Skip to content

Skip to table of contents

“Ovihandeleko Via Kala Ukuakutupindisa”

“Ovihandeleko Via Kala Ukuakutupindisa”

“Ovihandeleko Via Kala Ukuakutupindisa”

ANGA hẽ omãla vosi va sole oku pindisiwa? Sio. Ovo va tenda epindiso ndocina cimue ca tĩla. Vana va kuete ocikele coku longa omãla va kũlĩha okuti epindiso li kuete esilivilo lialua. Vokuenda kuotembo, amalẽhe va eca olopandu omo liepindiso va tambula. Upostolo Paulu oco a lekise ukamba wa kala pokati ka Yehova Suku lomanu vaye, wa tukula ocindekaise culume umue o teyuila omãla.

Kocita catete Akristão vo ko Galatia ko Roma, va enda oku kisika omanu oku tava okuti Suku o kuatisa lika vana va pokola Kocihandeleko a ecele ku va Isareli vonduko ya Mose. Upostolo Paulu wa kũlĩhĩle okuti ocisimĩlo caco uhembi, momo Suku wa ecelevo espiritu sandu komanu ka va pokuile ocihandeleko ca va Yudea. (Ovilinga 15:​12) Omo liaco, Paulu wa pengulula ocisimĩlo caco poku tukula ocindekaise cimue. Vukanda a sonehela Akristão vo ko Galatia, wa popia hati: “Ovihandeleko via kala ukuakutupindisa oku tu tuala ku Kristu.” (Va Galatia 3:​24) Onoño yimue ya popia hati, ocindekaise cukuakupindisa, “ca kuatele esilivilo lialua kosimbu.” Oku kuata elomboloko liondaka yaco, cika tu kuatisa oku limbuka etosi Paulu a yonguile oku lekisa.

Ocikele Cukuakupindisa

Kolofeka vimue ndeci ko Helasi, ko Roma kuenda ko Yudea, ukuakupindisa wa kuatele ocikele coku pindisa omãla tunde vutila toke vetunu (okuti vovokuenje). Ukuakupindisa wa kala ukulu wendamba wa koleliwa, haeye wa enda oku longa omõla poku kuama olonumbi violonjali. Ukuakupindisa wa enda oku usala lomõla oco o yelise, oku u sindikila kosikola loku ambata alivulu aye, kuenda oku kuama ovipama viaye vio kosikola.

Ukuakupindisa hayeko wa kala ulongisi wo kosikola. Pole, wa enda oku longisa lika komõla eci olonjali vio tuma. Eye wa enda oku eca olonumbi kuenda epindiso. Vepindiso liaco mua kongelele oku longisa ovituwa viwa, oku eca alungulo kuenda ekangiso. Olonjali ovio via kuatele ocikele catete coku pindisa omãla. Ukuakupindisa wa longaisa ovituwa viwa komõla ndeci oku endela volokololo, oku wala ciwa, oku tumãla, oku lia, oku eca omangu kakulu, kuenda oku sola olonjali viaye osimbu a kula.

Onoño yimue yo ko Helasi o tukuiwa hati Platão (428-348 otembo Kristu keyile) wa lombolola okuti ka citava oku lekisa onyina komãla. Eye wa soneha hati: “Ndeci olomeme lovinyama vikuavo vi sukila ungombo, omãla va sukilavo ukuakupindisa, kuenda upika layevo o sukila cime caye.” Omanu va tendele ocisimĩlo eci ca Platão okuti ca tĩla calua. Pole eci oco ca kala ocisimĩlo caye.

Omãla, ka va solele kuenda ka va kapeleko vakuakupindisa momo va tendele epindiso liaco okuti lia tĩla, li kavisa, hailio li tateka elianjo liavo. Pole, ndaño vakuakupindisa ka va kuatele oluhimo luwa, va enda oku teyuila omãla. Ulume umue o tukuiwa hati Apiano, wa lekisa okuti, ukuakupindisa poku kuama omõla kosikola wa sukilile oku u kuata kokuokuo oco o teyuile kolongangala. Momo eci a li sanga lolongangala kuenje o likala oku eca omõla, kavali kavo va pondiwa.

Ukahonga wa siatele calua pokati ka va Helasi. Omo liaco, omãla vosi, ca piãla enene omãla valume, va sukilile oku va teyuila. Nda ulongisi umue ka koleliwile, vakuakupindisa ovo va enda oku longisa komõla ovipama vio kosikola. Ulume umue o tukuiwa hati Libanius, wo kocita cakuãla, wa lombolola okuti vakuakupindisa va enda “oku lava omãla,” oku va “teyuila komanu vãvi kuenda oku va tateka oku kuata ukamba lamalẽhe vakuavo.” Vakuakupindisa vamue va sumbiwile calua lomãla va enda oku tata. Eci vakuakupindisa va fa, kayambo avo va enda oku longekako ondunda yovawe ndonjivaluko.

Ocihandeleko ca Kala Ndukuakupindisa

Momo lie upostolo Paulu a sokisila Ocihandeleko ca Mose lukuakupindisa? Momo lie ocindekaise caco ca sungulukilile?

Ocihandeleko ca tumbikiwile oku teyuila va Isareli. Paulu wa lombolola okuti va Yudea va kala oku “laviwa lovihandeleko.” Ovo va kala ndomunu o kasi oku laviwa lukuakupindisa. (Va Galatia 3:​23) Ocihandeleko ca vialele omuenyo wavo wosi. Oco ca enda oku va teyuila kocipululu kuenda koloñeyi vietimba. Ocihandeleko ca enda oku songuila ekalo lia va Isareli loku va vetela evelo kuenje, ca va kuatisa oku limbuka okuti ka va lipuile.

