Skip to content

Skip to table of contents

Ove hẽ o ‘Sole u o Lisungue Love Ndeci o Lisole Ove Muẽle’?

Ove hẽ o ‘Sole u o Lisungue Love Ndeci o Lisole Ove Muẽle’?

“Sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.”—MATEO 22:39.

OVISUNGO VI IMBIWA: 7336

1, 2. Ovisonehua vi lekisa ndati esilivilo liocisola?

OCISOLA oco ca velapo pokati kovituwa vialua via Yehova Suku. (1 Yoano 4:16) Yesu Kristu okuti eye Yehova a lulika tete, wa kala otembo yalua kilu kumue la Isiaye, kuenda wa lilongisa eci ci lomboloka ocisola ca Yehova Suku. (Va Kolosai 1:15) Ocisola Yesu a lekisa eci a kala kilu, wa ci lekisavo vokuenda kuomuenyo waye palo posi. Omo liaco, tua kolela okuti Yehova kumue la Yesu va ka amamako oku viala locisola.

2 Eci omunu umue a pulile ku Yesu oco a kũlĩhe ocihandeleko ca velapo, eye wo tambulula hati: “‘Sola Ñala Suku yove lutima wove wosi lomuenyo wove wosi lolondunge viove viosi.’ Eci oco ocihandeleko cinene, haico catete. Kuenje cavali ca lisoka laco ceci, okuti: ‘Sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.’”—Mateo 22:37-39.

3. Helie “o lisungue” letu?

3 Oku lekisa ocisola kovina viosi tu linga, ci kuete esilivilo lia velapo. Yesu wa popia hati, tu sukila oku sola Yehova kuenda omanu va lisungue letu. Helie “o lisungue” letu? Nda tu kuele, omunu o lisungue letu ohueli yetu. Vomanu va lisungue letu mua kongelavo vamanjetu vekongelo, kuenda omanu tua siata oku sanga kupange woku kunda. Vocipama cilo, tu lilongisa ndomo tu lekisa ocisola komanu va lisungue letu.

SOLA OHUELI YOVE

4. Olohuela vi pondola oku kuata ndati esanju ndaño lekambo lioku lipua?

4 Yehova wa lulika Adama la Heva, kuenje wa va kongela pamosi. Poku ci linga wa tokekisa olohuela viatete. Yehova Suku wa yonguile okuti va kuata esanju volohuela kuenda va yukisa ongongo lomãla vavo. (Efetikilo 1:27, 28) Pole, noke yoku lekisa esino ku Yehova, olohuela viavo via nyõleha, kuenje ekandu lolofa via sambukila kokuetu. (Va Roma 5:12) Ndaño lovitangi viaco, pole koloneke vilo olohueli vi pondola oku kuata esanju. Embimbiliya li lekisa okuti, Yehova Ululiki wolohuela wa siata oku eca alungulo a velapo atiamẽla kalume va kuele kuenda kakãi.—Tanga 2 Timoteo 3:16, 17.

Yehova o lavoka okuti ulume o kuele, o lekisa ocisola, pole o yuvula ungangala

5. Ocisola ci kuete esilivilo lie volohuela?

5 Embimbiliya li lekisa okuti ocisola ci kuete esilivilo lia velapo oco olohueli vi kuate esanju. Oku ci linga ci kuete esilivilo volohuela. Upostolo Paulu wa popia eci catiamẽla kocisola cocili hati: “Ocisola ci pandakaisa; ci lingainga ohenda. Ocisola ka ci kuete onya, ocisola ka ci lipandiya; ka ci litambela; ka ci lingi akutisasõi; ka ci lisandela ovina viaco muẽle; ka ci temisua; ka ci patekela onyeño; ka ci yolela evi ka via sungulukile, ci yolaila puãi evi viesunga; Cecaila, ci vanjiliya uwa womanu; ci lavoka ño-o eci ciwa; epandi liaco ka li pui. Ocisola lalimue eteke ci tokoka.” (1 Va Korindo 13:4-8) Nda tu sokolola olondaka viupostolo Paulu loku vi kapako, tu pondola oku kuata esanju volohuela.

Embimbiliya li lekisa ndomo tu pondola oku kuata esanju volohuela (Tala ocinimbu 6, 7)

6, 7. (a) Nye Embimbiliya li popia catiamẽla koku kala utue? (b) Ulume okuti Ukristão wocili o sukila oku tata ndati ukãi waye?

