Skip to content

Skip to table of contents

Ndomo Olofa Via Yesu Vi Pondola Oku Ku Yovola

Ndomo Olofa Via Yesu Vi Pondola Oku Ku Yovola

Ndomo Olofa Via Yesu Vi Pondola Oku Ku Yovola

KO PASKOA ya va Yudea kunyamo wa 33 O.K., ulume umue wa fila oku yovola vakuavo. Ulume waco helie? Yesu u Nasara. Velie va kuatisiwa lolofa viaco? Omanu vosi. Embimbiliya li lombolola ndoco ocilumba caco: “Omo Suku a sola ndoco oluali, oco a ecela Omõlaye wongunga okuti wosi u kolela ka fi, puãi o mola omuenyo ko pui.”​—⁠Yoano 3:⁠16.

Ndaño omanu valua va kũlĩha ocisonehua eci, vañamiñami va kuete elomboloko liaco. Ovo va li pula hati: ‘Momo lie tu sukilila ocilumba ca Kristu? Omunu umosi o fila ndati omanu vosi oco a va yovole kolofa?’ Embimbiliya lieca atambululo a suapo atiamẽla kapulilo ava.

Ndomo Olofa Via Sambukila Omanu Vosi

Vamue va tava okuti omanu va lulikiwa lika oku kala lesanju otembo yimue kilu lieve, okuti va pita voloseteko noke va fa oco va ende kocitumãlo cimue ciwa. Ocisimĩlo caco ca siata oku vetiya vamue oku sima okuti olofa ocipango ca Suku. Pole, Embimbiliya li lekisa esunga lieci omanu va fila. Olio li popia hati: “Ekandu lia iñila voluali lomunu umuamue, kuenda okufa kueya lekandu, haico okufa kua sambukila omanu vosi, momo vosi va linga ekandu.” (Va Roma 5:​12) Ocinimbu eci, ci lekisa okuti ekandu olio lia nena oku fa. Omunu waco “umuamue” wa sambuisa ekandu komanu vosi helie?

Elivulu The World Book Encyclopedia, li lekisa okuti olonoño vialua vi tava okuti omanu vosi va tunda kono yimuamue, kuenda Embimbiliya li lekisa okuti ono yaco, omunu “umuamue.” Kelivulu Liefetikilo 1:27NW, tu tangako ndoco: “Suku wa sovola omunu ukuesetahãlo liaye muẽle, ukuesetahãlo lia Suku, wa va sovola ulume lukãi.” Embimbiliya li lekisa okuti ulume lukãi kavali kavo va lulikiwa lesetahãlo lia Suku Tõlo.

Ulandu u sangiwa kelivulu Liefetikilo u lekisa ndomo omanu va kala noke yoku lulikiwa kuomunu watete la Yehova Suku. Ulandu waco u lekisa okuti Suku ka sokiyilile omanu oku fa, te lika nda va lueyele. (Efetikilo 2:​16, 17) Eye wa yonguile okuti omanu va kala vocumbo celau palo posi lesanju kuenda uhayele ka u pui. Oku kuka kuenda olofa ka kua kaile ocipango ca Suku. Oco hẽ, kufa weya oku viala ndati omanu vosi?

Elivulu Liefetikilo ocipama 3, li lekisa ndomo omanu vatete va nõlapo oku sinila Yehova Suku, Ululiki wavo. Suku wa tẽlisa olondaka a va sapuilile eci handi ka va lueyele. Eye wa sapuila ulume hati: “Ove ukueve, keve haiko o tiukila.” (Efetikilo 3:​19) Ondaka ya Suku ya tẽlisiwa, momo omanu vatete va fa.

