Skip to content

Skip to table of contents

Alonjali Kuatisi Omãla Vene

Alonjali Kuatisi Omãla Vene

“Kũlĩha ciwa ekalo liolomeme viove.”OLOSAPO 27:23, NW.

1, 2. (a) Ovikele vipi ungombo u Isareli a kuatele? (b) Olonjali vi pondola oku kuama ndati ongangu yangombo vaco?

KOSIMBU, angombo vo ko Isareli, ka va kuatele omuenyo wa leluka. Ovo, va enda oku kala kovitumãlo vioku lisila olomeme viavo cikale kotembo yombambi, ale yowuya. Kuenje, va kuatele ocikele coku vi teyuila kovinyama via tema vio vusenge, kuenda kovimunu. Angombo va kuatelevo ocikele coku kũlĩhĩsa ekalo liomeme lomeme, kuenda oku tata ciwa vina vi vela, ale vievi via lilemẽha. Va enda oku tata ciwa otumãla tuolomeme, momo tua honguele, kuenda ka tu sokisiwa lolomeme vinene.Efetikilo 33:13.

2 Olonjali vina okuti Akristão vocili, vi sukila oku kuata ovituwa ndevi viangombo va tukuiwa ndeti. Momo, vi kuete ocikele coku kuatisa omãla vavo lolonumbi via Yehova. (Va Efeso 6:4) Anga hẽ ca leluka oku ci linga? Sio, ka ca lelukile! Momo, citava okuti, omãla va yapuisiwa lovisimĩlo via Satana. Handi vali, omãla va kuetevo ovisimĩlo viekambo lioku lipua. (2 Timoteo 2:22; 1 Yoano 2:16) O pondola oku kuatisa ndati omãla vove? Tu konomuisi ovina vitatu o pondola oku linga oco o kuatise omãla vove ndeci: (1) Va kũlĩha ciwa. (2) Va tekula. (3) Va songuila.

KŨLĨHA OMÃLA VOVE

3. Olonjali vi pondola oku kũlĩha ndati ciwa omãla vavo?

3 Ungombo uwa o tata ciwa omeme lomeme, kuenda o vi kũlĩhĩsa nda vi kuete uhayele. Embimbiliya li popia ndoco: “Kũlĩha ciwa ekalo liolomeme viove.” (Olosapo 27:23, NW) Omo okuti unjali, o sukila oku kũlĩha ciwa “ocunda cove” okuti, ci lomboloka omãla vove. Oco o tẽlise ocikele caco, o sukila oku kũlĩha ciwa ovituwa viavo, ovina va sole, kuenda ovisimĩlo viavo. O pondola oku ci linga ndati? O sukila oku sapela lomãla vove olonjanja viosi.

O sukila oku sapela lomãla vove olonjanja viosi

4, 5. (a) Ovina vipi o sukila oku kuama oco o kuatise omãla vove oku situlula ovina va sole kuenda ovisimĩlo viavo? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.) (b) Nye wa siata oku linga oco ci kuatise omãla vove oku sapela love?

4 Olonjali vimue via siata oku limbuka okuti, ka ca lelukile oku sapela lomãla vavo, eci va fetika oku kula. Momo, pamue ka va yongola oku sapela catiamẽla kovina va sole, kuenda kovisimĩlo viavo. Nda omõla wove o kuete ocitangi caco, nye o sukila oku linga? Ku ka sime okuti, o sukila oku sapela lavo ovina viaco vokuenda kuotembo ya lua. Pole, seteka oku sapela lavo lonjila yimue ya sunguluka. (Esinumuĩlo 6:6, 7) Sanda epuluvi lioku kala kumosi lavo, kuenda oku enda lavo kovitumãlo vimue. Va laleka oku linga lavo olomapalo, ale oku linga lavo ovopange o vonjo. Nda omãla va lianja love, ci leluka oku situlula ovisimĩlo viavo, kuenda ovina va yongola.

