Skip to content

Skip to table of contents

ULANDU WOMUENYO

Ulandu Womuenyo Wange Kupange Wusoma

Ulandu Womuenyo Wange Kupange Wusoma

Eteke limue kunyamo wo 1947, volupale luo Santa Ana, kofeka yo El Salvador, konjo yolomisionaliu kueyile ovanyãli vamue. Vokuenda kuelilongiso Liutala Wondavululi, amalẽhe vamue va fetika oku imbaimba ovawe anene vonjo omo liepito lia kala upulule. Patele umue, eye wa tumile oku linga ungangala waco. Noke ocimunga cimue comanu va tema, ca endele konjo yolomisionaliu. Vamue pokati kovanyãli vaco va ambatele ovimihi povaka avo, osimbu okuti vakuavo va ambatele oviteka viavo vioku fendela. Omanu vaco, va kala olowola vivali loku imbaimba ovawe vonjo yolomisionaliu loku kaloloka vati: “Maria a sivayiwe!” “Yehova a fe!” Ovo va yonguile oku saluisa olomisionaliu, oco vi tunde vonjo yaco. Nda kũlĩha ciwa ulandu waco, momo nda kalavo umue pokati kolomisionaliu kohongele yaco. Tunde eci tua liyaka locitangi caco, pa pita ale 67 kanyamo. *—Tala etosi pombuelo yemẽla.

ECI kua kambele anyamo avali osimbu ovanyãli ka va lingile ungangala wa tukuiwa ndeti, manji Evelyn Trabert kumue lame, tua malusula epindiso lietu Kosikola yo Gileada yocisoko cakuãla. Kotembo yaco, Osikola yo Gileada ya enda oku lingiwila ocipepi lolupale luo Ithaca, kofeka yo Nova Yorke. Tua tumiwile kupange wumisionaliu kofeka yo El Salvador, kuna nda kala ci panda 29 kanyamo. Osimbu sia lomboluile ulandu womuenyo wange kupange wumisionaliu, tete ndi lombolola esunga lieci nda nõlelapo oku lieca olumue kupange waco.

NDOMO EPATA LIETU LIA LILONGISA EMBIMBILIYA

Nda citiwa kunyamo wo 1923, vimbo lio Spokane, volupale luo Washington, kofeka yo Estados Unidos. Isiange o tukuiwa hati, John, kuenda ina yange Eva Olson. Vosi yavo, va kala vakuetavo lio Luterana. Pole, ka va tavele kelongiso lietavo liaco liatiamẽla kondalu yifelu. Ovo ka va tavele okuti, Suku ukuacisola o pondola oku talisa omanu ohali vifelu. (1 Yoano 4:8) Isiange wa talavaya vonjo yoku yoka olombolo. Eteke limue kuteke, umue pokati kolonalavayi, lekuatiso Liembimbiliya wa sapuila isiange hati, Suku ka kangisa omanu vondalu yifelu. Noke liombangulo yaco, olonjali viange via fetika oku lilongisa Embimbliya Lolombangi Via Yehova. Ovio via lilongisa eci Embimbiliya li popia catiamẽla komuenyo womunu noke yoku fa.

Ame kumue lolonjali viange kohongele yofeka ya lingiwila ko St. Louis, Missouri, kunyamo wo 1941

Ndaño okuti kotembo yaco nda kuata lika anyamo ecea, pole ndi sokolola ndomo olonjali viange via kuata esanju omo liovina via kala oku lilongisa. Ovio via kuata esanju lialua eci via lilongisa okuti onduko ya Suku, Yehova, kuenda elongiso lia Suku Umosi Muvatatu liesanda. (Yoano 8:32) Noke olonjali viange via fetikavo oku ndi lomboluila ovina via kala oku lilongisa, kuenje nda kuata lonjanga elomboloko liovina viocili va ndi longisa. Lalimue eteke nda simĩle okuti, oku tanga Embimbiliya ci koka owesi. Momo nda solele calua oku lilongisa Ondaka ya Suku. Ndaño okuti nda kuatele osõi, pole, ndeya oku fetika oku endaenda kupange woku kunda kumue lolonjali viange. Olonjali viange via papatisiwa kunyamo wo 1934, pole, ndeya oku papatisiwavo kunyamo wo 1939, eci nda tẽlisa 16 kanyamo.

