Skip to content

Skip to table of contents

Yesu eye Suku?

Yesu eye Suku?

OMANU valua, va sima okuti elongiso lia Suku Umosi Muvatatu olio “elongiso lia velapo lietavo Liakristão.” Elongiso liaco li lekisa okuti, Isia, omõla kuenda espiritu sandu omanu vatatu ku Suku umosi. Catiamẽla kelongiso lia Suku Umosi Muvatatu o patele yimue o tukuiwa John O’Connor wa popia hati: “Tua kũlĩha okuti elumbu limue linene ka tua fetikile oku kuata elomboloko.” Momo lie ka ca lelukilile oku kuata elomboloko lielongiso lia Suku Umosi Muvatatu?

Ondisionalio yimue yi Yembimbiliya yi lekisa esunga limue. Catiamẽla kelongiso lia Suku Umosi Muvatatu olio hati: “Elongiso liaco ka lia tundile Vembimbiliya omo okuti ka lia sonehĩwilemo.” Omo okuti elongiso lia Suku Umosi Muvatatu “ka li sangiwa Vembimbiliya,”vana va tava kelongiso liaco, va siata oku seteka oku sanda ovisonehua Viembimbiliya okuti va yi pengisa oco lilikuate lelongiso liaco.

Kuli hẽ ocisonehua cimue ci tukula elongiso liaco?

Ocinimbu cimue Cembimbiliya okuti olonjanja vimue ya siata oku pengisiwa, Evangeliu Yoano 1:1. Vembimbiliya Nova Versão Internacional, ocinimbu caco ci popia hati: “Kefetikilo wa kala Ndaka, kuenje Ndaka wa kala kumue la Suku, [okuti ko Helasi, ton the·on] kuenda Ndaka haeye Suku [the·osʹ].” Vocinimbu eci ku sangiwa olondaka vivali vio Helasi okuti, the·osʹ (suku). Onepa yatete yi fetika loletala ton (o), okuti oletala yimue yo Helasi kuenda ponepa yaco ondaka the·onʹ yi tiamisiwila ku Suku Ukuonene Wosi. Pole, vonepa yavali ku tukuiwa ondaka the·osʹ okuti, oletala yaco ka yopiwile ko Helasi. Anga hẽ olondaka viaco siwapo elivova?

Momo lie ka ca lelukilile oku kuata elomboloko lielongiso lia Suku Umosi Muvatatu?

Evangeliu lia Yoano lia sonehiwa kelimi lio Helasi lia kũlĩhĩwa calua okuti, vi kuete olonumbi vioku soneha olondaka viaco. Onoño yimue yi tukuiwa A. T. Robertson wa limbuka okuti olondaka viaco “vi kuete elitokeko.” Robertson wa tukula Mateo 13:38 ku popia hati: “Epia, [okuti ko Helasi, ho a·grosʹ], oluali [okuti ko Helasi, ho koʹsmos].” Olonda viaco vi tu kuatisa oku kuata elomboloko liokuti oluali, epia.

Nye ci popiwa nda olondaka ka vi kuete elitokeko ndeci Kevangeliu lia Yoano 1:1? Poku tukula ocisonehua eci ndocindekaise, onoño yimue o tukuiwa James Allen Hewett wa popia hati: “Olondaka viaco ka vi kuete elitokeko kuenda ka via lisetahãlele.”

Ndocindekaise Hewett wa tukula 1 Yoano 1:5, ku popia hati: “Suku ocinyi.” Kelimi lio Helasi ondaka yokuti “Suku” yi lomboloka ho the·os kuenda kovaso yondaka yaco ku kuamiwa ondaka yikuavo. Pole ondaka phos okuti yi lomboloka “ocinyi,” ka kua kuamele ondaka yikuavo. Hewett wa lombolola hati: “Olonjanja vimue citava  . . oku popia okuti Suku ocinyi pole alonjanja viosiko citava oku popia hati,ocinyi oco o Suku.” Tu sanga ovindekaise vimuamue Kevangeliu lia Yoano 4:24 ku popia okuti, “Suku Espiritu” kuenda kukanda 1 Yoano 4:16 ku popia okuti “Suku ocisola.” Vovinimbu evi vivali, ondaka Suku ya kuamiwa londaka yikuavo pole kolondaka “Espiritu” kuenda “ocisola” ka kua kuamele ondaka layimue. Omo liaco, olondaka viaco ka vi kuete elitokeko. Vovinimbu evi ka citava oku popia okuti, “Espiritu o Suku” kuenda okuti “ocisola o Suku.”

Yipi ono ale ovituwa via “Ndaka”?

Olonoño vioko Helasi kuenda vakuakupongolola Embimbiliya, va limbuka okuti Kenvageliu lia Yoano 1:1, ka ku tukuiwa ono ya “Ndaka,” pole, ku tukuiwa ovituwa via “Ndaka.” Umue ukuakupongolola Embimbiliya o tukuiwa William Barclay wa popia hati: “Omo okuti [upostolo Yoano] ka sonehele ondaka yikuavo kovaso yondaka theos, olio li pongoloka elomboluilo limue. . . Yoano ka kasi oku popia okuti Ndaka eye Suku. Volondaka vikuavo ka kailevo oku popia okuti Yesu eye Suku.” Onoño o tukuiwa Jason David BeDuhn wa popiavo hati: “Kelimi lio Helasi eci konyima yondaka theos ndeci Kevangeliu lia Yoano 1:1c, vakuakutanga va sima okuti ondaka yaco yi lomboloka o ‘suku yimue.’ . . . Omo okuti konyima yondaka yaco ka kua kuamele ondaka yimue, ci lomboloka okuti ondaka theos yi kuata elomboloko lia litepa londaka ho theos, okuti konyima yaco kua kuama ondaka yimue. Ndeci, kelimi liongelesi ondaka yokuti ‘o suku’ yimue, ya litepa calua londaka okuti ‘Suku’.” BeDuhn wamisako hati: “Kevangeliu lia Yoano 1:1, Ndaka ka lomboloka Suku yocili, pole, osuku yimue ale omunu umue wokilu.” Ndomo onoño Joseph Henry Thayer una wa talavaya koku pongolola Embimbiliya (Versão Americana Padrão), a ci popia, “Ndaka wa kala omunu umue wokilu pole ka kaile Ululiki waco Wokilu.”

Yesu wa lekisa etepiso li kasi pokati kaye la Isiaye

Anga hẽ ovituwa via Suku vi “sukila oku kala elumbu limue”? Ku Yesu ka ca kaile elumbu limue. Vohutililo yimue a lingila ku Isiaye, eye wa situlula etipiso li kasi pokati kaye la isiaye poku popia hati: “Eci ci lomboloka omuenyo ko pui okuti, ovo va ku kũlĩha okuti, ove lika wu Suku yocili kuenda va sukila oku kũlĩhavo una ove wa tuma, Yesu Kristu.” (Yoano 17:3) Nda tua tava kolondaka evi via Yesu loku kuata elomboloko lialongiso asuapo Embimbiliya, tu ka lekisa kokuaye esumbilo ndomõla a Suku yo kilu. Kuenda tu ka fendela Yehova ndo ‘Suku yimosi lika yocili.’