Omãla va yongola oku kũlĩha okuti, wa kapako ovitangi va siata oku liyaka lavio

5 Nye o sukila oku linga nda wa limbuka okuti, omõla wove ka yongola oku sapela love? Seteka oku linga cimue ci pondola oku u kuatisa. Yuvula oku pulisa komõla wove ukãi ndomo eteke liaye lia pita, pole, sapela laye ovina wa linga vokuenda kueteke. Nda wa ci linga, pamue cu kuatisa oku sapela love ovina a linga vokuenda kueteke. Oco o limbuke ovina vi kasi vutima waye, u pulisa eci catiamẽla kondaka yimue, kuenda yuvula oku tiamisila epulilo liaco kokuaye muẽle. O pondola oku u pula ndomo akamba vaye va sima catiamẽla kondaka yaco. Noke, u pulisa elungulo a sukila oku eca kakamba vaye.

6. Omãla vove va pondola oku limbuka ndati okuti, o kuete otembo yoku kala lavo, kuenda ecelela oku sapela lavo?

6 Omãla vove va pondola oku lianja ciwa love, nda va limbuka okuti, o kuete onjongole yoku sapela lavo. Nda olonjanja viosi o kasi ndu okuti, o kuete upange wa lua, kuenda ku sokiya otembo yoku kala lomãla vove, ka va ku sapuila ovitangi viavo. O pondola oku lekisa ndati okuti, o kuete otembo yoku sapela lavo? Yuvula oku sapuila omõla wove hoti: “O pondola oku sapela lame vepuluvi lia ku sungulukila.” Omãla va sukilavo oku limbuka okuti, nda va ku sapuila ondaka yimue, ku va temẽla. Momo, va yongola oku kũlĩha okuti, wa kapako ovitangi va siata oku liyaka lavio. Umalẽhe umue ufeko o tukuiwa hati Kayla, o kuete ekũi lecea kanyamo, wa popia hati: “Ndi pondola oku sapela la isiange ovina viosi ndi yongola. Poku sapela laye ka ndi teti kondaka, ka ndi vetela evelo, pole, o ndi yevelela. Eye wa siata oku nyiha alungulo awa.”

Kuata epandi, kuenda yevelela omõla wove

7. (a) Isia o sukila oku lekisa ndati esunguluko poku sapela ovina viatiamẽla koku namulãla? (b) Olonjali vi pondola ndati oku temisa omãla vavo?

7 Olonjanja vimue, o sukila oku sapela lomãla vove ovina viatiamẽla koku namulãla okuti, pamue ka ca lelukile oku vi vangula. Poku sapela ovina viaco, kũlĩhĩsa lutate oco o limbuke okuti, o kasi oku va longisa lonjila yimue okuti va kuata elomboloko liaco. Sokolola ndeci okuti, wa endele vonjo yimue va landisa okulia kua pia, pole, wa sanga pamue va soneha hati, okulia kuaco ku kuete inenu. Noke yoku tanga esapulo liaco, o tunda vonjo yaco, oco o ka lande okulia vonjo yikuavo. Cimuamue haico ci pondola oku pita poku sapela lomãla vove. Nda o va sapuila lika ovina viatiamẽla kalungulo, citava okuti va tema love, kuenje, va liwekapo oku pinga ekuatiso kokuove. (Tanga Va Kolosai 3:21.) Omo liaco, lekisa esunguluko. Manji umue ufeko o tukuiwa hati, Emily wa popia hati: “Eci olonjali viange vi sapela lame catiamẽla koku namulãla, ka va ci lingi lonjila yimue ka ya sungulukile. Ovo, va lombolola esanju li tunda koku kũlĩha manji umue okuti, noke, nda citava, o tokekisa laye olohuela. Kuenje, ca ndi kuatisa oku lianja lavo poku sapela catiamẽla kondaka yaco. Omo liaco, eci ndi linga ukamba la manji umue, si limbika ondaka yaco, pole, ndi va sapuilako.”

Yevelela lutate, oco o va Kũlĩhe ciwa (Tala ovinimbu 3-9)

8, 9. (a) Onima yipi yi tunda koku kuata epandi, kuenda koku yevelela omõla okuti, ku u teti kondaka? (b) Onima yipi wa siata oku kuata omo lioku yevelela omãla vove?

