Skip to content

Skip to table of contents

Vu ka Linga ‘Ovitunda Viusoma’

Vu ka Linga ‘Ovitunda Viusoma’

“Ofeka yene yi kola kuenje yi linga ndocitunda cange.”ETUNDILO 19:6.

1, 2. Esokiyo lipi lia lingiwa oco ombuto yukãi ka yi ka nyõliwe, kuenda momo lie?

OKU kuata elomboloko liocitumasuku catete ci sangiwa Vembimbiliya, ci kuete esilivilo, momo, ci tu kuatisa oku limbuka ndomo ocipango ca Suku ci ka tẽlisiwa. Eci Suku a linga ohuminyo Vocumbo Cedene, wa popia hati: “Ñapa ukuse pokati [kove u Satana,] lukãi, lo pokati kombuto yove lombuto yaye.” Esuvu lipi unyãli waco a laikele oku lekisa? Yehova wa popia hati: “Eye [okuti ombuto yukãi,] o sasõla utue wove [u Satana,] kuenje ove u lumana kocisendemãi.” (Efetikilo 3:15) Pokati ka Satana Eliapu kuenda ukãi, pa laikele oku kala esuvu lialua, momo Satana wa kuatele ocimãho coku nyõla ombuto yukãi waco.

2 Ukualosamo wa likutilila eci catiamẽla kafendeli va Yehova poku popia hati: “Ovanyali vove va yuela. Ava va ku suvuka va petula ovitue. Va tumbila omanu vove ahãla atutu, lava va wunda kokuove va va tumbika olongombo. Va linga vati: ‘Kokeli, tu va nyõli okuti ka va lingi ofeka.’” (Osamo 83:2-4) Satana wa kuatele ocimãho coku yapuisa epata kua laikele oku tunda ombuto kuenda, oku li nyõla. Yehova poku teyuila ombuto oco ohuminyo Yusoma wa Mesiya yi tẽlisiwe, wa sokiya ovisila vikuavo.

OCISILA CI TEYUILA OMBUTO

3, 4. (a) Otembo yipi ocisila Cocihandeleko ca fetika oku kuata esilivilo, kuenda nye va Isareli va likuminyile oku linga? (b) Ocisila Cocihandeleko ca sokiyiwila oku teyuila nye?

3 Eci ocitumbulukila ca Avirahama, leci ca Isake, kuenda ca Yakoba via livokiya, Yehova wa va tukula hati, epata lia va Isareli. Omo okuti Mose eye wa kala mitakati, Yehova Suku wa linga ocisila lofeka yaco. Noke, Yehova wa eca ku va Isareli Ocihandeleko, kuenje, va likuminyile oku pokola kocihandeleko caco. Embimbiliya li popia hati, Mose “wa nyañula elivulu liovisila, kuenje wa vi tangela omanu. Ovo va linga vati: ‘[Ovina viosi Yehova a popia tu vi linga], kuenda tu vi pokola.’ Mose wa nyañula osonde [yovilumba violongombe,] wa nyila omanu, hati: ‘Tala, eyi osonde yocisila Yehova a lisila lene lolondaka evi viosi.’”Etundilo 24:3-8.

4 Ocisila Cocihandeleko ca fetika oku kuata esilivilo kunyamo wo 1513, eci Kristu keyile handi palo posi. Lekuatiso liocisila caco, Yehova wa nõla epata lia va Isareli, oco va linge upange umue ulikasi. Yehova wa laikele oku kala Onganji yavo, Ombiali yavo, kuenda Osoma yavo. (Isaya 33:22) Ulandu wa va Isareli u lekisa ovina va enda oku pita lavio, nda va lekisa epokolo, ale esino kolonumbi via Yehova viesunga. Oco va Isareli va lekise epokolo kolonumbi via Yehova Suku, va sukilile oku yuvula oku tokekisa olohuela la vakualofeka, ale oku fendela olosuku vikuavo viesanda. Yehova wa ecele ocihandeleko oco ci teyuile ombuto ya Avirahama okuti, ka yi yapuisiwa.Etundilo 20:4-6; 34:12-16.

5. (a) Epuluvi lipi va Isareli va laikele oku kuata lekuatiso liocisila Cocihandeleko? (b) Momo lie va Isareli ka va taviwile la Suku?

