Skip to content

Skip to table of contents

Vakuaku Tanga va Pula . . .

Vakuaku Tanga va Pula . . .

Vakuaku Tanga va Pula . . .

Helie wa Tumile “Olumbungululu”?

▪ Ove hẽ wa siata oku mola ndomo omanu ponatale va lekisa olosoma vitatu, ale olonoño, vi nyula Yesu wa citiwa okuti wa kapiwa vocililo covinyama? Ovolandu a lekisa okuti Suku wa tuma olumbungululu oco lu songuile alume vaco toke kocimanga ca kala ko Beteleme. Omãla valua va siata oku patekela olonduko violosoma viaco vitatu okuti, Melchior, Gaspar, kuenda Baltasar. Anga hẽ, ovolandu aco oluali, a likuata leci Embimbliya li popia? Sio. Ovolandu aco, ka a likuata omo liasunga alua.

Catete, velie va kala alume vaco? Kovisonehua viatete vio Helasi, Embimbiliya ka li tukula alume vaco hati, olosoma ale olonoño. Ovo va kala vakualumbu ale vakuakutãha olombungululu. Handi vali, va kala ovimbanda vioku kũlĩhĩsa olombungululu. Pole, Embimbiliya ka li tukula olonduko ale etendelo liomanu vaco va nyulile Yesu.

Cavali, otembo yipi alume vaco va endele oku ka nyula Yesu? Ovo ka vo nyulile eci a kala oñaña vocililo covinyama. Ndamupi tua ci kũlĩha? Usonehi Wevanjeliu lia Mateo wa popia hati: “Oku iñila vonjo, va mola okamõla kaco kumue la Maria inako.” (Mateo 2:11) Kũlĩhĩsa okuti kotembo yaco, Yesu ka kaile vali oñaña, pole wa kala “okamõla.” Maria la Yosefe ka va kaile vali oku pita uteke vocimanga, pole, va kala vonjo yimue.

Catatu, helie wa tumile “olumbungululu” oco lu songuile vakuakutãha olombungululu? Alongisi vatavo va siata oku longisa okuti Suku eye wa tumile “olumbungululu” luaco. Anga hẽ eci ocili muẽle? Ivaluka okuti, “olumbungululu” luaco tete ka lua songuilile vakuakutãha olombungululu ko Beteleme. Pole, lua va songuila ku Soma Herode ko Yerusalãi. Ovo va situlula ekalo lia Yesu kongangala yaco, kuenda ovina vo sapuila vio vetiya oku suvuka omõla una wa laikele oku linga “Soma ya va Yudea.” (Mateo 2:2) Lombambe, Herode wa va sapuila oco noke va tiuke vali kokuaye loku u tukuila ocitumãlo ku sangiwa omõlaco, loku kemba okuti o yongola oku u fendela. Noke, “olumbungululu” lua va songuila toke ku Yosefe la Maria. Ovina vakuakutãha olombungululu va kala oku linga, nda via nena olofa via Yesu nda Suku ka teyuilile elinga liaco. Pole, Suku wa teyuila ovina viaco. Omo liaco, eci Herode a limbuka okuti vakuakutãha olombungululu ka va tiukile vali kokuaye, wa temẽle calua. Kuenje wa handeleka oku ponda omãla vosi valume tunde koloñaña vi kuete anyamo avali toke kamalẽhe vakuatembo ya tukuiwa la vakuakutãha olombungululu va kala ko Beteleme kuenda vovaimbo osi a sungueko.​—Mateo 2:16.

Yehova weya oku tukula Yesu hati, “Omõlange wa soliwa, ndo sanjukila.” (Mateo 3:17) Kũlĩhĩsa ndoco: Anga hẽ Isia ukuacisola haeye ukuesunga, nda wa tuma vakuakutãha olombungululu, vakuavituwa vi pisiwa Lovihandeleko viaye oco va linge olomunga viaye? (Esinumuĩlo 18:10) Nda wa tuma hẽ olumbungululu oku va songuila ku Herode ongangala haeye omondi ya velapo vofeka, oco a tambule esapulo li wengula onyeño yaye? Suku nda wa tuma hẽ olumbungululu luaco kuenda vakuakutãha olombungululu oco va situlule ocitumãlo kua kala omõlaye?

Ocindekaise: Kesongo umue wolohoka, o tuma asualali vaye va velapo kocitumãlo cimue cohele kuli ovanyali vavo. Anga hẽ nda wa sapuilako ovanyali vaye oku ku sangiwa asualali vaye osimbu a kũlĩha okuti va kasi kohele haivo ka va kuete eteyuilo? Sio, ka ci lingi! Cimuamue haico okuti, Yehova wa tumile Omõlaye voluali lulo lueyuka ohele. Anga hẽ nda wa situlula ku Soma Herode ondingaĩvi oku ku sangiwa Omõlaye osimbu a kala utito okuti ka tẽla oku liteyuila? Sio!

Oco hẽ, helie wa tumile “olumbungululu” ale ceci ca setahãla olumbungululu? Helie wa yonguile okuti Yesu o pondiwa, okuti ka kuli loku tẽlisa upange vo tumile oku linga palo posi? Helie wa siata oku kemba omanu, loku vetiya ovohembi, evĩho, kuenda umondi? Yesu wa tukula omunu waco hati, “ohembi, haeye isia yuhembi,” una okuti “omondi tunde kefetikilo.” Omunu waco, Satana Eliapu.​—Yoano 8:44.