8 Kuata epandi, kuenda yevelela omõla wove. Nda wa ci linga, ci va kuatisa oku limbuka okuti, wa sunguluka poku sapela. (Tanga Tiago 1:19.) Manji umue ukãi o kasi oku tata omãla likaliaye o tukuiwa hati Katia, wa popia hati: “Kosimbu, sia kuatele epandi poku sapela lomõla wange ufeko. Sia endele oku ecelela okuti, o malusula ondaka yimue a yongola oku ndi sapuila. Momo, sia yonguile oku u yevelela, ale oku ndi sakalaisa. Pole, cilo, nda siapo ovituwa viaco, kuenda omõla wange ufeko wa siapovo ovituwa ka via sungulukile. Eye, wa siata oku ndi kuatisa calua.”

9 Manji ukuavo o tukuiwa hati Ronald o kuete omõla waye ufeko, wa pitavo lulandu waco. Eye wa popia hati: “Eci omõla wange ufeko a ndi sapuila hati o kasi oku namulãla lukuenje umue kosikola, ndo temẽla calua. Pole, eci nda sokolola ndomo Yehova a siata oku tata afendeli vaye lepandi, kuenda o lekisa esunguluko kokuavo, ca ndi kuatisa calua. Kuenje, ndeya oku limbuka okuti, ndi sukila oku ecelela omõla wange oku situlula ovisimĩlo viaye, osimbu sia ecele elungulo kokuaye. Ngeca olopandu omo liepongoloko nda linga! Momo, lia ndi kuatisa oku limbuka ovisimĩlo viomõla wange. Eci a mala oku situlula ovisimĩlo viaye, ca ndi kuatisa oku limbuka okuti, ca lelukile oku sapela laye locisola. Kuenje, nda komõha calua, momo, wa tava kelungulo nda eca kokuaye. Omo liaco, wa lekisa onjongole yoku siapo ovituwa ka via sungulukile.” Oku sapela lomãla vove olonjanja via lua, ci ku kuatisa oku limbuka ovisimĩlo viavo, kuenda ovina va yongola. Nda wa ci linga, o pondola oku kũlĩha onjila va yongola oku kuama. *—Tala etosi pombuelo yemẽla.

TEKULA OMÃLA VOVE

10, 11. O pondola oku kuatisa ndati omãla vove oku kala vocisoko ca Yehova?

10 Ungombo uwa, wa kũlĩha okuti, omeme yi pondola oku nyelela. Citava okuti, omeme yi fetika oku lia owangu u kasi okacinãla katito lolomeme vikuavo. Pole, noke, yi fetika oku enda ocipãla, toke eci yi litepa lolomeme vikuavo. Cimuamue haico ci pondola oku pita lomãla. Citava okuti va pondola oku tunda levando vocisoko ca Yehova. Pamue va fetika oku yapuisiwa lakamba vãvi, ale lolomapalo ka via sungulukile. (Olosapo 13:20) O pondola oku kuatisa ndati omãla vove oco ka va ka pite locitangi caco?

11 Poku longisa omãla vove, nda wa limbuka ovina vimue vi kapa kohele ekalo liavo, yayulako oku va kuatisa. Va vetiya oku kapako ovituwa viwa va kuete. (2 Petulu 1:5-8) Efendelo liepata, epuluvi limue liwa li ku kuatisa oku ci linga. Upange Wetu Wusoma wosãi ya Mbalavipembe yunyamo wo 2008 u popia ndoco: “Asongui vepata va vetiyiwa oku tẽlisa ciwa ovikele viavo kovaso a Yehova, loku kũlĩhĩsa esokiyo lielilongiso liavo liepata nda li kasi oku kuamiwa ciwa.” Wa siata hẽ oku kuatisa omãla vove vepuluvi liaco? Ivaluka okuti, omãla vove va sanjukila elikolisilo o lekisa poku va kuatisa.Mateo 5:3; Va Filipoi 1:10.

 

Va Tekula ciwa (Tala ovinimbu 10-12)

12. (a) Amalẽhe va siata oku kuatisiwa ndati Lefendelo Liepata? (Tala pokakasia losapi hati: “ Va Sanjukila Eliangiliyo Liaco.”) (b) Wa siata oku kuatisiwa ndati lefendelo liepata?

