Skip to content

Skip to table of contents

Pindisa Omõla Wove Umalẽhe Oco a Vumbe Yehova

Pindisa Omõla Wove Umalẽhe Oco a Vumbe Yehova

“Yesu wa amako kolondunge lo kutunga kuenda oku soliwa la Suku lomanu.”​—LUKA 2:52.

OVISUNGO VI IMBIWA: 4189

1, 2.(a) Ovina vipi via siata oku sakalaisa olonjali vi kuete omãla amalẽhe? (b) Omãla va pondola oku kuatisiwa ndati vokuenda kuotembo yovomalẽhe?

OLONJALI vi kuata esanju lialua eci omãla vavo va papatisiwa. Omãla vakuãla va manji Berenice va papatisiwa eci ka va tẽlisile 14 kanyamo. Eye wa popia hati: “Tua kuata esanju lialua. Momo, omãla vetu va lekisa onjongole yoku vumba Yehova. Pole, omo okuti omãla vetu va kala vutunga wovomalẽhe, tua kũlĩhĩle okuti va laikele oku liyaka lovitangi vialua.” Citava okuti o lekisavo esakalalo nda o kuete omõla ulume ale ukãi okuti umalẽhe, ale o panda votembo yaco.

2 Onoño yimue ya siata oku konomuisa ovina viatiamẽla komãla ya popia hati, ndaño okuti otembo yovomalẽhe ka ya lelukile kolonjali kuenda komãla vaco, pole olonjali ka vi sukila oku sima okuti omãla vavo va linga ayui, ale ka va kuete olondunge. Eye wa popiavo hati, amalẽhe va kuete uloño woku linga ovina vialua, kuenda va sukila oku sokiya otembo yoku kala lakamba. Omo liaco, osimbu omãla vove va kasi amalẽhe, va pondola oku kuata ukamba la Yehova ndeci Yesu a linga eci a kala umalẽhe. (Tanga Luka 2:52.) Ovo va pondolavo oku mioñolola uloño wavo kupange woku kunda, kuenda oku pamisa onjongole yavo yoku linga ovina vialua kupange wa Suku. Va pondolavo oku nõla onjila va yongola oku kuama ndeci, oku tumbika omuenyo wavo ku Yehova, kuenda oku pokola kokuaye. Omo okuti unjali, nye o sukila oku linga oco o pindise omõla wove umalẽhe oku vumba Yehova? O pondola oku lilongisa ndomo Yesu a pindisa olondonge viaye locisola, lumbombe kuenda lolondunge.

SOLA OMÕLA WOVE UMALẼHE

3. Ovapostolo va kũlĩhĩle ndati okuti Yesu wa kala ekamba liavo?

3 Yesu wa linga ovina vialua okuti oku kala lika Cime colondonge viaye ci sule. Eye wa kalavo ekamba liavo. (Tanga Yoano 15:15.) Kosimbu, cime ka kuatele ocituwa coku sapela lapika vaye ovina viatiamẽla kovisimĩlo viaye. Pole, Yesu ka tatele ovapostolo vaye ndapika. Eye wa va solele calua, kuenda wa enda oku sokiya otembo yoku kala lavo. Yesu wa sanjukilile oku sapela lavio catiamẽla kovisimĩlo viaye, kuenda wa siatele oku yevelela lutate eci via enda oku situlula ovisimĩlo viavo. (Marko 6:30-32) Ocituwa Yesu a kuata coku sapela lovapostolo vaye, ca pamisa ukamba wavo, kuenda ca va kuatisa oku lipongiya kovopange va laikele oku linga kovaso yoloneke.