6 Yehova wa nõla omunu o pondola oku kala utue wepata. Paulu wa lombolola ndoco: “Njongola okuti vu limbuka okuti utue wulume Kristu; utue wukãi ulume waye; utue wa Kristu Suku.” (1 Va Korindo 11:3) Yehova o lavoka okuti ulume o kuele, o lekisa ocisola, pole o yuvula ungangala. Omo okuti Yehova eye Utue, wa siata oku lekisa esunguluko. Yesu wa sumbila omoko ya Suku yoku songola. Eye wa popia hati: “Ame [ndi] sole Isia.” (Yoano 14:31) Nda Yehova wa kalele ongangala, Yesu nda ka popele olondaka evi.

7 Ndaño okuti ulume eye utue wukãi waye, pole Embimbiliya li popia hati, o sukila oku lekisa esumbilo kokuaye. (1 Petulu 3:7) Ulume o pondola oku ci linga ndati? O ci linga poku konomuisa ovina ukãi waye a sukila, kuenda oku sumbila eci a sole. Embimbiliya li popia hati: “Ene alume, soli akãi vene ndeci Kristu a sola ekongelo, kuenje wa li liecela.” (Va Efeso 5:25) Yesu wa eca omuenyo waye oco a yovole olondonge viaye. Nda ulume o lekisa ocisola poku songola ndeci Yesu a linga, ci leluka kukãi waye oku u sola loku u sumbila, kuenda oku tava konjila a nõla.—Tanga Tito 2:3-5.

SOLA VAMANJOVE

8. Ovisimĩlo vipi tu sukila oku kuata catiamẽla ku vamanji?

8 Koloneke vilo, omanu valua voluali luosi va kasi oku fendela Yehova. Ovo vamanjetu. Ovisimĩlo vipi tu sukila oku kuata viatiamẽla kokuavo? Embimbiliya li popia hati: “Tu lingi eci ciwa komanu vosi, cinene ku vakuetu vakuetavo.” (Va Galatia 6:10; tanga Va Roma 12:10.) Upostolo Petulu wa soneha okuti, ‘oku pokola kuetu kocili,’ ku sulila koku ‘sola vakuetu locisola cocili.’ Petulu wa sapuilavo Akristão hati: “Cinene ceci, Kolisiko oku lisola pokati.”—1 Petulu 1:22; 4:8.

9, 10. Momo lie afendeli va Yehova va likuetele omunga?

9 Ocisoko cetu Colombangi Via Yehova oco lika voluali. Momo lie? Momo, tu ­likuetele ­ocisola cocili la vamanji. Ocina ca velapo ceci okuti, tu sole Yehova, tu pokola kovihandeleko viaye, kuenda wa siata oku tu kuatisa lespiritu sandu liaye okuti oyo ongusu ya velapo voluali. Espiritu lia Suku li pondola oku tu kuatisa oco tu likuate omunga la vamanji voluali luosi.​—⁠Tanga 1 Yoano 4:​20, 21.

10 Paulu wa lombolola esilivilo lioku lekisa ocisola pokati Kakristão poku soneha ndoco: “Wali ohenda kuenda ocikembe lumbombe loku unjuka kuenda epandi. Kuati utima woku kuamelela loku lisola pokati. Kuenda, nda vu likuetele olondaka, lieceli pokati. Ndeci Kristu o weceli ene, haico ene eceli. Puãi ca piãla enene wali ocisola, momo ocisola oco ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka.” (Va Kolosai 3:​12-14) Tu eca olopandu omo liocisola okuti oco ‘omunga ya kanguka’ yi kasi pokati ketu ndaño tua tunda kapata a litepa!

Ocisola lelitokeko li kasi pokati Kolombangi Via Yehova, vi eca uvangi wokuti, ovio olondonge viocili via Kristu. Momo, Yehova Suku wa eca kokuavo ocikele coku kundila olondaka viwa Viusoma voluali luosi

11. Nye ci situlula ocisoko ca Yehova?

11 Ocisola cocili kuenda elitokeko liafendeli va Yehova vi eca uvangi wokuti, vatiamẽla ketavo liocili. Yesu wa popia hati: “Kokulisola kuene pokati oko omanu vosi va limbukila okuti vulondonge viange.” (Yoano 13:34, 35) Upostolo Yoano wa soneha ndoco: “Omãla va Suku lomãla Veliapu va limbukiwa ndomo okuti, wosi ka lingi esunga hamõla a Sukuko, ndaño u ka sole ukuavo. Ondaka wa yevi tunde kefetikilo yeyi yokuti, cetu oku lisola pokati.” (1 Yoano 3:10, 11) Ocisola lelitokeko li kasi pokati Kolombangi Via Yehova, vi eca uvangi wokuti, ovio olondonge viocili via Kristu. Momo, Yehova Suku wa eca kokuavo ocikele coku kundila olondaka viwa Viusoma voluali luosi.—Mateo 24:14.