Omanu vatete havoko lika va liyaka lovitangi viaco. Ovitangi via tunda kesino liavo via sambukila kocitumbulukila cavo cosi cina nda ceya oku kuata omuenyo wesanju. Yehova wa kongela vekandu liaco omanu vana ka va citiwile handi, poku sapuila Adama la Heva hati: “Liciti, siati, yukisi oluali, lu yuli, viali kolõsi viovokalunga, lokolonjila viovusenge, lokovinyama viosi vi ñuala ñuala kilu lieve.” (Efetikilo 1:​28) Vokuenda kuotembo, ombuto yomanu ya li sanduila kilu lieve, nda ka ya file. Pole, omunu “umuamue” okuti Isiavo Adama, wa va landisa kupika wekandu kuenda wolofa. Upostolo Paulu, umue pokati kocitumbulukila comunu watete, wa soneha ndoco: “Ame ndukuetimba, haime ndupika wekandu.”​—⁠Va Roma 7:⁠14.

Ndeci ocimbuahuku ci nyõla upange umue wa posoka, Adama, poku linga ekandu, wa nyõla upange wa Suku​—⁠okuti omanu eye a lulika. Adama wa kuata omãla, lolonekulu kuenda va amamako oku licita. Ovitumbulukila via kuamamo via amamako oku licita kuenda oku fa. Momo lie va fila? Momo vosi yavo va tunda kocikoti ca Adama. Embimbiliya li popia hati: “Va lua va fila ekandu liomunu umuamue.” (Va Roma 5:​15) Oku vela, oku kuka, oku kuata ovisimĩlo vĩvi loku fa, vieyilila kekandu lia Adama. Vosi yetu tua piñala ekandu liaco.

Vukanda Paulu a sonehela Akristão ko Roma, wa lekisa ovitangi vi iyilila kekambo lioku li pua, kuenda ndomo ca tila oku liyaka lovitangi viaco. Eye wa soneha ndoco: “Ndukuelamba we! Helie o mopela ketimba liokufa oku?” Eli epulilo limue liwa, siti? Helie wa kuetele unene woku yovola Paulu kumue lomanu vakuavo koku fa? Eye muẽle wa kumbulula hati: “Mitakati Yesu Kristu, haeye Ñala yetu, a pitiye olopandu ku Suku.” (Va Roma 7:​14-​25) Ululiki wetu wa linga eliangiliyo lioku tu yovola vonduko Yomõlaye, Yesu Kristu.

Ocikele ca Yesu Koku Yovola Omanu

Yesu wa lekisa ocikele caye eci a yovola koku fa omanu vakuakandu. Eye wa popia hati: “Mõlomanu keyilile oku vumbiwa, te . . . [oku] eca omuenyo waye ndocimuenyo coku yovola va lua.” (Mateo 20:​28) Omuenyo wa Yesu wa linga ndati ocilumba? Olofa viaye vi tu kuatisa ndati?

Embimbiliya li lekisa okuti Yesu ka “la linga ekandu” kuenda wa “tepiwa ku vakuakandu.” Yesu wa siata oku pokola Kovihandeleko via Suku. (Va Heveru 4:15; 7:​26) Yesu ka file omo liekandu ndeci Adama a linga. (Esekiele 18:⁠4) Eye wa tava oku fa oco a tẽlise ocipango ca Isiaye coku yovola omanu kekandu kuenda koku fa. Ndomo tua ci popia ale, Yesu weyile ‘oku eca omuenyo waye ndocisembi.’ Ka kuli omunu wa lekisa ocisola ca velapo ndeci Yesu a linga okuti ‘o fila omanu vosi.’​—⁠Va Heveru 2:⁠9.

Omuenyo Yesu a eca ndocilumba wa lisokele lomuenyo wa lipua Adama a pesela eci a linga ekandu. Esumũlũho lipi lieyilila koku fa kua Yesu? Yehova wa tava ocisembi ndocilumba coku “yovola omanu vosi.” (1 Timoteo 2:⁠6) Omo liaco, Suku wa eca omuenyo wa Yesu oco a yovole omanu va landisiwile kupika wekandu kuenda wolofa.

Embimbiliya li tukula calua elinga eli liocisola Cululiki womanu. Paulu wa ivaluisa Akristão okuti va landiwa “londando ya lua.” (1 Va  Korindo 6:20; 7:​23) Petulu wa soneha okuti Suku ka tu yovuile lulu ale lopalata, pole wa yovola Akristão losonde Yomõlaye. (1 Petulu 1:​18, 19) Yehova wa pongiya eyovo liomanu vosi locisembi ca Kristu.

