Skip to content

Skip to table of contents

“Kaliye Puãi Vumanu va Suku”

“Kaliye Puãi Vumanu va Suku”

“Kotembo yale ka wa kaili omanu, kaliye puãi vumanu va Suku.”1 PETULU 2:10.

1, 2. Epongoloko lipi Yehova a linga ko Pendekoste yunyamo wa 33? Velie veya oku panga onepa kofeka yokaliye ya Yehova? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama cilo.)

KO PENDEKOSTE yunyamo wa 33, Yehova wa linga epongoloko limue li kuete esilivilo lia velapo. Eye wa sokiya ofeka yokaliye yi tukuiwa hati, o ‘Isareli ya Suku,’ ale o Isareli yespiritu. (Va Galatia 6:16) Yehova wa nõla omanu va panga onepa kofeka yaco lekuatiso liespiritu sandu. Paulu wa soneha okuti, vana va panga onepa kofeka yokaliye, ka va sukila oku seviwa evamba ndeci ca pita locitumbulukila ca Avirahama. Pole, va sukila oku seviwa ‘evamba lio vutima’ lekuatiso liespiritu sandu.Va Roma 2:29.

2 Omanu vatete va pangele onepa kofeka yokaliye ya Suku, va kala ovapostolo, kuenda eci ci pitahãla ocita colondonge via Kristu okuti via liongoluilile vohondo yimue vosapalalo ko Yerusalãi. (Ovilinga 1:12-15) Suku wa va waveka lespiritu sandu, kuenje va linga omãla vaye. (Va Roma 8:15, 16; 2 Va Korindo 1:21) Ulandu waco weca uvangi wokuti Yehova wa tava ocilumba ca Kristu, kuenje ocisila Cocihandeleko ca piñanyiwa locisila cokaliye. (Luka 22:20; tanga Va Heveru 9:15.) Olondonge viaco olombuavekua vi panga onepa kofeka yokaliye, ale omanu va Yehova. Espiritu sandu lia eca kokuavo uloño woku popia alimi alua loku kuata elomboloko liaco, kuenda oku longisa “ovilinga vinene via Suku.”Ovilinga 2:1-11.

OMANU VOKALIYE VA SUKU

3-5. (a) Nye Petulu a sapuila va Yudea keteke lio Pendekoste? (b) Vokuenda kuanyamo atete, ofeka yokaliye ya livokiya ndati?

3 Yehova wa tumĩle upostolo Petulu oku laleka va Yudea kuenda vakualofeka oco va pange onepa kofeka Yaye yokaliye okuti, ekongelo Liakristão olombuavekua. Keteke lio Pendekoste, Petulu wa kuata utõi woku sapuila va Yudea hati, va ponda Yesu, kuenje va sukila oku tava kokuaye okuti, eye ‘Ñala yavo kuenda Kristu.’ Eci owiñi wa pula ovina va sukilile oku linga, Petulu wa va sapuila hati: “Likekembeli akandu ene, papatisilui ongecelo yakandu vonduko ya Yesu Kristu, oco vu mola ocali [cespiritu sandu].” (Ovilinga 2:22, 23, 36-38) Keteke liaco, ci soka 3.000 komanu va kongeliwa kofeka yokaliye ya va Isareli yespiritu. (Ovilinga 2:41) Tunde kotembo yaco ovapostolo va fetika oku amamako oku lekisa ombili kupange woku kunda, kuenje omanu valua va tava kocili. (Ovilinga 6:7) Omo liaco, ofeka yokaliye yeya oku livokiya.

4 Noke olondonge via Yesu via fetika oku kundila va Samaria. Valua pokati kavo va tava kesapulo liocili kuenda va papatisiwa, pole, ka va tambuile espiritu sandu. Kuenje, Osungu Yolombangi via Yehova ko Yerusalãi ya tumile Petulu la Yoano oco va ka nyule vamanji vaco vokaliye vo ko Samaria. Noke ovapostolo vaco vavali va kapa ovaka avo ku vamanji, “kuenje va tambula espiritu sandu.” (Ovilinga 8:5, 6, 14-17) Omo liaco, vamanji vo ko Samaria va linga olombuavekua kuenda veya oku panga onepa ko Isareli yespiritu.