5 Lekuatiso Liocisila Cocihandeleko, kua nõliwile ovitunda oco vi linge upange ko Isareli. Ovitunda viaco, via kala ondimbukiso yocimunga cikuavo ca laikele oku nõliwa, oco kovaso yoloneke ci kuatise omanu lonjila yimue ya sunguluka. (Va Heveru 7:11; 10:1) Omo liaco, ocisila Cocihandeleko ca ecelevo ku va Isareli epuluvi lioku kala ‘ovitunda viusoma.’ Oco va Isareli va kuate esumũlũho liaco, va sukilile oku pokola kolonumbi via Yehova. (Tanga Etundilo 19:5, 6.) Pole, va Isareli ka va lekisile epokolo, kuenda ka va tavele Mesiya okuti, eye onepa ya velapo yombuto ya Avirahama. Omo okuti va likala Yesu, ka va taviwilevo la Suku.

Ekambo liepokolo lia va Isareli ka li lomboloka okuti, ocisila Cocihandeleko oco ca va vetiya oku lueya (Tala ovinimbu 3-6)

6. Momo lie Yehova a lingila esokiyo lioku tumbika Ocihandeleko?

6 Omo okuti va Isareli ka va lekisile epokolo ku Suku, ka va kuatele epuluvi lioku kala ‘ovitunda viusoma.’ Pole, ka ci lomboloka okuti, Ocihandeleko oco ca va vetiya oku lueya. Momo, Ocihandeleko caco ca teyuila ombuto, kuenda ca kuatisa omanu oku limbuka Mesiya. Ocihandeleko caco ca tẽlisiwa eci Kristu eya palo posi, kuenje wa limbukiwa. Embimbiliya li popia hati: “Kristu eye [esulilo] liovihandeleko.” (Va Roma 10:4) Ocimunga cipi ca laikele oku kuata esumũlũho lioku linga ovitunda viusoma? Yehova wa linga eliangiliyo likuavo, eci a sokiya epata liokaliye.

EPATA LIOKALIYE LI SOKIYIWA

7. Nye Yehova a popele vonduko yuprofeto Yeremiya?

7 Osimbu ocisila Cocihandeleko ka ca pitĩlile kesulilo, Yehova vonduko yuprofeto Yeremiya wa popele hati, wa laikele oku linga “ocisila cokaliye” la va Isareli. (Tanga Yeremiya 31:31-33.) Ocisila caco, ca laikele oku litepa locisila Cocihandeleko, momo, ka ca kisikile omanu oku eca ovilumba viovinyama oco va tambule ongecelo yakandu. Ca tẽlisiwa ndati?

8, 9. (a) Nye ca lingiwa lekuatiso liosonde ya Yesu? (b) Akristão vana va nõliwa oco va pange onepa kocisila cokaliye va kuata esumũlũho lipi? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)

8 Noke lianyamo alua, keteke 14 kosãi ya Nisana kunyamo wa 33, Yesu wa fetika oku linga ocipito cokaliye Condalelo ya Ñala. Poku lombolola ovina viatiamẽla kokopo yovinyu, wa sapuila kueci ci soka 11 kolondonge viaye vakuekolelo hati: “Okopo eyi ocisila cokaliye ca lisililua vosonde yange yo peselelui.” (Luka 22:20) Ndomo ulandu wa Mateo u lekisa, Yesu wa popia hati: “Eyi osonde yange yocisila, yi peseliwila [omanu] va lua ongecelo yakandu.”Mateo 26:27, 28.

9 Osonde yocilumba ca Yesu, oyo ya ecelela okuti, ocisila cokaliye ci kuata esilivilo. Osonde yaco ya eciwa lika onjanja yimosi, yecelela okuti omanu valua va tambula ongecelo yakandu otembo ka yi pui. Yesu ka kongeliwile vocisila cokaliye, momo ka kuatele ekandu, kuenda ka sukilile oku tambula ongecelo yakandu. Pole, Suku wa linga esokiyo liokuti, ocilumba ca Yesu ci kuatisa omanu. Eye wa lingavo esokiyo lioku waveka omanu vamue lespiritu sandu liaye, oco va linge ‘omãla vaye’ vokatumba. (Tanga Va Roma 8:14-17.) Yehova wa kapako omãla vaco, ndeci a kapako Omõlaye Yesu okuti, ka kuete ekandu. Olombuavekua viaco, via laikele oku “piñalela kumue la Kristu.” Ovio via laikelevo oku kuata esumũlũho lina epata lia va Isareli lia pumba, lioku kala ‘ovitunda Viusoma.’ Upostolo Petulu wa popia eci catiamẽla kokuavo hati: “Ene puãi vumbuto ya nõliwa, haene vuvitunda viusoma, vufeka yi kola, vucikumba ca Suku, okuti vu lekisa ovilinga vi komõhisa [via una] wo kovongi ho tundi vowelema, ha wiyi kocinyi caye ci komõhisa.” (1 Petulu 2:9) Ocili okuti, ocisila cokaliye ci kuete esilivilo lia velapo! Momo, cecelela okuti, olondonge via Yesu vi tiamẽla konepa yikuavo yombuto ya Avirahama.