12 Umalẽhe umue ufeko o tukuiwa hati Carissa, epata liaye lia siata oku kuatisiwa lesokiyo Liefendelo Liepata. Eye wa popia hati: “Ndi sanjuka calua, eci vosi yetu tu tumãla pamosi, kuenje, tu sapela. Osimbu tu ci linga, tu pamisa ukamba wetu, kuenda tu sokolola ovina viaco vokuenda kuotembo ya lua. Isiange wa siata oku sokiya okuti, tu linga Efendelo Liepata olonjanja viosi. Omo okuti wa kapako ocikele caye, ci ndi vetiyavo oku kuama ongangu yaye. Ci ndi kuatisavo oku lekisa esumbilo ku isiange, momo eye wa siata oku tu songuila, oco tu pamise ukamba wetu la Yehova.” Manji ukuavo ufeko o tukuiwa hati Brittney, wa popia hati: “Efendelo lietu Liepata lia siata oku ndi kuatisa oku pamisa ukamba lolonjali viange. Velilongiso liaco nda limbuka okuti, olonjali viange vi yongola oku yevelela ovitangi viange, kuenda via siata oku ndi tata ciwa. Efendelo liaco, lia siata oku pamisa ekolelo lietu, kuenda oku li kuata omunga vepata.” Olonjali vi sukila oku kuata ocimãho coku longisa omãla vavo oco va sole Yehova. Efendelo Liepata, epuluvi limue liwa lioku ci linga. *—Tala etosi pombuelo yemẽla.

SONGUILA OMÃLA VOVE

13. Olonjali vi pondola oku vetiya ndati omõla wavo oco a vumbe Yehova?

13 Ungombo uwa, o songuila olomeme viaye lombueti. Ocimãho caye, oku tuala olomeme kocitumãlo kuli ‘owangu uwa.’ (Esekiele 34:13, 14) Ove unjali, o sukilavo oku kuata ocimãho caco. Onjongole yove yoku songuila omãla vove oco va vumbe Yehova. O yongola okuti omãla vove va kuata ovisimĩlo ndevi viukualosamo wa soneha ndoco: “Oku linga ocipango cove, a Suku yange, oco [ndi] sanjukila. Ovihandeleko viove vi kasi vutima wange.” (Osamo 40:8) Nda omãla vove va kuata ovisimĩlo viaco, ci va vetiya oku tumbika omuenyo wavo ku Yehova, kuenda oku papatisiwa. Oco va nõle onjila yaco, va sukila oku kuata elomboloko lia suapo liovina va lilongisa, kuenda oku lekisa onjongole yoku vumba Yehova.

14, 15. (a) Ocimãho cipi olonjali vi sukila oku kuata? (b) Momo lie amalẽhe vamue va siatela oku kuata atatahãi atiamẽla kocili?

14 Pamue o limbuka okuti, omãla vove ka va kasi oku pamisa ukamba wavo la Yehova. Citava okuti va kuata atatahãi atiamẽla Kolombangi Via Yehova, nda ovina va siata oku lilongisa viocili, ale sio. Nye o sukila oku linga? Likolisilako oku sapela lavo, kuenda oku va kuatisa oku sola Yehova lutima wavo wosi. Va longisavo oco va limbuke ovina viosi Yehova a siata oku va lingila. (Esituluilo 4:11) Noke, eci va kuata elomboloko liovina va lilongisa, va pondola oku nõla nda va yongola oku vumba Yehova.

Likolisilako oku sapela lavo, kuenda oku va kuatisa oku sola Yehova lutima wavo wosi

15 Nda omãla vove va kuete atatahãi atiamẽla kocili, kuata epandi kuenda seteka oku va songuila. Va kuatisa oku kuata elomboloko liokuti, oku vumba Yehova, oco ocina ca velapo komuenyo, kuenda ci nena asumũlũho ka a pui. Setekavo oku limbuka esunga lieci omãla vove va kuetele atatahãi. Anga hẽ, ka va tava kovina Embimbiliya li popia, ale va kuete usumba woku kundila omãla vakuavo? Omõla wove ufeko o kuete hẽ atatahãi atiamẽla kolonumbi via Yehova nda vi pondola oku u kuatisa ale sio? Ale o sima okuti o kasi ulika, kuenda ka pondola oku taviwa lomanu vakuavo?

Va Songuila vonjila ya sunguluka (Tala ovinimbu 13-18)

16, 17. Olonjali vi pondola oku kuatisa ndati omãla vavo oco ovo muẽle va kuate ukamba la Yehova?