Petulu wa kundila Korneliu kumue lepata liaye kuenda akamba vaye (Tala ocinimbu 5)

5 Kunyamo wa 36, Yehova wa tuma Petulu oku laleka ocimunga cikuavo oco va pange onepa kofeka yokaliye yo Isareli yespiritu. Ulandu waco wa pita eci Petulu a kundila kesongo kolohoka vio ko Roma o tukuiwa hati Korneliu kumue lepata liaye kuenda akamba vaye. (Ovilinga 10:22, 24, 34, 35) Embimbiliya li lekisa okuti osimbu Petulu a kala oku popia, espiritu sandu lia wila komanu vosi ka va pangele onepa ku va Yudea va kala oku yevelela olondaka viokuti: “Vakuevamba veya la Petulu, haivo va linga ale vakuetavo, va komõha ndomo ocali cespiritu sandu ca eciwavo ku vakualofeka.” (Ovilinga 10:44, 45) Oku upisa kotembo yaco, omanu vana ka va seviwile evamba okuti ka va kalele va Yudea, va lalekiwavo oco va pange onepa ko Isareli yespiritu.

“OMANU VA IMBILA UVANGI WONDUKO YAYE”

6, 7. Omanu va pangele onepa kofeka yokaliye nye va linga omo lioku tukuiwa londuko ya Suku?

6 Kohongele yimue ya lingiwa Losungu Yolombangi Via Yehova kunyamo wa 49, upostolo Tiago wa popia hati: “Simono [Petulu] wa lombolola ndeci tete Suku a nyula vakualofeka ha [va imbila uvangi wonduko yaye].” (Ovilinga 15:14) Pokati ‘komanu vaco vokaliye va imbila uvangi wonduko yaye,’ pa kongelele va Yudea kuenda Akristão vana ka va kalele va Yudea okuti Suku wa linga lavo esokiyo lioku kala ofeka. (Va Roma 11:25, 26a) Noke Petulu wa soneha ndoco: “Kotembo yale ka wa kaili omanu, kaliye puãi vumanu va Suku.” Petulu wa lombolola ocimãho cofeka yaco yokaliye poku popia hati: “Ene puãi vumbuto ya nõliwa, haene vuvitunda viusoma, vu feka yi kola, vucikumba ca Suku, okuti vu lekisa ovilinga vi komõhisa [via Una] wo kovongi ho tundi vowelema, ha wiyi kocinyi caye ci komõhisa.” (1 Petulu 2:9, 10) Ovo va sukilile oku kala Olombangi Via Yehova vakuotõi kuenda oku eca esivayo kokuaye, momo eye Ombiali yavo ya Velapo.

7 Yehova wa kuata ofeka yokaliye ya va Isareli yespiritu kuenje wa va tukula hati: “Omanu nda lisovuila oco va [ndi] sivaye.” (Isaya 43:21) Ovo va kuata utõi woku sapuila komanu okuti, Yehova eye Suku yocili, kuenda olosuku viosi vikuavo viesanda. (1 Va Tesalonike 1:9) Omo liaco, va linga Olombangi Via Yehova kuenda via Yesu “vo Yerusalãi, lo vo Yudea yosi, lo vo Samaria, kuenda toke kasulilo okilu lieve.”Ovilinga 1:8; Va Kolosai 1:23.

Ndeci ca pita Lakristão vo kocita catete, koloneke vilo olombuavekua okuti “omãla Vusoma,” Olombangi Via Yehova

8. Elungulo lipi upostolo Paulu a ecele komanu va Suku kocita catete?

8 Upostolo Paulu wa kala Ombangi ya Yehova ukuambili, kuenda wa eca uvangi wokuti Yehova eye lika Suku yocili, kuenda wa lekisavo utõi poku sapela la vakuavilongua viesanda. Eye wa lombolola okuti Yehova eye “Suku [una] wa lulika oluali lovina viosi vi kasimo,” kuenda eye “Ñala yilu longongo.” (Ovilinga 17:18, 23-25) Paulu wa ecavo elungulo kekongelo poku popia hati: “Ndi ci okuti, eci nunda, olombinji via tema viñila pokati kene, kuenje ka vi kuatela ohenda ocunda. Kuenda vali, pokati kene muẽle, pa katuka alume va vangula ovina via penga ha va koki oloñame okuti vi va kuama.” (Ovilinga 20:29, 30) Kesulilo liocita catete kua kala ale olonanguluke vialua.—1 Yoano 2:18, 19.