OCISILA COKALIYE CA FETIKA OKU KUATA ESILIVILO

10. Otembo yipi ocisila cokaliye ca fetika oku kuata esilivilo, kuenda momo lie ka ca kuatelele esilivilo kosimbu?

10 Ocisila cokaliye ka ca fetikile oku kuata esilivilo pocipito Condalelo ya Ñala. Momo lie? Momo, oco ci kuate esilivilo, Yesu wa sukilile oku tiukila kilu, loku eca ku Suku esilivilo liocilumba caye. Kuenje, vana va laikele oku “piñalela kumue la Kristu,” va sukilile oku wavekiwa lespiritu sandu. Omo liaco, ocisila cokaliye ca kuata esilivilo kocipito co Pendekoste yunyamo wa 33, eci olondonge via Yesu via wavekiwa lespiritu lia Suku.

Ocisila cokaliye ca kuata esilivilo kocipito co Pendekoste ca lingiwa kunyamo wa 33, eci olondonge via Yesu via wavekiwa lespiritu lia Suku

11. Ocisila cokaliye ca ecelela ndati okuti va Yudea la vakualofeka va panga onepa ko Isareli yespiritu, kuenda omanu valua va kuatisiwa ndati locisila caco?

11 Eci Yehova a popia vonduko yuprofeto Yeremiya okuti o ka sokiya ocisila cokaliye la va Isareli, ci lomboloka okuti, vokuenda kuotembo ocisila Cocihandeleko ka ci ka sukiliwa vali. Momo Ocihandeleko caco ca sulila eci ocisila cokaliye ca fetika oku kuata esilivilo. (Va Heveru 8:13) Lekuatiso liocisila cokaliye, cikale va Yudea ale Vakualofeka ka va seviwile evamba, va laikele oku kuata esumũlũho limuamue lioku viala Vusoma wa Suku. Momo, “evamba liocili lieli liutima lespiritu, haliovisonehuako.” (Va Roma 2:29) Yehova wa laikele oku kapa ovihandeleko viaye volonulo viavo, loku vi soneha kovitima viavo. (Va Heveru 8:10) Vocisila cokaliye mua kongela eci ci soka 144.000 Kakristão olombuavekua. Ovo va linga ofeka yokaliye okuti, yi tukuiwa hati ‘o Isareli ya Suku’ ale o Isareli yespiritu.Va Galatia 6:16; Esituluilo 14:1, 4.

12. Ocisila Cocihandeleko ci sokisiwa ndati locisila cokaliye?

12 Ocisila Cocihandeleko ci sokisiwa ndati locisila cokaliye? Yehova wa lingile ocisila Cocihandeleko la va Isareli, noke wa lingavo ocisila cokaliye la va Isareli yespiritu. Mose eye wa kala mitakati yocisila Cocihandeleko, kuenda Yesu eye Mitakati yocisila cokaliye. Ocisila Cocihandeleko ca kuata esilivilo omo liosonde yovinyama, pole, ocisila cokaliye ca kuata esilivilo omo liosonde yocilumba ca Yesu. Eci kua tumbikiwa ocisila Cocihandeleko, Mose eye wa kala usongui wepata lia va Isareli. Yesu eye Utue wekongelo, kuenda eye Usongui womanu va pokola kocisila Cokaliye.Va Efeso 1:22.

13, 14. (a) Ocisila cokaliye ci kuete ndati elitokeko Lusoma? (b) Nye va Isareli yespiritu va sukila oku linga oco va viale kumue la Kristu kilu?

13 Ocisila cokaliye ci kuete ndati elitokeko Lusoma? Ocisila caco, ca kuatisa oku sokiya ofeka yi kola okuti, yi kuete esumũlũho lioku linga olosoma kuenda ovitunda Viusoma kilu. Ofeka yaco yi lomboloka omanu vatiamẽla konepa yikuavo yombuto ya Avirahama. (Va Galatia 3:29) Ocisila cokaliye ceca uvangi wokuti, ocisila Yehova a lingile la Avirahama ci ka tẽlisiwa.