OKU KONGELIWA ‘KUOWIÑI WAKAHANDANGALA’

12, 13. Omanu vana va panga onepa ‘kowiñi wakahandangala’ nye va siata oku linga koloneke vilo, kuenda ekalo lipi va ka kuata?

12 Koloneke vilo, afendeli valua va Yehova okuti va panga onepa ‘kowiñi wakahandangala,’ va tunda kolonepa viosi violuali, kuenda va kasi oku eca ekuatiso liavo Kusoma. Ovo “va tunda kohali ya piãla. Olonanga viavo va vi sukula kuenda va vi yelisila vosonde ya Kameme,” poku lekisa ekolelo kocisembi ca Yesu. ‘Owiñi waco wakahandangala,’ u sole Yehova kumue Lomõlaye, kuenda u kasi oku vumba Yehova “utanya luteke.”—Esituluilo 7:9, 14, 15.

13 Ndopo Yehova Suku o ka kundula oluali lulo lua vĩha ‘vohali ya piãla.’ (Mateo 24:21; tanga Yeremiya 25:32, 33.) Noke, o ka teyuila afendeli vaye loku va songuila voluali luokaliye omo liocisola a va kuetele. Omo okuti tunde eci a linga ohuminyo yaco pa pita ale 2.000 kanyamo, eye o ka “puenya asuelẽla osi kovaso avo. Okufa ka ku kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo laviovo ka vi kalako vali.” Ove hẽ o lavoka lesanju oku kala Voluali Luokaliye eci evĩho lohali kuenda olofa vi ka pua?—Esituluilo 21:4.

14. Omanu vañami va panga onepa kowiñi wakahandangala?

14 Eci oloneke via sulako via fetika kunyamo wo 1914, voluali ka mua kalele afendeli valua va Suku. Omo liocisola ocimunga citito ca vamanji olombuavekua va kuetele omanu va lisungue lavo, lekuatiso liespiritu sandu lia Suku, va lekisa ombili yoku kunda olondaka viwa Viusoma ndaño lovitangi. Onima yipi va siata oku kuata? Koloneke vilo, owiñi wakahandangala womanu va kuete elavoko lioku kala palo posi otembo ka yi pui, u kasi oku kongeliwa. Cilo, voluali muli 8.000.000 Kolombangi Via Yehova okuti, vi kasi kueci ci pitahãla 115.400 kakongelo voluali luosi. Pole, etendelo liaco li kasi oku amamako oku livokiya. Ci pitahãla 275.500 Kolombangi Via Yehova via papatisiwa kunyamo wupange wo 2014. Eci ci lekisa okuti olosemana viosi kua papatisiwa eci ci soka 5.300 komanu.

15. Omanu valua va siata oku yeva ndati olondaka viwa koloneke vilo?

15 Tu komõha calua poku mola ndomo omanu valua va siata oku yeva olondaka viwa Viusoma. Koloneke vilo, alivulu etu a sandekiwa kueci ci pitahãla 700 kalimi. Utala Wondavululi owo wa siata oku eciwa komanu valua voluali. Olosãi viosi kua siata oku pangiwa ci pitahãla 52.000.000 kolorevista via siata oku sandekiwa kueci ci soka 247 kalimi. Kuenje, elivulu Embimbiliya li Longisa Nye? okuti olio tua siata oku kuama poku longisa omanu, lia pongoluiwa kueci ci pitahãla 250 kalimi. Omo liaco, kua pangiwa eci ci pitahãla 200.000.000 kalivulu.

16. Momo lie ocisoko ca Yehova ca siatela oku amamako oku kula?

16 Ocisoko cetu Colombangi Via Yehova ci kasi oku amamako oku kula, omo liekolelo tu kuetele Suku, kuenda tu tava okuti, Embimbiliya Ondaka ya Suku. (1 Va Tesalonike 2:13) Tu kasi oku amamako oku sanjukila asumũlũho a Yehova ndaño lesuvu kuenda elambalalo lia Satana.—2 Va Korindo 4:4.