9. Nye ca pita lomanu va Suku noke yolofa viovapostolo?

9 Noke yolofa viovapostolo, unanguluke wa li sanduila vakongelo osi, kuenje va sovola atavo Akristão esanda. Omo okuti Akristão vaco vesanda ka va kalele vali afendeli va Yehova, vopa onduko yaco Vambimbiliya avo. Va lekisavo etombo ku Suku volonjila via litepa omo lioku kuama ovihilahila viatavo esanda, kuenda oku longisa komanu ovina ka vi sangiwa Vembimbiliya. Va lingavo uyaki u tukuiwa okuti u kola, kuenje va popia vati va linga uyaki waco vonduko ya Suku. Ka va kalele vakuacili, kuenda va enda oku linga ukahonga. Noke lianyamo alua tunde eci unanguluke wa fetika, voluali luosi mua kala lika afendeli vamue va Yehova, pole ka kua kalele ovimunga viomanu via sokiyiwa ciwa okuti, va ‘imbila uvangi onduko yaye.’

OKU CITIWA KUOMANU VA SUKU ONJANJA YAVALI

10, 11. (a) Nye Yesu a popele catiamẽla ‘kotiliku kuenda kosoka’? (b) Olusapo lua Yesu lua tẽlisiwa ndati noke liunyamo wo 1914?

10 Yesu volusapo luaye luatiamẽla kotiliku losoka wa popia hati, unanguluke wa laikele oku tateka oku limbukiwa kuetavo liocili. Eye wa popia hati: “Osimbu omanu va pekela” Eliapu lia laikele oku imba ombuto yosoka vepia muna [Mõlomunu] a wayele ombuto yotiliku. Otiliku losoka via laikele oku kulila kumosi toke “kesulilo lioluali” lulo. Eye wa lombololavo okuti, “ombuto yiwa” yi lomboloka “omãla Vusoma” kuenda “osoka” yi lomboloka “omãla vunyãli.” Vokuenda kuoloneke via sulako Mõlomunu o ka tuma ovangelo oco va tepe otiliku losoka. Noke ovangelo va ka kongela omãla Vusoma. (Mateo 13:24-30, 36-43) Ovina viaco via laikele oku lingiwa ndati? Suku wa tẽla ndati oku linga esokiyo likuavo lioku kuata vali ocimunga cafendeli vaye palo posi?

11 ‘Esulilo lioluali lulo’ lia fetika kunyamo wo 1914. Kotembo yaco palo posi pa kala lika etendelo litito Liakristão olombuavekua. Vokuenda kuyaki wa fetika kunyamo waco, Akristão vaco olombuavekua okuti “omãla Vusoma,” va kala handi kumandekua wespiritu ko Bavulono Yinene. Pole, kunyamo wo 1919 Yehova wa va yovola, kuenje ca kuatisa oku tepisa pokati Kakristão vocili, kuenda Akristão vesanda. Eye wa kongela “omãla Vusoma” oco va linge omanu va sokiyiwa ciwa ndomo uprofeto Isaya a popele hati: “Anga ofeka yi citiwa keteke liongongo? Epata li citiwa [hẽ] konjanja? Momo tuli Siono a kala lolongembia haico a cita omãla vaye.” (Isaya 66:8) Omo liaco, Siono wa tukuiwa ndeti o lomboloka ocisoko covangelo va Yehova. Siono yaco ‘wa cita’ omãla eci Akristão olombuavekua va sokiyiwa palo posi.

12. Akristão olombuavekua va kasi oku imbila ndati uvangi onduko ya Suku?

12 Ndeci ca pita Lakristão vo kocita catete, koloneke vilo olombuavekua okuti “omãla Vusoma,” Olombangi Via Yehova. (Tanga Isaya 43:1, 10, 11.) Ovo va litepa omo liovituwa viwa va kuete, kuenda va kasi oku kundila olondaka viwa Viusoma oco vi linge “uvangi kolofeka viosi.” (Mateo 24:14; Va Filipoi 2:15) Omo liaco, va siata oku kuatisa omanu valua oco va kuate ukamba wocili la Yehova.Tanga Daniele 12:3.

“TUENDA LOVE”

13, 14. Vana ka va pangi onepa Kakristão olombuavekua nye va sukila oku linga oco efendelo liavo li taviwe la Yehova? Ulandu waco wa tukuiwa ndati Vembimbiliya?

13 Ocipama ca pita ca lekisa okuti ko Isareli yosimbu Yehova wa tavele efendelo liomanu vana ka va kalele va Isareli eci va enda oku fendelela kumosi lomanu vaye. (1 Olosoma 8:41-43) Koloneke vilo, omanu vana ka va pangi onepa kolombuavekua va sukilavo oku fendela Yehova kumosi Lolombangi viaye olombuavekua.

