oco o teyuile omãla vove. O sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ omãla vange va kũlĩha esunga lieci oku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga umbondo ci kokela ovitangi? Nye ci pondola oku va vetiya oku tala alitalatu aco? Anga hẽ nda lianja lavo okuti ci leluka kokuavo oku sapela lame ovina va yongola okuti va pinga ekuatiso kokuange ndaño ceci va setekiwa oku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga umbondo?’ Ndaño okuti omãla vove ka va kulile handi, pole o pondola oku va sapuila ndoco: “Nda wa muile ale ocina cimue vo Internet okuti ca ku vetiya oku kũlĩha ovina viatiamẽla koku lipekela kuenje o yongola oku vi tala, ku ka kuate ohele yoku sapela lame. Ku ka kuate usumba ale osõi yoku pinga ekuatiso kokuange. Ndi yongola oku ku kuatisa.”

14 Nda o yongola oku nõla ovitalukilo vimue, tete sokolola lutate ndomo o pondola oku lekisa ongangu yiwa komãla vove. Manji Pranas wa tukuiwa vocipama cilo wa popia hati: “Ndaño okuti ove o pondola oku sapela eci catiamẽla kovina vialua, pole omãla vove va pondola oku limbuka ovina o linga, kuenje va setukula ongangu yove.” Nda poku linga ovitalukilo wa nõla lutate ovisikilo, alivulu, kuenda olofilme viwa, o kuatisa omãla vove oku kuama ongangu yove.—Va Roma 2:21-24.

YEHOVA O KA KU KUATISA

15, 16. (a) Momo lie o kuetele ekolelo liokuti Yehova o pondola oku ku kuatisa oku pindisa omãla vove? (b) Nye tu ka konomuisa vocipama ci kuãimo?

15 Nye ca pita eci Manoa a pinga ku Yehova oco o kuatise oku kala isia umue uwa? “Suku wa yeva kondaka ya Manoa.” (Olonganji 13:9) Ene alonjali, Yehova o yevelelavo olohutililo viene. Eye oku kuatisi oku pindisa omãla vene. Oku kuatisivo oku lekisa ocisola, oku kala ambombe, kuenda oku kuata olondunge.

16 Ndeci Yehova a pondola oku ku kuatisa oco o pindise omãla vove osimbu ka va kulile, eye o pondolavo oku ku kuatisa poku va pindisa eci va linga amalẽhe. Vocipama ci kuãimo tu ka konomuisa ndomo ongangu ya Yesu yoku lekisa ocisola, umbombe, kuenda olondunge yi pondola oku ku kuatisa oku pindisa omãla vove amalẽhe, oco va vumbe Yehova.

^ Ovinimbu 5 Embimbiliya lilongisa okuti oku pindisa ku lomboloka oku songuila, oku longisa, oku lungula kuenda olonjanja vimue ku lomboloka oku kangisa. Olonjali vi sukila oku pindisa omãla vavo lonjila yimue ya sunguluka okuti, vi yuvula oku ci linga lonyeño.

^ Ovinimbu 7 Elivulu limue li tukuiwa hati: The International Standard Bible Encyclopedia, lia lombolola okuti kotembo ya Yesu, omãla va enda oku tukula va isiavo vati, Aba. Ondaka eyi ya kuata elomboloko lioku lekisa ocisola kuenda esumbilo.