4. Ene alonjali, vu pondola oku linga ndati akamba vomãla vene? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)

4 Ndaño okuti o kuete omoko yoku songuila omãla vove, pole o pondola oku linga ekamba liavo. Akamba va kuete ocituwa coku sokiya otembo yoku kala kumosi. Citava okuti o sokiya otembo yimue yitito yoku linga ovopange amue, ale yoku linga ovina vikuavo, oco o pesile otembo yalua koku kala lomãla vove. O sukila oku kongela vohutililo yove ondaka yaco, kuenda oku yi sokolola lutate. Akamba va siata oku sanjukilavo ovina viaco. Omo liaco, kũlĩhĩsa ovina omõla wove umalẽhe a sole ndeci, ovisikilo, olofilme, ale olomapalo vikuavo. Noke, seteka oku sanjukila ovina a sole. Manji Ilaria, wo kofeka yo Italia wa popia hati: “Olonjali viange via siata oku lekisa onjongole kovisikilo ndi sole oku yevelela. Omo liaco, isiange wa linga ekamba liange, kuenje, nda siata oku lianja poku sapela laye ovina okuti ka ca lelukile oku vi situlula.” Nda wa linga ekamba liomãla vove, loku va kuatisa oco va kuate ukamba la Yehova, ku pumbi omoko yove yoku kala onjali. (Osamo 25:14) Nda wa ci linga, omãla vove va limbuka okuti o va sole, wa va sumbila, kuenda ci leluka kokuavo oku sapela love catiamẽla kondaka yimue.

5. Olondonge via Yesu via laikele oku kuata ndati esanju komuenyo poku linga upange wa Yehova?

5 Yesu wa kũlĩhĩle okuti, nda olondonge viaye via lekisa ombili koku vumba Yehova, kuenda viamamako oku kunda olondaka viwa, via laikele oku kuata esanju liocili. Omo liaco, wa vi vetiya oco vi likolisileko oku kunda olondaka viwa, kuenda wa vi likuminya hati wa laikele oku vi kuatisa.—Mateo 28:19, 20.

6, 7. O lekisa ndati ocisola komãla vove eci o va longisa oku kuata ocituwa coku vumba Yehova olonjanja viosi?

6 Ove o yongola okuti omãla vove va kuata ukamba la Yehova. Kuenje Yehova o yongola okuti ove o va pindisa loku va longisa. Eye wa ku ĩha omoko yoku ci linga. (Va Efeso 6:4) Omo liaco, o sukila oku kũlĩhĩsa oco o limbuke okuti omãla vove va kasi oku tambula epindiso olonjanja viosi. Sokolola eci catiamẽla kulandu owu: Ove o kũlĩhĩsa okuti omãla vove va kasi oku lilongisa kosikola, momo wa kolela okuti elilongiso liavo li kuete esilivilo, kuenda o yongola okuti va kuata esanju omo lioku lilongisa ovina viokaliye. Cimuamue haico o linga okuti o kũlĩhĩsa nda va kasi oku endaenda kolohongele viekongelo, kolohongele vimbo, kuenda va siata oku kala kefendelo liepata. Kuenje, elilongiso va tambula ku Yehova li pondola oku popela omuenyo wavo. Omo liaco, kuatisa omãla vove oco va sanjukile oku lilongisa eci catiamẽla ku Yehova, kuenda oku limbuka okuti, eye o pondola oku va longisa oku kuata olondunge. (Olosapo 24:14) Pindisavo omãla vove oco va kuate ocituwa coku enda kupange woku kunda olonjanja viosi. Kuama ongangu ya Yesu poku va kuatisa oco va sanjukile oku longisa Ondaka ya Suku komanu vakuavo.

7 Oku kuata ocituwa coku vumba Yehova ndeci: Oku lilongisa, oku endaenda kolohongele, kuenda kupange woku kunda ci kuatisa ndati amalẽhe? Manji Erin, o kasi kofeka yo Afrika do Sul wa popia hati: “Olonjanja vialua tua enda oku liyeya catiamẽla kelilongiso Liembimbiliya, oku endaenda kolohongele, kuenda kupange woku kunda. Olonjanja vimue tua enda oku linga ombuanja oco ka tu ka linge efendelo liepata. Pole, olonjali vietu ka via ecelele okuti tu ci linga.” Eye eca olopandu kolonjali viaye momo, vio kuatisa oku limbuka esilivilo liovina viaco. Cilo, wa limbuka okuti nda ka endele kohongele, ale kupange woku kunda, o lekisa esakalalo lioku kuama lonjanga esokiyo liaye.

LEKISA UMBOMBE

8. (a) Yesu wa lekisa ndati okuti wa kala embombe? (b) Umbombe Yesu a lekisa wa kuatisa ndati olondonge viaye?