14 Kosimbu ovaprofeto va popele okuti omanu valua va laikele oku vumba Yehova kumue lafendeli vaye, koloneke vilo via sulako. Uprofeto Isaya wa popia hati: “Olofeka via lua vi popia viti: ‘Enjui, tu lamani komunda ya Yehova, konjo ya Suku ya Yakoba, okuti o tu longisa ovituwa viaye ha tu endaela volonjila viaye.’ Momo oku longisa ku tunda ko Siono kuenda ondaka ya Yehova yi tunda ko Yerusalãi.” (Isaya 2:2, 3) Uprofeto Sakariya wa popia hati:“Vakuapata alua kuenda vakualofeka via pama veya oku sanda Yehova Ukualohoka vo Yerusalãi loku likutilila ku Yehova.” Ocimunga comanu vaco ca laikele oku tunda “kolofeka vialimi osi.” Kuenje va fendela Yehova kumue la va Isareli yespiritu loku popia vati: “Tuenda love, momo tua yeva okuti Suku o kasi lene.”Sakariya 8:20-23.

15. “Olomeme vikuavo” oku endela kumosi la va Isareli yespiritu ci lomboloka nye?

15 “Olomeme vikuavo” via siata oku endela kumosi la va Isareli yespiritu poku kunda olondaka viwa Viusoma. (Marko 13:10) Ovo va panga onepa komanu va Suku. Ovo kumue lolombuavekua va kasi “vocunda cimuamue” kuenda va kuete “ungombo uwa” okuti Yesu Kristu.Tanga Yoano 10:14-16.

POPELIWA KUMUE LAFENDELI VA YEHOVA

16. Nye Yehova a ka linga okuti ci ka sulila vuyaki wo Harmagedo?

16 Noke lioku nyõliwa kuo Bavulono Yinene, omanu va Suku va ka lambalaliwa. Omo liaco, tu ka sukila ekuatiso li tunda ku Yehova oco tu popeliwe. Votembo ya sokiyiwa Yehova o ka songuila ovina vi ka pita palo posi okuti vi ka vetiya olombiali violuali oku lambalala afendeli va Yehova. Ovina viaco vi ka pita kesulilo ‘liohali ya piãla’ toke ko Harmagedo. (Mateo 24:21; Esekiele 38:2-4) Omo liaco, Goge o ka lambalala omanu “vana vopiwile kolofeka.” (Esekiele 38:10-12) Pole, vokuenda kuelambalalo liaco, Yehova o ka popela lonjanga afendeli vaye poku linga uyaki la Goge kuenda olohoka viaye. Kuenje Yehova o ka kemãlisa uviali waye oco onduko yaye yi kola yi sivayiwe. Eye wa popia hati: “Ndekisa unene wange loku kola kuange, loku lilimbukisa kovaso apata alua. Kuenje va limbuka okuti ame ndi Yehova.”Esekiele 38:18-23.

Vokuenda ‘kuohali ya piãla,’ tu sukila oku kuata ukamba la vamanji vekongelo lietu (Tala ovinimbu 16-18)

17, 18. (a) Eci Goge a ka lambalala afendeli va Yehova, olonumbi vipi Yehova a ka eca kokuavo? (b) Nda tu yongola oku popeliwa la Yehova nye tu sukila oku linga?

17 Eci Goge a ka fetika elambalalo liaco, Yehova o ka sapuila kafendeli vaye hati: “Amanu vange, enjui iñili volonjo viene, liyikilimo; wundi okasimbu toke onyeño yi tula.” (Isaya 26:20) Vokuenda kuotembo yaco, Yehova o ka eca olonumbi viatiamẽla kovina tu sukila oku linga oco tu popeliwe. ‘Olonjo’via tukuiwa ndeti vi lomboloka akongelo etu.

18 Nda tu yongola oku popeliwa vokuenda kuohali ya piãla, tu sukila oku tava okuti koloneke vilo Suku o kuete afendeli vaye palo posi, kuenda wa linga esokiyo liokuti va kala vakongelo. Tu sukila oku nõlapo oku tiamẽla kafendeli va Yehova, kuenda oku kuata ukamba la vamanji vekongelo lietu. Ndeci ukualosamo a linga, tu pondolavo oku popia lutima wetu wosi tuti: “Oku popela ku tunda ku Yehova. Esumũlũho liove li kale lomanu vove.”Osamo 3:8.