Kotembo yonjovo yunyamo wo 1940, olonjali viange via landisa onjo yetu, kuenje tua ilukila volupale luo Coeur d’Alene, Idaho. Eci tua pitĩla kofeka yaco, nda fetikila kumosi lolonjali viange upange wakundi votembo yosi. Tua kala vosapalalo yimue okuti vemehi liaco, omo va enda oku semũluila akãlu a nyõleha. Tua enda oku lingilavo olohongele vonjo yetu. Kotembo yaco, kua kala lika akongelo amue a kuatele Olonjango Viusoma. Vamanji valua va enda oku lingila olohongele viavo volonjo vioku fetela, ale kolonjo via vamanji.

Kunymo wo 1941, ame kumue lolonjali viange tua endele kohongele yofeka vimbo lio St. Louis, volupale luo Missouri. Eteke lia sulako liohongele, lia tukuiwa hati: “Eteke Liomãla.” Eteke liaco, omãla va kuatele oku upisa anyamo atãlo toke 18, va lalekiwa oco va tumale ocipepi lembumbua. Osimbu manji Joseph F. Rutherford ka malele ohundo yimue a kala oku linga, wa lombolola ovina viatiamẽla kokuetu tumãla. Kuenje wa pinga komãla vosi, oco tu votoke, nda tu tava “oku pokola ku Suku, kuenda Kosoma yaye.” Vosi yetu tua votoka. Noke manji Rutherford wa eca esapulo liokuti: “Tali! Tu kuete eci ci pitahãla 15.000 Kolombangi Via Yehova viokaliye, oco vi linge upange Wusoma!” Vepuluvi liaco, nda nõlapo oku kala ukundi wotembo yosi komuenyo wange wosi.

OVIKELE VIEPATA LIETU

Eci pa pita olosãi vimue noke liohongele yofeka, epata lietu lia lalekiwa oco li ilukile volupale luo Oxnard, kombuelo yo Kalifornia. Eci tua pitĩla volupale luaco, tua lalekiwa oco tu fetike ekongelo liokaliye. Tua kala vonjo yimue yitito okuti, mua kala lika ula umosi. Omo liaco, oloneke viosi kuteke, ndaenda oku yala ula wange kilu liomesa. Ca kala epongoloko limue linene, momo volupale tua tunda, nda kuata ohondo yange!

Keteke 7, kosãi ya Cembanima, kunyamo wo 1941, asualali vo kofeka yo Japãu, va nyõla latenda olupale luo Pearl Harbor kofeka yo Havai. Kuenje keteke likuavo, ofeka yo Estados Unidos ya fetika uyaki wavali wa pita voluali luosi. Ocitangi caco, ca fetika eci tua pitĩla volupale luo Kalifornia. Omo okuti kotembo yaco asualali vo kofeka yo Japãu vakuakuendela vokalunga va kala ocipepi, ombiali yo ko Kalifornia ya handeleka okuti, omanu vosi va kasi ocipepi lokalunga, kuteke va sukila oku ima ocinyi volonjo viavo. Kuenje owelema waco wa tateka asualali vakuakuendela vokalunga oku iñila volupale.

Noke liolosãi vimue, kosãi Yenyenye Linene kunyamo wo 1942, tua endele kohongele yofeka losapi hati: Assembléia Teocrática do Novo Mundo, ya lingiwila volupale luo Cleveland, Ohio. Ndi ivaluka ohundo manji Nathan H. Knorr a linga losapi hati: “Anga hẽ Ombembua yi Pondola Oku Amamako?” Vohundo yaye, wa lombolola ocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liesituluilo kocipama 17 catiamẽla ‘kocinyama ca kala, pole, ka ci kasiko vali, kuenje cenda kenyõleho.’ (Esituluilo 17:8, 11) Manji Knorr wa lombolola okuti, ‘ocinyama ca kala,’ ci lomboloka o Liga das Nações okuti, ca liwekapo oku linga upange waye vokuenda kuyaki. Eye wa lombololavo okuti, kua laikele oku iya ocisoko cimue ci nena ombembua voluali luosi vokuenda kuotembo yimue. Ulandu waco weya oku tẽlisiwa, momo kunyamo wo 1945 eci uyaki wavali wa pitĩla kesulilo, olo Nações Unidas via piñanyiwa lo Liga das Nações. Oku upisa kotembo yaco, Olombangi Via Yehova via fetika oku kundila olondaka viwa kolonepa vialua violuali. Tunde kotembo yaco, tua siata oku limbuka oku livokiya kuakundi vusoma!