8 Ndaño okuti Yesu wa lipuile, pole wa kala embombe kuenda wa sapuilile kolondonge viaye hati wa sukilile ekuatiso lia Yehova. (Tanga Yoano 5:19.) Anga hẽ eci ci lekisa okuti olondonge ka via sumbilile calua Yesu? Sio. Eci via limbuka okuti eye wa kolelele ku Yehova, ca va kuatisa oku kolelavo kokuaye. Noke, via kuama ongangu yaye yoku lekisa umbombe.—Ovilinga 3:12, 13, 16.

When you admit your mistakes, your children will respect you

9. Nda o tava okuti wa siata oku lueya kuenda o pinga ongecelo, ci pondola oku kuatisa ndati omõla wove umalẽhe?

9 Etepiso li kasi pokati ketu la Yesu lieli okuti ka tua lipuile, kuenda tua siata oku lueya. Omo liaco, lekisa umbombe. Ivaluka okuti kuli ovina vialua ku tẽla oku linga, kuenda limbuka okuti wa siata oku lueya. (1 Yoano 1:8) Nda wa ci linga, ci kuatisa omõla wove umalẽhe oku tava kakulueya aye, kuenje o lekisa esumbilo lialua kokuove. Helie ove wa sumbila vali calua? Anga hẽ o lekisa esumbilo ku cime umue wa siata oku limbuka akulueya aye, ale komunu umue okuti lalimue eteke a popele hati ngecele? Manji Rosemary o kuete omãla vatatu wa popia hati, eye kumue lulume waye va tava okuti va siata oku lueya. Eye wa popia hati: “Ocituwa tua lekisa, ca vetiya omãla vetu oku lianja letu nda va kuete ovitangi.” Eye wamisako hati: “Tua longisa omãla vetu oco va limbuke oku va pondola oku sanga onjila yoku tetulula ovitangi viavo. Eci va sukilile ekuatiso, tua enda oku va situluila olonumbi vi sangiwa valivulu etu a lombolola ovina vi sangiwa Vembimbiliya, kuenda oku likutilila kumosi lavo.”

10. Yesu wa lekisa ndati umbombe eci a sapuila kolondonge viaye ovina via sukilile oku linga?

10 Yesu wa kuatele omoko yoku sapuila kolondonge viaye ovina via sukilile oku linga. Pole, omo okuti wa kala embombe, olonjanja vialua wa enda oku vi lomboluila esunga lieci via sukilile oku linga ocina cimue. Yesu ka popele lika hati, sandiliyi tete Usoma kuenda esunga lia Suku. Pole, wa popiavo hati: “Ovina evi viosi viu vokiyiwi.” Eci Yesu a sapuila kolondonge viaye oco vi liwekepo oku pisa vakuavo, wa lombolola ndoco: “Ko ka veli oco ko ka veliwe. Momo evelo vu vela lalio halio vo veli lalio.”—Mateo 6:31–7:2.

11. O pondola oku kuatisa ndati omõla wove umalẽhe poku u lomboluila esunga lieci wa kapela ocihandeleko cimue, ale onjila o kuama?

11 Sokiya otembo ya sunguluka oco o lomboluile komõla wove umalẽhe esunga lieci wa kapela ocihandeleko cimue ale oku nõla onjila yimue. Nda eye o kuata elomboloko liesunga liaco, cu vetiya oku pokola kokuove. Manji Barry okuti wa tekula omãla vakuãla wa popia hati: “Oku lekisa esunga liovina vimue, ci kuatisa amalẽhe oku kolela kokuove.” Kuenje, va limbuka okuti, kua kapele ocihandeleko cimue, ale oku nõla onjila yimue omo liomoko o kuete yoku ci linga. Pole, wa ci lingila omo liesunga o kuete. Ivalukavo okuti, amalẽhe ka va kasi ndomãla vatito. Ovo va kasi oku lilongisa ndomo va sokolola, kuenda va yongola oku li nõlela onjila va kuama. (Va Roma 12:1) Manji Barry wa popia hati: “Amalẽhe va sukila oku lilongisa esunga lieci va nõlela onjila yimue, pole ka va ci lingila omo lionjongole yoku kuama onjila yaco.” (Osamo 119:34) Omo liaco, lekisa umbombe, kuenda lomboluila komõla wove umalẽhe esunga lieci wa nõlela onjila yimue. Nda wa ci linga, eye o lilongisa oku li nõlela onjila a kuama, kuenje eye o kũlĩha okuti wo sumbila, kuenda ove o limbuka okuti omõla wove o kasi oku linga ukulu.