Ove Oka Kuatisiwa hẽ Locisembi ca Kristu?

Catiamẽla kunene wocisembi ca Kristu, upostolo Yoano wa soneha hati: “[Yesu Kristu] ocitundasonde cakandu etu, puãi akandu etu ha-oko lika, te la-a oluali luosi.” (1 Yoano 2:⁠2) Ocisembi ca Kristu ca eciwa komanu vosi. Eci ci lekisa hẽ okuti omanu ka va sukila vali oku likolisilako oco va kuatisiwe locisembi? Sio. Ivaluka ndomo olonalavayi ecea tua tukula vocipama catete via yovuiwa. Vana va kala oku yovola olonalavayi viaco, va lokisa ociyenjo, pole omunu lomunu wa kala vocitunu, wa sukilile oku londa vociyenjo oco a naliwe. Cimuamue haico, omunu wosi o yongola oku kuatisiwa locisembi ca Kristu, ka kevelila okuti asumũlũho a Suku o sanga pomangu. Eye o sukila oku likosilako.

Ovilinga vipi Suku a lavoka? Elivulu lia Yoano 3:36 li tu sapuila hati: “U o kolela Mõla o kuete omuenyo ko pui, puãi u ka kolela Mõla, eye ka moli omuenyo, puãi onyeño ya Suku yi kala ño-o laye.” Suku o yongola okuti tu lekisa ekolelo kocisembi ca Kristu. Handi kuli vali ovina vikuavo vi sukiliwa. “Kokupokola kovihandeleko viaye oko tu limbukila nda hẽ [tua kũlĩha Yesu] nda ndati.” (1 Yoano 2:⁠3) Oco tu yovuiwe kekandu kuenda kolofa, tu sukila oku lekisa ekolelo kocisembi ca Kristu loku pokola kovihandeleko viaye.

Onjila yimue yoku lekisa ekolelo lolopandu kocisembi ca Yesu oku enda konjivaluko yolofa viaye. Osimbu handi ka file, Yesu kumue lovapostolo vaye vakuekolelo, poku lia ondalelo, wa va sapuila hati: “Ci lingili onjivaluko yange.” (Luka 22:​19) Olombangi Via Yehova via sanjukila ukamba wavo Lomõla a Suku kuenda va pokola konumbi yaco. Unyamo ulo, Onjivaluko yolofa via Yesu Kristu ya lingiwa Casapalo keteke 22 Yelombo, noke yoku iñila kuekumbi. Ovo va laleka omanu oku enda kohongele yaco, ndomo ca handelekiwa la Yesu. Konjivaluko yaco omanu va siata oku longisiwa esunga lieci tu sukilila ocisembi ca Kristu oco tu yovuiwe kolofa via kokiwa la Adama.

Koloneke vilo, omanu vañamiñami va lekisa olopandu Kululiki wavo omo liocilumba Comõlaye oco va yovuiwe kenyõleho. Vana va lekisa ekolelo kocisembi caco va tambula asumũlũho kuenda esanju. Upostolo Petulu wa sonehela ndoco Akristão: “Vu kolela [Yesu] kuenje wa sanjuki lesanju lia piãla ka li popiwa. Onima vu tambuila ekolelo liene yeyi, epopelo [liovimuenyo] viene.” (1 Petulu 1:​8, 9) Omo liaco, nda wa kuatela ocisola Yesu Kristu loku lekisa ekolelo kocilumba cocisembi, oka kuata esanju cilo lelavoko lioku yovuiwa kekandu kuenda kolofa.

[Elitalatu kemẽla 6]

Yesu wa eca omuenyo waye oco a yovole eci Adama a nyelisa

[Elitalatu kemẽla 7]

Onjivaluko yolofa via Yesu Kristu ya lingiwa Vocasapalo, keteke 22 Yelombo wo 2008, noke yoku iñila kuekumbi