Ukanda wange wuvangi wosikola yo Gileada

Ocitumasuku caco, ca ndi kuatisa oku limbuka okuti, kuli upange walua u sukila oku lingiwa. Eci kua lingiwa esapulo liokuti, unyamo u kuãimo ku ka fetikiwa Osikola yo Gileada, nda kuata onjongole yoku pindisiwa kosikola yaco, oco ndi iñile kupange wumisionaliu. Noke liotembo yimue, kunyamo wo 1943 nda lalekiwa kupange wakundi votembo yosi volupale luo Portland, ko Oregon. Kotembo yaco tua enda oku kundila omanu lekuatiso liongalamafone konjo lanjo, kuenje tua enda oku eca kokuavo alivulu etu a lombolola Usoma wa Suku. Vokuenda kuanyamo aco, nda kuatele onjongole yoku iñila kupange wumisionaliu.

Kunyamo wo 1944, ame kumue lekamba liange Evelyn Trabert, tua lalekiwa oku enda Kosikola yo Gileada. Nda kuata esanju lialua eci nda limbuka okuti, tua taviwa oku enda kosikola yaco! Vokuenda kuolosãi vitãlo, alongisi vetu va tu kuatisa oku limbuka ndomo tu pondola oku lilongisa Embimbiliya oco tu kuate esanju. Tua komõha calua omo liumbombe alongisi vetu va lekisa. Momo olonjanja vimue va enda oku linga upange woku tu avela okulia. Tua mala osikola yo Gileada keteke 22 kosãi ya Susu, kunyamo wo 1945.

OCIKELE CANGE CUMISIONALIA

Kosãi Yevambi yunyamo wo 1946, ame kumue la vamanji vamue ndeci: Evelyn, la Leo kuenda Esther Mahan, tua pitĩla volupale luo Santa Ana, kofeka yo El Salvador. Kotembo yaco, kofeka yo El Salvador ovapia a “yelela ale oku ungula.” (Yoano 4:35) Noke liolosãi vimue tunde eci tua pitĩla, tua kuata ohongele yetu yatete Yimbo, volupale luo Santa Ana. Tua lalekele omanu oco veye kohongele yaco, kuenje tueya oku kuata esanju lialua, eci tua limbuka okuti, kohongele yaco kua kala eci ci panda 500 komanu. Noke ovitunda viatavo esanda vieya oku tema calua letu omo liupange woku kunda. Kuenje eci pa pita osemana yimue, ovitunda viaco via vetiya omanu oco va linge ungangala, ndomo ca lomboluiwa kefetikilo liocipama cilo. Ovo va seteka oku tu saluisa oco tu siepo onjo tua kala. Pole, ndaño lelambalalo liaco, tua nõlelepo oku kala vocikanjo caco, oco tu kuatise omanu. Omo liaco, ovitunda via lungula omanu oco ka va ka tange Embimbiliya, momo kua kala lika vamue va kuatele epondolo lioku li landa. Pole, omanu valua va yonguile oku lilongisa ocili. Omanu vamue, va kuata esanju lialua eci va limbuka okuti, tua kala oku lilongisa elimi lio Espanyole, oco tu va longisevo ovina viatiamẽla ku Yehova, kuenda kolohuminyo viaye vioku pongolola ongongo oco yi linge yokaliye.

Vosi yetu vatãlo tua pindisiwa kosikola yo Gileada, tua tumiwa ko El Salvador. Oku upisa kepĩli toke kondio, manji Evelyn Trabert, la Millie Brashier, la Esther Mahan, ame, kuenda Leo Mahan

Omunu watete nda longisa Embimbiliya, o tukuiwa hati, Rosa Ascencio. Eye wa kala lulume umue okuti, ka tokekisile laye olohuela. Noke eci a fetika oku lilongisa Embimbiliya, wa litepa laye. Omo liaco, ulume waye wa fetikavo oku lilongisa Embimbiliya. Noke lioku tokekisa olohuela, va papatisiwa, kuenje va linga Olombangi Via Yehova. Manji Rosa, eye ukundi watete wotembo yosi volupale luo Santa Ana. *—Tala etosi pombuelo yemẽla.

Manji Rosa, wa kuata ovenda yimue yitito. Nda o yongola oku enda kupange woku kunda, o yika ovenda yaye, momo wa kũlĩhĩle okuti, Yehova eca kokuaye ovina a sukila. Vovenda ya manji Rosa, mua enda oku iya omanu valua va landa ovina. Eye wa limbuka okuti, Yehova wa kala oku u kuatisa, ndomo elivulu lia Mateo 6:33 li ci popia. Manji Rosa wa lekisa ekolelo ku Yehova toke kolofa viaye.