KUATA OLONDUNGE

12. Omo okuti Yesu wa kuatele olondunge, wa kuatisa ndati Petulu?

12 Yesu wa kuatele olondunge kuenda wa kũlĩhĩle ekuatiso olondonge viaye via sukilile. Onjanja yimue eci a sapuila kolondonge viaye hati wa laikele oku pondiwa, Petulu wa sapuila ku Yesu oco a likuatele ohenda. Yesu wa kũlĩhĩle okuti Petulu wo solele calua, pole wa kũlĩhĩlevo okuti Petulu wa kuatele ovisimĩlo ka via sungulukile. Yesu wa kuatisa ndati Petulu kumue lolondonge vikuavo? Tete, wa lungula Petulu. Noke, wa lombolola ovina via laikele oku pita lomanu vana va yuvula oku linga ocipango ca Yehova, votembo yina okuti ka ci leluka oku ci linga. Yesu wa popiavo hati, Yehova wa laikele oku eca onima komanu vana ka va pitisile kovaso olonjongole viavo muẽle. (Mateo 16:21-27) Petulu wa lilongisa ulandu umue uwa.​—1 Petulu 2:20, 21.

13, 14. (a) Nye ci lekisa okuti omõla wove umalẽhe o sukila oku pamisa ekolelo liaye? (b) O pondola oku limbuka ndati ekuatiso omõla wove ulume ale ukãi a sukila?

13 Likutilila ku Yehova oco a ku ĩhe olondunge vi ku kuatisa oku limbuka ekuatiso omõla wove umalẽhe a sukila. (Osamo 32:8) Pamue o limbuka okuti esanju omõla wove a kuatele kosimbu lia tepuluka, ale eye wa siata oku popia lãvi vamanji. Pamue o limbuka okuti o kuete ondaka yimue ka kasi oku ku sapuila. Ku ka kuate lonjanga ovisimĩlo viokuti omõla wove umalẽhe o kasi oku linga ocina cimue ka ca sungulukile vuyombeki. * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Kapako ocitangi caco, pole ku ka lavoke okuti ci pita oco muẽle. Momo o sukila oku u kuatisa kuenda oku pamisa ekolelo liaye.

Kuatisa omõla wove oku kuata akamba vawa vekongelo (Tala ocinimbu 14))

14 Oco o kũlĩhe ndomo o pondola oku kuatisa omõla wove umalẽhe, linga apulilo lonjila yimue ya sunguluka kuenda ci linga lesumbilo. Eci ci sokisiwa loku upa ovava vocisimo cimue. Nda wopa lonjanga ovava, ku kuata onjongo yovava o yongola. Cimuamue haico okuti, nda kua lekisile epandi poku linga apulilo komõla wove umalẽhe, ale o seteka oku u kisika oco a vangule, ku kũlĩha ovisimĩlo viaye. (Tanga Olosapo 20:5.) Manji Ilaria ivaluka okuti eci a kala umalẽhe, wa yonguile oku pesila otembo yalua koku kala lakamba vaye vo kosikola, ndaño wa kũlĩhĩle okuti ka ca sungulukile oku ci linga. Noke, olonjali viaye via limbukile okuti wa sakalala locina cimue. Kuenje, manji Ilaria wa popia hati: “Eteke limue koñolosi, eci olonjali viange via sapela lame, via ndi sapuila okuti, via limbuka esumuo nda kuata, kuenje via ndi pulisa nda di kuete ocitangi cimue. Noke nda fetika oku lila, kuenje nda lombolola ocitangi caco, kuenda nda pinga ekuatiso. Ovio via ndi kuata kapepe, kuenje via ndi sapuila okuti via kuata elomboloko liocitangi cange, kuenda via likuminya oku ndi kuatisa.” Vepuluvi liaco, olonjali via manji Ilaria vio kuatisa oku linga ukamba la vamanji vekongelo.

