Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 41

OCISUNGO 13 Kristu Eye Ongangu Yetu

Ceci tu Lilongisila Kovina Yesu a Linga Vokuenda 40 Koloneke Via Sulako Palo Posi

Ceci tu Lilongisila Kovina Yesu a Linga Vokuenda 40 Koloneke Via Sulako Palo Posi

[Eye] vo mola vokuenda kueci ci soka 40 koloneke kuenje wa vangula eci catiamẽla Kusoma wa Suku.”OVIL. 1:3

OCIMÃHO CELILONGISO

Tu konomuisa ndomo tu Setukula ovina Yesu a linga vokuenda kueci ci soka 40 koleneke via sulako palo posi.

1-2. Nye ca lipita lolondonge vivali via Yesu va kala oku enda ko Emausi?

 KETEKE 16 ya Nisana yunyamo 33 K.K. Olondonge via Yesu via sumua calua kuenda vi kasi lusumba. Vavali pokati kavo va tunda vo Yerusalãi kuenje va enda ko Emausi, olupale lumue lua kala ocinala ci soka 11 kolokilometulu lo Yerusalãi. Ovo va sumuile calua omo lioku fa kua Yesu. Momo va lavokaile okuti Mesiya wa laikele oku lingila ovina vi komohĩsa va Yudea. Pole, kua pita ocina cimue ka va lavokaile.

2 Ulume umue ka va kũlĩhĩle, wamela kokuavo kuenje wa fetika oku enda lavo. Noke olondonge lesakalalo viu lomboluila ovina vi sumuisa via pita la Yesu. Kuenje ulume wa fetika oku va sapuila ovina vimue okuti, lalimue eteke va ka ivalako. “Oku fetikila ku Mose toke kovaprofeto vosi,” eye wa lombolola okuti Mesiya wa sukilile oku tala ohali loku fa. Eci olondonge vivali via pitĩla ko Emausi ovo va limbuka okuti, ulume va kala oku enda laye, Yesu, una Suku a pindula! O tẽla oku sokolola esanju olondonge via yeva poku limbuka okuti Mesiya wa pinduiwa!—Luka 24:13-35.

3-4. Nye ca lipita lolondonge via Yesu kuenda nye tu konomuisa vocipama cilo? (Ovilinga 1:3)

3 Yesu wa molẽha kolondonge viaye olonjanja vialua vokuenda kuotembo yaco yi soka 40 koloneke. (Tanga Ovilinga 1:3.) Vokuenda kuotembo yaco, esumuo liosi kuenda usumba olondonge via kuatele, lia pongoloka esanju kuenda ekolelo, loku va ĩha utõi woku kunda olondaka viwa Viusoma komanu vakuavo. a

4 Oku lilongisa catiamẽla kovina via lipita la Yesu vokuenda kuotembo yaco yi komõhisa, ci ka tu katisa calua. Vocipama cilo, tu konomuisa ndomo Yesu a talavaya ciwa loloneke viaco (1) oco a pamise olondonge, (2) Oku va kuatisa oku kuata elomboloko liwa Liovisonhua kuenda (3) oku va pindisa kovikele vinene va laikele oku kuata kovaso yoloneke. Konepa lonepa, tu ka limbuka ndomo tu setukula ongangu ya Yesu.

PAMISA VAKUENE

5. Momo lie olondonge via Yesu via sukililile oku pamisiwa?

5 Olondonge via Yesu via sukilile calua oku pamisiwa. Momo lie? Momo vamue va sile olonjo viavo, apata kuenda olomilu, oco va kuame Yesu. (Mat. 19:27) Vakuavo ka va kapiwileko lomanu vokotembo yaco omo lioku linga olondonge. (Yoa. 9:22) Ovo va silepo ovina viaco viosi momo va kolelele okuti, Yesu wa kala Mesiya wa likuminyiwile. (Mat. 16:16) Pole, eci Yesu a pondiwa, ovo vapuile elavoko kuenda va sumuile calua.