Ocihandeleko ca va teyuililevo kevĩho, kovituwa ka via sungulukile kuenda kefendelo liolofeka via kala ocipepi la va Isareli. Oco ofeka yi kuate ekalo liwa kespiritu, Suku wa va handelekele oku yuvula oku likuela la vakualofeka. (Esinumuĩlo 7:​3, 4) Ocikundi caco ca kuatisa omanu va Suku oku liyelisa konepa yespiritu loku limbuka oku iya kua Mesiya. Eliangiliyo liaco lia kala esumũlũho limue linene. Mose wa lungula va Isareli hati: “Ndeci omunu a longa omõlaye, haico Yehova, Suku yove, a ku longa.”​—⁠Esinumuĩlo 8:⁠5.

Ondaka ya velapo vocindekaise ca Paulu yeyi okuti, ukuakupindisa wa enda oku tata omãla toke votembo ya sokiyiwa. Eci omõla a pitahãla vetunu, ka tatiwile vali lukuakupindisa. Xenofonte (431-352 otembo Kristu keyile) ulume umue ukuasapulo wo ko Helasi wa soneha hati: “Eci omõla a kula okuti wa linga ale ukuenje, olonjali viaye via enda oku upa peka liukuakupindisa kuenda liulongisi, oco a kuame onjila a yongola.”

Cimuamue haico ca pita Locihandeleko ca Mose. Oco, ca “vokiyiwilako olohõle toke ombuto [Yesu Kristu] ya tukuiwa vohuminyo yeya.” Upostolo Paulu wa sapuila va Yudea hati, ocihandeleko ca “kala ukuakutupindisa oku tu tuala ku Kristu.” Oco va Yudea va tambule ohenda ya Suku, va sukilile oku limbuka ocikele ca Yesu vocipango ca Suku. Momo ocimãho cukuakupindisa ca tẽlisiwile ale.​—⁠Va Galatia 3:​19, 24, 25.

Ocihandeleko Suku a ecele ku va Isareli ca lipuile. Suku wa tumbikile ocihandeleko oco a teyuile omanu vaye kuenda oku sumbila olonumbi viaye. (Va Roma 7:​7-​14) Ocihandeleko caco ca kala ndukuakupindisa. Ndaño ocihandeleko caco ca enda oku va teyuila, ca tendiwile ndocilemo. Omo liaco, Paulu wa soneha okuti otembo Suku a sokiyile ya pitila kuenje “Kristu wa tu yovola kesiñalo liovihandeleko.” Omo va Yudea ka va lipuile, ocihandeleko ca kala ‘ndesiñalo’ momo ka va tẽlele oku pokola kolonumbi viaco. Oco ca enda oku va kisika oku linga ovisila vialua. Kuenje, nda u Yudea umue wa tavele kocisembi ca Yesu, ka sukilile vali oku kuama ocihandeleko ca Mose.​—⁠Va Galatia 3:13; 4:​9, 10.

Paulu wa sokisa Ocihandeleko ca Mose lukuakupindisa, oco a lekise okuti otembo yoku kuama ocihandeleko ya pitĩlile kesulilo. Etu, ka tu tambula ohenda ya Yehova omo lioku pokola Kocihandeleko, pole tu yi tambula momo tua limbuka ocikele ca Yesu kuenda tuo kolela.​—⁠Va Galatia 2:16; 3:⁠11.

[Okakasia Lelitalatu kemẽla 21]

‘ASONGUI’ LA “VAKALEI”

Noke yoku vangula eci catiamẽla kukuakupindisa, upostolo Paulu wa tukulavo ocindekaise ‘casongui’ kuenda “vakalei.” Kelivulu lia va Galatia 4:​1, 2, tu tangako ndoco: “Osimbu kapiñala a kasi handi umalẽhe, ka velelepo okuti upika o sule, ndaño eye muẽle ya cosi. Puãi o pokola kakulu vaye lo ku vakalei toke eteke lio sokiyila isiaye.” Ocikele ‘casongui’ leci ca “vakalei” ca litepa la vakuakupindisa, pole etosi Paulu a yonguile oku lombolola limuamue.

Vocihandeleko ca va Roma, ‘asongui’ va kuatele ocikele coku teyuila omõla wosiwe kuenda oku tata ovipako viaye toke eci a kula. Paulu wa lekisa okuti, ndaño omõla wa kala “kapiñala” kovina viosi, osimbu handi ka kulile, ka kuatele omoko yoku tumila kalei.

Kolofeka vimue, ‘kalei’ wa kuatele ocikele coku tata ovipako viomõla. Ulume umue ukuasapulo o tukuiwa hati Flaviu Josefu, wa lombolola okuti umalẽhe umue o tukuiwa hati, Hyrcanu wa pinga ku isiaye oco a tume kalei oku eca olombongo vioku landa ovina a sukilile.

Omãla va enda oku tatiwa lukuakupindisa, ‘lusongui’ ale la ‘kalei,’ ka va kuetele elianjo. Ovo va enda oku laviwa toke otembo ya sokiyiwa la isiavo.

[Elitalatu kemẽla 19]

Esanga mu kasi ociluvialuvia cukuakupindisa kuenda ondonge yaye ko Helasi

[Ono Yofoto 19]

National Archaeological Museum, ko Atenai

[Ono Yofoto 19]

Bildarchiv Preussischer Kulturbesitz/Art Resource, ko Nova Yorke

[Elitalatu kemẽla 19]

Ociluvialuvia co kocita catãlo O.Y., ci lekisa ukuakupindisa wa kala oku lavulula osimbu omõla a longisiwa oku tondongola asapulo kuenda oku imba ovisungo