16 O pondola oku kuatisa ndati omãla vove oku yula atatahãi atiamẽla kocili? Olonjali via lua via siata oku kuatisa omãla vavo poku va pulisa ndoco: “O sima hẽ okuti ca leluka ale ka ca lelukile oku kala Ukristão wocili? Nye o sima catiamẽla konima yi tunda koku kala Ukristão wocili? Nye ca kongeliwa voku ci linga? Nye o yeva vutima poku sokolola asumũlũho tua siata oku tambula cilo, kuenda akuavo tu lavoka kovaso yoloneke? Asumũlũho aco a kuete hẽ esilivilo lia velapo okuti ka a sokisiwa lovina vikuavo?” Linga apulilo aco volondaka viove muẽle lonjila yimue ya leluka haiyo yi vetiya omãla vove. Ku ka linge apulilo aco lonjila yimue yi vetiya omãla oku sima okuti, o kasi oku va lundila. Poku sapela lavo, citava okuti o kuama elivulu lia Marko 10:29, 30. Amalẽhe vamue va siata oku kuata olopapelo vivali okuti, yimue, va sonehamo asumũlũho a tunda koku kala Ukristão wocili. Yikuavo va sonehamo ovitangi vi tunda koku yuvula oku kala Ukristão wocili. Poku ci linga, pamue ci ku kuatisa ove unjali, kumue lomãla vove oku limbuka ovitangi va siata oku liyaka lavio, kuenda oku sanga onjila yoku vi tetulula. Omo okuti omanu va lekisa onjongole tua siata oku va longisa velivulu Embimbiliya li Longisa Nye?, kuenda elivulu Kali Vocisola,” ci tu vetiyavo oku longisa omãla vetu! Ove hẽ, o kasi oku ci linga?

Alonjali, lekisi epandi poku kuatisa omãla vene, kuenda oku va songuila

17 Osimbu omãla vove va kasi oku kula, va pondola oku nõla ovo muẽle, nda va yongola oku vumba Yehova. Citava okuti ka va ci lingi onjanja yimosi omo okuti, wa nõlapo oku vumba Yehova. Pole, va sukila oku limbuka ovo muẽle okuti, va kuete ukamba la Yehova. (Olosapo 3:1, 2) Nye o sukila oku linga, nda wa limbuka okuti, omãla vove va kuete atatahãi atiamẽla koku kuata ukamba la Yehova? Va vetiya oku konomuisa ovina va lilongisa Vembimbiliya, poku lipulisa ovo muẽle ndoco: ‘Ndi kũlĩha ndati okuti, kuli Suku? Nda kũlĩha ndati okuti, Yehova wa siata oku ndi tata? Ndi tava hẽ okuti, oku pokola kolonumbi via Yehova ci ndi kuatisa? Alonjali, lekisi epandi poku kuatisa omãla vene kuenda oku va songuila. Va kuatisi oco ovo muẽle va limbuke okuti, oku vumba Yehova, oco ocina ca velapo komuenyo. * (Tala etosi pombuelo yemẽla.)Va Roma 12:2.

18. Olonjali vi pondola oku kuama ndati ongangu ya Yehova, Ungombo wa Velapo?

18 Akristão vosi vocili, va sukila oku kuama ongangu ya Yehova, Ungombo wa Velapo. (Va Efeso 5:1; 1 Petulu 2:25) Olonjali vi sukila oku kũlĩha ciwa omãla vavo. Vi sukilavo oku songuila omãla vavo, oco va sanjukile ekuatiso li tunda kolohuminyo via Yehova. Omo liaco, likolisilako oku kuatisa omãla vove, loku va vetiya oku sola Yehova!

^ tini. 9 Oco o kuate elomboloko lia suapo, tala Vutala Wondavululi 1 Yenyenye, wo 2008, kamẽla 10-12.

^ tini. 12 Oco o kuate elomboloko liasuapo, tala ocipama losapi hati: “Elilongiso Vepata Li Kuete Esilivilo—Koku Popeliwa!,” ci sangiwa Vutala Wondavululi 15 ya Mbalavipembe wo 2009, kamẽla 29-31.

^ tini. 17 Oco o kuate elomboloko liasuapo, tala Utala Wondavululi 1 ya Kayovo wo 2012, kamẽla 18-21.