6. Nye Yesu a linga eci a pinduiwa?

6 Yesu ka tendele esumuo liolondonge viaye ndekambo liekolelo. Momo eye wa kũlĩhĩle esunga lieci ovio via sumuilile omo lioku fisa umue va solele calua. Omo liaco, keteke eye a pinduka, wa fetika oku pamisa akamba vaye. Ndeci, eye wa molẽha ku Maria Magadala osimbu a kala keyambo liaye oku lila. (Yoa. 20:11, 16) Yesu wa molẽhavo kolondonge vivali via tukuiwa kefetikilo liocipama cilo kuenda kupostolo Petulu. (Luka 24:34) Nye tu lilongisila kongangu ya Yesu? Tu konomuisa ovina via lipita eci eye a molẽha ku Maria Magadala.

7. Ndomo ca lekisiwa ku Yoano 20:11-16, Yesu wa mola Maria oku linga nye kuenda nye eye o lingila? (Talavo ociluvialuvia.)

7 Tanga Yoano 20:11-16. Komẽle lieteke 16 ya Nisana, akãi va endele toke keyambo Yesu a kendiwile. (Luka 24:1, 10) Umue pokati kakãi vaco Maria Magadala. Eci a pitĩla keyambo, eye wa limbuka okuti etimba lia Yesu ka lia kailemo. Kuenje wa enda lolupesi oku ka sapuilako Petulu la Yoano kuenda wa va kuama toke keyambo. Eci Petulu la Yoano va limbuka okuti eyambo lia kala muẽle upolokoso, va tiukila konjo. Pole, Maria wa siale keyambo. Eye wamamako oku kalako, loku lila. Maria Magadala ka kũlĩhĩle okuti Yesu wa kala oku u mola. Yesu wa mola ukãi waco ukuekolelo oku lila kuenje wo kuatela ocikembe calua. Noke Yesu wa molẽha ku Maria kuenda wa linga ocina cimue co lembeleka calua. Kuenje Yesu wa eca ku Maria ocikele cimue ci kuete esilivilo lialua, coku ka sapuila vamanji okuti, Yesu wa pinduiwa.—Yoa. 20:17, 18.

Setukula Yesu poku kapako ovina vamanji va kasi oku liyaka lavio kuenda oku likolisilako oku va pamisa (Tala ocinimbu 7)


8. Tu setukula ndati Yesu?

8 Tu setukula ndati Yesu? Ndeci Yesu a linga, tu pondola oku vetiya vamanji oku amamako oku vumba Yehova. Onjila yimue yoku ci linga, oku kapako ovitangi ovo va kasi oku liyaka lavio, oku likolisilako oku kuata elomboloko ndomo va liyevite, oku va kuatisa kovina va sukila kuenda oku va lembeleka. Kũlĩhĩsa eci ca lipita la manji umue o tukuiwa Jocelyn. Manjaye ukãi wa fa kocilunga cimue cinene. Manji Jocelyn wa popia hati: “Vokuenda kuolosãi vialua nda yeva esumuo lia piãla.” Pole, manji umue lukãi waye va laleka Jocelyn konjo yavo, vo wecelela oku situlula ovisimĩlo viaye, vo yevelela lutate kuenda vo tata locisola loku u sapuila okuti, o kuete esilivilo lialua kovaso a Yehova. Jocelyn wamisako loku popia hati: “Nda puile elavoko kuenda nda liyeva ndu okuti nda kala oku vomba vokalunga keyuka akimba vokuenda kuteke. Pole, Yehova wa vetiya ohueli eyi ndeti oco yi ndi yovole kuenje lekuatiso liavo nda tẽla vali oku kuata esanju koku vumba Yehova.” Tu pondolavo oku pamisa vamanji eci tu va yevelela lutate ndomo va liyevite. Tu sukila oku eca elembeleko ovo va sesamẽla locimãho coku va kuatisa oku amamako oku vumba Yehova.—Va Rom. 12:15.

KUATISA VAKUENE OKU KUATA ELOMBOLOKO LIEMBIMBILIYA

9. Oseteko yipi olondonge via Yesu via liyaka lavio kuenda Yesu wa va kuatisa ndati?

9 Olondonge via Yesu via kolelele calua Kondaka ya Suku kuenda via likolisilako oku pokola ku Yehova. (Yoa. 17:6) Pole, ovo va kuata atatahãi eci Yesu a pondiwa poku tendiwa okuti ongangala. Yesu wa kũlĩhĩle okuti olondonge viaye via kuatele ekolelo kuenda via solele Yehova, pole, wa limbuka oku ovo va sukilile oku kuata elomboloko liwa Liovisonehua. (Luka 9:44, 45; Yoa. 20:9) Kuenje wa va kuatisa oku kuata elomboloko liwa lieci va tanga. Kũlĩhĩsa ndomo Yesu a ci linga eci a molẽha kolondonge vivali via kala oku enda ko Emausi.