14 Ocisila cokaliye, ca yuluila onjila va Isareli yespiritu, okuti, Akristão olombuavekua oco va ‘piñalele kumue la Kristu.’ Akristão olombuavekua va pondola oku viala ndati kumue la Yesu oco va linge olosoma kuenda ovitunda kilu? Kuli ocisila cikuavo cecelela oku ci linga.

OCISILA CECELELA OKUTI OMANU VAKUAVO VA VIALA KUMUE LA KRISTU

15. Ocisila cipi Yesu a linga lovapostolo vaye vakuekolelo?

15 Noke lioku fetikiwa kuocipito Condalelo ya Ñala, Yesu wa linga ocisila lolondonge viaye vakuekolelo ci tukuiwa hati, ocisila Cusoma. (Tanga Luka 22:28-30.) Ocisila caco ca litepa lovisila vikuavo, momo Yehova ka kongeliwile vocisila caco. Yesu eye wa linga ocisila caco kumue Lakristão olombuavekua. Eci Yesu a popia hati: “Ndeci Tate a nukuila usoma,” citava okuti wa tiamisila ondaka yaco kocisila Yehova a linga laye coku kala “ocitunda otembo ka yi pui ndeci Melikicedeke.”Va Heveru 5:5, 6.

16. Lekuatiso liocisila Cusoma, nye Akristão olombuavekua va pondola oku tambula?

16 Ci soka 11 kovapostolo vakuekolelo va Yesu, va amamako lepandi eci a talisiwa ohali. Ocisila Cusoma ca eca uvangi wokuti, ovapostolo va laikele oku tumala kovialo, oco va linge olosoma kuenda ovitunda kumue la Yesu kilu. Pole, ovapostolo vaco havoko lika va laikele oku kuata esumũlũho liaco. Onjanja yimue, vocinjonde Yoano a kuata, wa mola Yesu, kuenje wo sapuila hati: “U o yula ndu wiha oku tumala lame kocalo cange, ndomo ame nda yula, kuenje nda tumala la Tate kocalo caye.” (Esituluilo 3:21) Omo liaco, ocisila Cusoma, ca lingiwa leci ci soka 144.000 Kakristão olombuavekua. (Esituluilo 5:9, 10; 7:4) Ocisila caco ceca uvangi wokuti, Akristão olombuavekua va ka viala la Yesu kilu. Ulandu waco u sokisiwa la ndombua wa nõliwa oco a kueliwe losoma yimue. Omo liolohuela va tokekisa, cecelela okuti, ndombua o vialela kumue la soma. Omo liaco, Embimbiliya li tukula Akristão olombuavekua hati, “ndombua” ya Kristu, okuti, ‘ufeko wosombo’ o lavoka oku tokekisa olohuela la Kristu.Esituluilo 19:7, 8; 21:9; 2 Va Korindo 11:2.

KUATA EKOLELO LIA PAMA KUSOMA WA SUKU

17, 18. (a) Lombolola ovisila epandu tua konomuisa okuti vi kuete elitokeko Lusoma. (b) Momo lie tu sukilila oku kuata ekolelo lia pama kusoma?

17 Ovisila viosi tua konomuisa vocipama vivali, vi kuete elitokeko Lusoma. (Tala omapa losapi hati: “Ndomo Suku a ka Tẽlisa Ocipango Caye.”) Ovisila via sokiyiwa, vi eca uvangi wokuti, usoma u ka nena onima yiwa. Omo liaco, tu pondola oku kolela okuti, Yehova omo Liusoma wa Mesiya, o ka tẽlisa ocipango caye catiamẽla komanu kuenda kongongo.Esituluilo 11:15.

Lekuatiso Liusoma wa Mesiya, Yehova o ka tẽlisa ocipango caye catiamẽla kongongo (Tala ovinimbu 15-18)

18 Usoma waco owo lika u ka malako ovitangi viosi viomanu. Tua kolela okuti, usoma waco u ka nenela asumũlũho ka a pui komanu vosi. Omo liaco, tu amamiko oku lekisa ombili poku kundila omanu ovina viocili tu lavoka.Mateo 24:14.

Ocihandeleko ca lekisile okuti, ombuto ya laikele oku tunda kepata lia Avirahama, ka yi yapuisiwa