Tua kala olomisionaliu epandu vonjo yimue yoku fetela, yulume umue ukualomĩlu okuti, omanu vo kũlĩhĩle calua. Eteke limue, patele wa endele konjo yulume waco, kuenje wo sapuila hati, nda wa ecelela okuti olomisionaliu viamamako oku kala vonjo yaye yoku fetela, eye kumue lukãi waye, va tundisiwa vetavo. Pole, ulume waco ka kuatelele usumba patele, momo wo tambulula hati, ndaño wo tundisa vetavo, ka kuli ocitangi. Noke ulume waco wa sumuile calua omo liovina vimue ka via sungulukile patele a linga. Kuenje ulume waco wa tu sapuila hati, tu pondola oku kala vonjo yaye otembo tua sokiya.

ULUME UMUE WA SUMBIWA VOFEKA WA LINGA OMBANGI YA YEHOVA

O Betele ya tungiwa kunyamo wo 1955

Manji umue omisionaliu wa kala volupale luo San Salvador, wa longisa Embimbiliya kukãi umue okuti, ulume waye Baltasar Perla, wa kala onoño yimue ya kemãla. Ulume waco ka tavele vali okuti kuli Suku omo liombambe a limbuka pokati kasongui vatavo. Pole, wa kala ulume umue uwa. Ndaño okuti ka kalele Ombangi ya Yehova, pole, wa kuatisa koku tungiwa Kuobetele volupale luo El Salvador, kuenda ka pingile olombongo omo liupange a linga.

Vokuenda kuoku tungiwa Kuobetele, ulume waco wa talavaya kumue la vamanji valua, kuenje weya oku limbuka okuti, wa sanga etavo liocili. Noke wa papatisiwa keteke 22 kosãi Yevambi linene, kunyamo wo 1955, pole, ukãi waye Paulina wa papatisiwa noke liotembo yimue. Omãla vavo vavali va kasi oku vumba Yehova lekolelo. Omõla wavo Baltasar junior, o kasi ko Betele ko Nova Yorke, ci soka 49 kanyamo. Eye, wa siata oku kuatisa kupange woku kundila voluali luosi, kuenda o panga onepa Kosungu Yakulu vo ko Betele, kofeka yo Estados Unidos. *—Tala etosi pombuelo yemẽla.

Eci tua fetika oku lingila olohongele vietu viofeka volupale luo San Salvador, manji Perla, wa tu kuatisa oku sanga onjo yimue yinene okuti, omo tua liongoluila. Onjanja yatete tua lingilamo ohongele, ka tua kapelemo olomangu vialua. Pole, omanu veya oku livokiya unyamo lunyamo, kuenje ka tua kuatele olomangu oco omanu vosi va tumãle. Kuenje tua limbuka okuti, Yehova wa kala oku sumũlũisa alikolisilo etu. Kolohongele viaco viofeka, ndaenda oku lisanga lomanu vamue nda longisa Embimbiliya. Nda kuata esanju lialua eci nda mola okuti, olondonge via vamanji vana nda longisile Embimbiliya via papatisiwa! Omo liaco, nda limbuka okuti, vana va papatisiwa, va kala ndolonekulu viange.

Manji F. W. Franz, o kasi oku sapela lolomisionaliu kohongele yofeka

Kohongele yimue yimbo tua endele, manji umue weyile ponele yange, kuenje wa ndi sapuila hati, ngecele. Pole, sia kuatele elomboloko lieci a yonguile oku popia, kuenda sio limbukile. Noke wa popia hati: “Ame umue pokati kamalẽhe vana va kala oku imbaimba ovawe kokuove volupale luo Santa Ana.” Vepuluvi liaco, nda kuata esanju lialua poku limbuka okuti, ame kumue lumalẽhe waco tu kasi oku vumba Yehova. Ovina nda sapela lumalẽhe waco, via ndi ivaluisa okuti, upange wakundi votembo yosi, u nena esanju lialua komuenyo.