10. Yesu wa kuatisa ndati olondonge viaye oku limbuka okuti eye wa kala muẽle Mesiya? (Luka 24:18-27)

10 Tanga Luka 24:18-27. Limbuka okuti Yesu ka va sapuilile kefetikilo nda eye wa kala elie. Pole, wa linga apulilo kolondonge. Momo lie? Citava okuti eye wa yonguile oku va ĩha epuluvi lioku lombolola ndomo ovo va liyevite. Eci oco ovo va linga. Ovo va simĩle okuti Yesu wa laikele oku linga Osoma ko Isareli kuenda oku popela va Yudea ku va Roma. Yesu wa ecelela okuti ovo va vangula cosi va kala oku yeva vutima. Noke eye wa talavaya Lovisonehua oco a va kuatise oku kuata elomboloko liokuti, ovitumasuku vialua via tẽlisiwa ale. b Pole, vuteke waco, eye wa sanga olondonge vikuavo kuenje wa va lomboluilavo elomboloko liovitumasuku viaco. (Luka 24:33-48) Nye tu lilongisila kulandu owu?

11-12. (a) Nye tu lilongisa konjila ndomo Yesu a longisa ocili Cembimbiliya? (Talavo ociluvialuvia.) (b) Ulongisi Wembimbiliya wa Nortey wo kuatisa ndati?

11 Tu Setukula Ndati Yesu? Poku endisa elilongiso Liembimbiliya, linga apulilo oco o kuatise ondonge oku situlula eci ci kasi vovisimĩlo viaye kuenda vutima. (Olosap. 20:5) Noke lioku kuata elomboloko liovisimĩlo viaye, u lekisa ndomo a sanga ocinimbu Cembimbiliya ci pondola oku u kuatisa kovina a situlula. Ku ko sapuile eci a sukila oku linga, pole, lekisa kokuaye ndomo a talavaya Lembimbiliya oco a kũlĩhe eci a sukila oku linga. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue woko Gana o tukuiwa Nortey.

12 Eci Nortey a kuata 16 kanyamo, wa fetika oku lilongisa Embimbiliya. Pole, epata liaye ka lia ci solele. Nye eye a linga oco amameko oku lilongisa Embimbiliya? Manji wa enda oku u longisa Embimbiliya, wo tangela Mateo ocipama 10 kuenda wo sapuila okuti, Ukristão wocili o ka lambalaliwa. Nortey wa popia hati: “Eci nda fetika oku lambalaliwa, sia kuatele atatahãi vokuti nda sanga ocili.” Ulongisi wa Nortey wo kuatisa oku sokolola kolondaka vi sangiwa ku Mateo 10:16 vi lekisa okuti, tu sukila oku lekisa esumbilo kuenda oku kuata utate poku sapela la vakuetu catiamẽla Kembimbiliya. Noke liepapatiso, Nortey wa yonguile oku kala ukundi wotembo yosi, pole, isiaye wa yonguile okuti eye iñila kosikola ya velapo. Ulongisi waye Wembimbiliya, ko sapuilile eci a sukilile oku linga. Pole, wo linga apulilo amue oco a kuatise Nortey oku sokolola kovinimbu vimue Viembimbiliya kuenda oku nõla onjila a sukilile oku kuama. Onima yeyililako yeyi yokuti, Nortey wa linga ukundi wotembo yosi. Isiaye ka ci solele kuenje wo tundisa konjo. Nye Nortey a linga? Eye wa popia hati: “Si kuete atatahãi vokuti, nda nõla onjila ya sunguluka.” Eci tu vetiya vakuetu oku sokolola kueci Embimbiliya li popia, tu va kuatisa oku pamisa ekolelo liavo kuenda oku amamako oku vumba Yehova.—Va Efe. 3:16-19.