AMAMAKO OKU SOLA OMANU VAKUAVO

17, 18. Yehova o kevelela okuti tu tata ndati omanu vana ka va kasi oku u fendela?

17 Omanu va siata oku tava kesapulo tu va kundila lolonjila via litepa. Kuli omanu vamue va siata oku tu yevelela, pole vakuavo ka va sole esapulo tu va kundila. Yehova o kevelela okuti tu kuata ovisimĩlo vipi viatiamẽla komanu vana ka va kasi oku u fendela? Cikale okuti omanu va tava kesapulo tu va kundila ale sio, tu sukila oku kapako elungulo Liembimbiliya li popia hati: “Upopi wene u kale lumbombe loku singiwa lomongua, okuti vu kumbulula ciwa omunu omunu wo puli cimue.” (Va Kolosai 4:6) Poku teyuila ovina tua siata oku lilongisa Vembimbiliya, tu sukila oku ci linga “lumbombe kuenda lesumbilo,” omo liocisola tu kuetele omanu va lisungue letu.—1 Petulu 3:15.

18 Ndaño okuti pamue omanu vamue va kuata onyeño kuenda ka va tava kesapulo tu va kundila, pole tu lekisa ocisola komanu va lisungue letu poku kuama ongangu ya Yesu. Eye, “eci vo lavisa, ka va tiuwilile elaviso, leci vo talisa ohali, ka sokoluile oku va fetuluinya.” Pole, wa kolelele ku Yehova. (1 Petulu 2:23) Olonjanja viosi tu sukila oku lekisa umbombe loku kapako elungulo liokuti: “Ko ka fetuluinyi evĩho levĩho, pamue etuka letuka, cene oku likutilila loku kuatisa.”—1 Petulu 3:8, 9.

Tu sukila oku sola ovanyãli vetu ndaño va siata oku tu tata lãvi

19. Tu sukila oku tata ndati ovanyãli vetu?

19 Umbombe u tu kuatisa oku pokola konumbi yimue ya eciwa la Yesu okuti yi kuete esilivilo lia velapo. Eye wa popia hati: “Wa yevi okuti ca popiwa citi, Sola ukuẽle, suvuka unyali wove. Puãi ame mopia lene siti, Soli ovanyali vene, likutilili ava vo fũkĩlĩsa, Oco vu linge omãla va Isiene o kasi kilu, momo o tundasaila ekumbi liaye kolondingaiwa lo kolondingaĩvi; kuenje o lokasaila ombela vakuesunga la vakuevĩho.” (Mateo 5:43-45) Omo okuti tuafendeli va Suku, tu sukila oku sola ovanyãli vetu ndaño va siata oku tu tata lãvi.

20. Tua kũlĩha ndati okuti ocisola tu kuetele Suku kuenda omanu va lisungue letu ci ka lisanduila voluali luosi? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)

20 Olonjanja viosi tu sukila oku lekisa okuti tu sole Yehova kuenda omanu va lisungue letu. Ndaño okuti omanu va tu lambalala, kuenda ka va tava kesapulo tu va kundila, tu va kuatisa eci va sukila ekuatiso. Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Ko ka kali lolofuka, te ofuka yoku lisola pokati, momo u o sole ukuavo wa tẽlisa ovihandeleko. Ovihandeleko viokuti, ‘Ku ka pekelise, Ku ka linge omondi, Ku ka ive, Ku ka livele, kuenda ovihandeleko vikuavo, viosi vi likongela vondaka yimosi yokuti, Sola ukuẽle ndeci o lisole ove muẽle.’ Ocisola [cina] ka ci lingi cĩvi ukuavo, oco ocisola ci tẽlisa ovihandeleko.” (Va Roma 13:8-10) Ndaño okuti voluali lulo lua vĩha lua vialiwa la Satana ka muli elitokeko, kuenda mue yuka ungangala, pole afendeli va Suku va siata oku lekisa ocisola cocili komanu va lisungue lavo. (1 Yoano 5:19) Eci Yehova a ka kundula Satana kumue lolondele viaye, kuenda oluali lulo lua vĩha, ongongo yosi yi ka yuka omanu va kuete ocisola. Kuenje, ku ka kala asumũlũho alua eci omanu vosi vongongo va ka sola Yehova kuenda vana va lisungue lavo!