Look for your teenager’s good qualities and commend him

15. Onjila yipi yikuavo Yesu a kuama yeca uvangi wokuti wa kuatele olondunge?

15 Yesu wa lekisilevo olondunge eci a limbuka ovituwa viwa violondonge viaye. Onjanja yimue, eci Nataneli a yeva okuti Yesu wo ko Nasara, wa popia hati: “Ko Nasara hẽ, ku tunda cimue ciwa?” (Yoano 1:46) Nda ove wa kalelepo, nda wa kuata hẽ ovisimĩlo viokuti Nataneli wa vangula ovina ka via sungulukile, ale wa lekisa olonepele, kuenda ka kuatele ekolelo? Yesu ka kuatele ovisimĩlo viaco. Pole, wa lekisa olondunge, kuenda wa kũlĩhĩle okuti Nataneli wa kala ukuacili, kuenje wa popia hati: “O, u Isareli wocili. Vutima waye ka muli elimbi.” (Yoano 1:47) Yesu wa kuatele uloño woku kũlĩha ovina vi kasi vutima womunu, kuenda uloño waco wo kuatisa oku limbuka vituwa viwa viomanu.

16. O pondola oku vetiya ndati omõla wove umalẽhe oco a mioñolohe?

16 Ndaño okuti ku kuete uloño woku kũlĩha ovina vi kasi vovitima viomanu ndeci Yesu a enda oku linga, pole o pondola oku kuata olondunge. Yehova o pondola oku ku kuatisa oku limbuka ovituwa viwa viomõla wove umalẽhe. Nda omõla wove wa ku sumuisa, yuvula oku popia hati, omunu umue ũvi, ale o koka ovitangi. Yuvula oku u kuatela ovisimĩlo viaco. Pole, u sapuila okuti, wa limbuka ovituwa viwa a siata oku lekisa kuenda wa kũlĩha okuti, eye o yongola oku linga eci ca sunguluka. Kũlĩhĩsa ovina a siata oku linga oco o limbuke evi a sukila oku mioñoloha, kuenda u pandiya. Kuatisa omõla wove oco a kuate ovituwa viwa poku eca kokuaye ovikele vialua nda citava. Yesu wa linga ovina viaco lolondonge viaye. Eci pa pita unyamo umosi lolosãi epandu tunde eci Yesu a li sangele la Nataneli (o tukuiwavo hati Bartolomeu), wa eca kokuaye ocikele cimue ci kuete esilivilo lia velapo. Eye wa ecele ku Nataneli ocikele coku kala upostolo, kuenje Nataneli wa lekisa ekolelo poku linga upange Yesu a ecele kokuaye. (Luka 6:13, 14; Ovilinga 1:13, 14) Ku ka sapuile komõla wove umalẽhe hati lalimue eteke a lingile ovina viwa, pole u pandiya kuenda u vetiya. Linga ocina cimue cu vetiya oco a limbuke okuti, eye o pondola oku sanjuisa utima wove kumue la Yehova, kuenda o pondolavo oku kuatisiwa luloño waye oco a vumbe Yehova.

OKU PINDISA OMÃLA VOVE CI KA KU NENELA ESANJU LIALUA

17, 18. Nda wamamako oku pindisa omãla vove amalẽhe oco va vumbe Yehova, onima yipi o ka kuata?

17 O pondola oku kuata ovisimĩlo ndevi upostolo Paulu a kuatele. Eye wa lekisile esakalalo lialua komanu vana okuti va kala ndomãla vaye. Kuenje, wa kuatisa omanu vaco oku lilongisa eci catiamẽla ku Yehova, kuenda wa lekisa ocisola calua kokuavo. Pole, wa yeva esumuo lialua poku sokolola okuti, vamue pokati kavo ka va laikele oku amamako oku vumba Yehova. (1 Va Korindo 4:15; 2 Va Korindo 2:4) Manji Victor okuti wa tekula omãla vatatu wa popia hati: “Otembo yovomalẽhe ka ya lelukile. Pole, otembo va kala oku liyaka lovitangi, va yi yula lovina viwa. Lekuatiso lia Yehova, tu kuete esanju lialua omo liukamba u kasi pokati ketu kumue lomãla vetu.”

18 Ene alonjali, likolisiliko oku pindisa omãla vene, omo liocisola calua u va kuetele. Ka vu ka liwekipo oku ci linga. Sokololi esanju vu ka kuata, nda omãla vene va nõla onjila yiwa yoku vumba Suku okuti, vamamako oku u vumba lekolelo.—3 Yoano 4.

^ Ovinimbu 13 njali vi pondola oku kuatisiwa poku tanga elivulu Os Jovens Perguntam—Respostas Práticas, Volume 1, kemẽla 317, kuenda Volume 2, kemẽla 136 toke 141.