Setukula Yesu poku kuatisa vakuene oku kuata elomboloko liwa Liembimbiliya (Tala ocinimbu 11) e


PINDISI VAMANJI ALUME OCO VA KAILE ‘NDOLOMBANJAILE KOMANU’

13. Nye Yesu a linga oco upange woku kunda wamameko noke lioku tiukila kilu? (Va Efeso 4:8)

13 Eci Yesu a kala palo posi, wa tẽlisa ciwa ovina Yehova o pinga. (Yoa. 17:4) Yesu ka kaile omunu wa enda oku sima ndoco: ‘Nda o yongola okuti ovina vi lingiwa ciwa vi linga ove muẽle.’ Pole, vokuenda kuanyamo atatu lomeyu wupange waye woku kunda, wa pindisa vakuavo. Eye wa kolelele olondonge viaye kuenda wa va ĩha ocikele coku kunda loku longisa olondaka viwa kuenda oku tata olomeme via Yehova. Vamue pokati kolondonge viaye va tambula ocikele caco eci handi ka va tẽlisile 30 kanyamo. (Tanga Va Efeso 4:8.) Pole, Yesu wa talavaya ndati loloneke 40 a sulako palo posi oco a kuatise alume vaco vakuambili haivo va koleliwile okuti va kala ‘ndolombanjaile komanu?’

14. Nye Yesu a linga oco a longise olondonge viaye vokuenda kuoloneke 40 via sulako palo posi? (Talavo ociluvialuvia.)

14 Yesu wa eca kolondonge viaye alungulo ana ovo va sukilile oku yeva, pole, wa ci linga lumbombe. Eye wa limbuka okuti vamue pokati kavo, va enda oku kuata lonjanga atatãhi kuenje wa ĩha alungulo atiamẽla kelinga liaco. (Luka 24:25-27; Yoa. 20:27) Yesu wa va sapuilavo oco vatiamisile utima koku tata afendeli va Yehova okuti koku nganyala olombongo sio. (Yoa. 21:15) Yesu wa va ivaluisa esilivilo lioku yuvula oku lisokisa la vakuavo kupange wa Yehova. (Yoa. 21:20-22) Handi vali, Yesu wa pisa ovisimĩlo vimue ka via sungulukile ovo va kuatele viatiamẽla Kusoma wa Suku kuenda wa va kuatisa oku tiamisila utima kupange woku kunda. (Ovil. 1:6-8) Nye akulu vekongelo va pondola oku lilongisilako?

Setukula Yesu poku pindisa vamanji alume oco va tẽlise ovikele vialua (Tala ocinimbu 14)


15-16. (a) Volonjila vipi akulu vekongelo va pondola oku setukula Yesu? Ci lombolola. (b) Manji Patrick wa kuatisiwa ndati?

15 Akulu vekongelo va pondola oku setukula ndati Yesu? Akulu vekongelo va sukila oku pindisa vamanji alume oku tata ovikele vialua vekongelo, ndaño okuti amalẽhe. c Pole, akulu vekongelo ka va ka lavoke oku lipua ku vamanji va kasi oku pindisa. Ovo va sukila oku ci linga lonjila yimue yi lekisa umbombe. Nda va ci linga, vamanji vaco va ka lilongisa oku kala ambombe, oku koleliwa kuenda oku lieca olumue koku kuatisa vakuavo.—1 Tim. 3:1; 2 Tim. 2:2; 1 Pet. 5:5.

16 Kũlĩhĩsa ndomo manji o tukuiwa Patrick a kuatisiwa poku tambula elungulo limue. Eci eye a kala umalẽhe, wa enda oku tata vakuavo lonjila yimue ka ya sungulukile, oku kongelamo vamanji akãi. Noke ukulu umue wekongelo wa limbuka okuti manji Patrick wa sukilile oku linga apongoloko kuenje wo wĩha elungulo limue li teta onimbu, pole, wa ci linga locisola. Manji Patrick wa popia hati: “Nda sola calua elungulo va nyiha! Nda sumuĩle calua poku mola vamanji vakuavo oku tambula ovikele nda yonguile oku kuata. Elungulo nda tambula lia ñuatisa oku limbuka okuti, nda sukilile oku likolisilako oku lekisa umbombe poku tata vamanji okuti, si tiamisila utima kovikele, ale koku kuata oluhimo vekongelo.” Onima yeyililako yeyi okuti, manji Patrick wa nõliwa oku kala ukulu wekongelo eci a kuata ci soka 23 kanyamo.—Olosap. 27:9.