Ohongele yatete yofeka tua endele volupale luo El Salvador

NDA NÕLA ONJILA YIWA

Nda amamako kupange wumisionaliu kofeka yo El Salvador vokuenda kueci ci panda 29 kanyamo. Nda kundila volupale luo Santa Ana, luo Sonsonate, luo Santa Tecla, kuenda luo San Salvador. Vokuenda kuanyamo aco, olonjali viange via kala oku kuka, kuenda via sukilile ekuatiso liange. Noke lioku likutilila calua, kunyamo wo 1975, nda nõlapo oku siapo upange wumisionaliu, kuenje nda tiukila kofeka yetu ko Spokane.

Eci isiange a fa kunyamo wo 1979, nda amamako oku tata ina yange vokuenda kuanyamo ecelãla. Eye ka tẽlele vali oku linga upange la umue okuti, ka sukila ekuatiso liange, momo ka kuatele ongusu. Noke wa fa eci a tẽlisa 94 kanyamo. Kuenje olofa viaye via ndi nenela esumuo lialua okuti, ka ca lelukile oku kuata vali esanju. Nda kuatiwa luvei umue u tukuwa hati, herpes-zóster okuti, ndaenda oku yeva evalo lialua. Pole, nda limbuka ekuatiso liocisola lia tunda ku Yehova. Momo wa tambulula olohutililo viange, kuenje wa ndi kuatisa oku pandikisa kovitangi nda liyaka lavio. Yehova wa siata oku tẽlisa olohuminyo viaye vioku ndi tata, ndaño okuti nda kuka ale.Isaya 46:4.

Kunyamo wo 1990, nda ilukila vimbo lio Omak, volupale luo Washington. Vimbo liaco, nda kuata esumũlũho lioku kundila vocikanjo comanu va vangula elimi lio Espanyole, kuenje nda limbuka okuti, ndi pondola oku kuatisa kupange waco. Valua pokati komanu nda longisa Embimbiliya va papatisiwa. Noke liotembo yimue, nda limbuka okuti, si pondola oku tata onjo yange ya kala vimbo lio Omak. Omo liaco, kosãi ya Kuvala kunyamo wo 2007, nda ilukila vonjo yimue ya kala vosapalalo ocipepi lolupale luo Chelan, ko Washington. Vamanji va kasi vekongelo lielimi lio Espanyole, va ndi tata ciwa, kuenje nda eca olopandu kokuavo. Omo okuti ame lika nda kuka vekongelo liaco, ovo va siata oku lekisa ocisola kokuange, momo nda linga inakulu yavo.

Nda nõlapo oku yuvula oku kuela, loku kuata omãla, oco ndi pesile otembo yalua kupange wa Yehova. (1 Va Korindo 7:34, 35) Nda limbuka okuti, voluali lulo si pondola oku kuata ovina viosi ndi yongola. Omo liaco, nda nõlapo oku vumba Yehova lutima wange wosi okuti, oco ocina ci kuete esilivilo lia velapo. Nda kuatisa omanu valua oku lilongisa ocili, kuenda va kasi ndomãla vange. Kuenje voluali luokaliye, ndi ka kuata otembo yalua yoku linga ovina viosi ndi yongola. Ndi sole calua olondaka vi sangiwa Vosamo 145:16, muna Yehova a likuminya hati, o ka “kutisa [ovina] viosi vi kasi lomuenyo.”

Upange wakundi votembo yosi u ndi kuatisa oku kuata ombili, kuenda u ndi nenela esanju komuenyo

Cilo, ndi kuete 91 kanyamo, kuenda si kuete ovitangi vialua vioku vela. Omo liaco, ndi kasi oku amamako kupange wakundi votembo yosi. Upange waco wa siata oku ndi kuatisa oku kuata ombili, kuenda u ndi nenela esanju komuenyo. Eci nda pitĩla onjanja yatete kofeka yo El Salvador, upange woku kunda wa kala oku fetika vofeka yaco. Pole, cilo, vofeka yaco muli eci ci pitahãla 39.000 kakundi. Nda kũlĩha okuti, Satana ka tẽla oku tateka upange wetu, ndaño wa siata oku seteka oku ci linga. Evokiyo liakundi lia siata oku pamisa ekolelo liange. Si kuete atatahãi okuti, espiritu sandu lia Yehova olio lia siata oku kuatisa afendeli vaye.

^ tini. 4 Tanga o Anuário das Testemunhas de Jeová, yunyamo wo 1982, kamẽla 45-46.

^ tini. 19 O Anuário yunyamo wo 1982, kamẽla 41-42.

^ tini. 24 O Anuário yunyamo wo 1982, kamẽla 66-67, kuenda 74-75.