17. Yesu wa lekisa ndati okuti wa kolelele olondonge viaye?

17 Yesu ka ecele lika kolondonge viaye ocikele coku kunda, pole, wa va ĩhavo ocikele coku longisa Ovisonehua. (Mat. 28:20) Pamue olondonge via simĩle okuti ka va ka tẽla oku tẽlisa ocikele caco, pole, Yesu ka kuatele atatahãi vokuti ovo ka va ka tẽla oku linga upange a va kundikile. Eye wa kuatele ekolelo liaco kuenje wa popia hati: “Ndeci Isia a numa, ame ndu tumivo.”—Yoa. 20:21.

18. Akulu vekongelo va pondola oku setukula ndati Yesu?

18 Akulu vekongelo va pondola oku setukula ndati Yesu? Akulu vekongelo va loñoloha, va kũlĩha ciwa esilivilo lioku eca ovikele ku vana va kasi oku pindisiwa. (Va Fil. 2:19-22) Ndeci, akulu vekongelo va pondola oku kongela amalẽhe kupange woku yelisa Onjango Yusoma kuenda oku yi semũlũla. Ovo va pondola oku eca upange ku manji umue oco a u linge, oku u pindisa ndomo a u tẽlisa kuenda noke va ecelela okuti, konjanja yikuavo manji yaco o tẽlisa ocikele caco lika waye. Manji umue o tukuiwa Mateus okuti ndopo a nõliwa oku kala ukulu wekongelo wa popia okuti, ocina cimue co kuatisa calua, oku pindisiwa lakulu vekongelo kuenda ekolelo vo kuatela liokuti wa laikele oku tẽlisa ocikele caco lika waye. Eye wamisako hati: “Eci nda lueyale kovina vimue, ovo va enda oku ñuatisa oku limbuka ndomo nda ponduile oku linga ocina ca litepa konjanja yikuavo.” d

19. Nye tua nõlapo oku linga?

19 Yesu wa talavaya leci ci soka 40 koloneke via sulileko palo posi, oco a pamise, a longise kuenda oku pindisa vakuavo. Kuenje etu tu yongola calua oku setukula ovina eye a linga. (1 Pet. 2:21) Eye o ka tu kuatisa oku ci linga. Momo wa tu likuminya hati: “Ñasi kumue lene oloneke viosi, toke kesulilo lioluali.”—Mat. 28:20.

OCISUNGO 15 Yoleli Omõla Uveli wa Yehova!

a Avanjeliu kuenda alivulu akuavo Embimbiliya, vi lekisa okuti eci Yesu a pinduiwa molẽha olonjanja vialua kolondonge ndeci: Ku Maria u Magadala (Yoa. 20:11-18); kakãi vakuavo (Mat. 28:8-10; Luka 24:8-11); kolondonge vivali (Luka 24:13-15); ku Petulu (Luka 24:34); kovapostolo, okuti Tomasi ka kailepo (Yoa. 20:19-24); kovapostolo oku kongelamo Tomasi (Yoa. 20:26); kolondonge epanduvali (Yoa. 21:1, 2); kueci ci pitahãla 500 kolondonge (Mat. 28:16; 1 Va Kor. 15:6); ku manjaye Tiago (1 Va Kor. 15:7); kovapostolo vosi (Ovil. 1:4); kuenda kovapostolo va kala ocipepi lo Betánia (Luka 24:50-52) Apuluvi akuavo citava okuti, ka a tukuiwile Vembimbiliya.—Yoa. 21:25.

b Oco o limbuke ulala wovitumasuku mua kongela Mesiya, tala ocipama losapi hati: “Ovitumasuku Viembimbiliya vi Eca hẽ Uvangi Wokuti Yesu Eye Mesiya?” vonumbi yo jw.org.

c Akulu vekongelo amalẽhe Olonjanja vimue va pondola oku nõliwa oku kala vakuakunyula akongelo oku upisa 25 kuenda 30 kanyamo. Pole, catete va sukila oku talavaya ndakulu vekongelo vokatembo kamue.

d Oco o kũlĩhe olonumbi vikuavo ndomo ku kuatisiwa vamanji akuenje oku kuata ovikele vikuavo, tala Utala Wondavululi Wenyenye wo 2018 kem. 11-12, ocin. 15-17, kuenda 15 ya Kupupu wo 2015, kem. 3-13.

e OLONDAKA VIOCILUVIALUVIA: Ondonge yimue Yembimbiliya noke lioku kuata elomboloko lialongiso Embimbiliya, o nõlapo oku inasi ovina viosi vioku posuisa po Natale.