Skip to content

Skip to table of contents

Esunga Lieci tu Sukilila Oku Kala Omanu va Kola

Esunga Lieci tu Sukilila Oku Kala Omanu va Kola

“Wu kola.”OVISILA 11:45.

1. Elivulu Liovisila li pondola oku tu kuatisa ndati?

YEHOVA o yongola okuti afendeli vosi vaye va kala omanu va kola. Ndaño okuti ondaka oku kola ya tukuiwa vovipama vialua Viembimbiliya, pole ondaka yaco yi sangiwa olonjanja vialua kelivulu Liovisila. Oku kuata elomboloko lielivulu liaco loku kapako ovina tu lilongisa, ci tu kuatisa oku limbuka ndomo tu pondola oku kala omanu vakola.

2. Ovina vipi tu sanga kelivulu Liovisila?

2 Elivulu Liovisila lia sonehiwa la Mose, li panga onepa ‘Kovisonehua viosi okuti, vi kuete esilivilo koku longisa.’ (2 Timoteo 3:16) Velivulu liaco onduko Yehova, ya tukuiwa eci ci soka ekũi kolonjanja vocipama locipama. Oku kuata elomboloko lielivulu Liovisila ci pamisa ekolelo lietu oco tu yuvule oku linga ovina vi lekisa etombo konduko ya Suku. (Ovisila 22:32) Ondaka yokuti “Ame ndi Yehova,” ya pituluiwa olonjanja vialua velivulu liaco, yi tu ivaluisa okuti, tu sukila oku pokola Kokuaye. Vocipama cilo kuenda cikuavo ci kuãimo tu konomuisa ovina vi kuete esilivilo vi sangiwa kelivulu Liovisila okuti, vi tu kuatisa oku kala omanu va kola kefendelo lietu ku Suku.

OKU KOLA KU KISIKIWA

3, 4. Oku li sukula kua Arone kuenda kuomãla vaye ku lomboloka nye? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)

3 Tanga Ovisila 8:5, 6. Yehova wa nõlele Arone oco a linge ocitunda cinene ca va Isareli kuenda omãla vaye va nõliwile oco va linge ovitunda viofeka yaco. Arone wa kala ocindekaise ca Yesu, kuenda omãla vaye va kala ocindekaise Cakristão olombuavekua. Oku li sukula kua Arone kua kuatele elomboloko lie? Anga hẽ kua lombolokele okuti Yesu wa sukilile oku liyelisa? Sio. Momo Yesu ka kuatele ekandu kuenda wa “pua eko.” (Va Heveru 7:26; 9:14) Eci Arone a mala oku li sukula ca lekisa okuti, wa kala ocindekaise ca Yesu wa liyelisa kuenda ukuesunga. Oku li sukula kuomãla va Arone kua lombolokele nye?

4 Oku li sukula kuomãla va Arone kua lombolokele oku liyelisa kuomanu vana va nõliwile oco va kale ovitunda kilu. Anga hẽ oku liyelisa kuaco ku kuete elitokeko lepapatiso liavo? Sio ka ku kuete. Momo epapatiso ka li sukula akandu. Pole, epapatiso li lomboloka ondimbukiso omunu a kuete yoku litumbika ku Suku. Olombuavekua via yelisiwa ‘lekuatiso liondaka,’ oco vi kapeko alongiso a Kristu komuenyo wavo. (Va Efeso 5:25-27) Omo liaco, ovo omanu vamue va kola kuenda va yelisiwa. Pole, nye ci popiwa catiamẽla “kolomeme vikuavo”?Yoano 10:16.

Yehova o sanjuka eci a limbuka okuti afendeli vosi vaye va yelisiwa kuenda va likuete omunga

5. Momo lie tu popela tuti olomeme vikuavo via yelisiwa londaka ya Suku?

5 Omãla va Arone ka va kalele ocindekaise ‘cowiñi wakahandangala’ wolomeme vikuavo via Yesu. (Esituluilo 7:9) Pole, olomeme vikuavo via linga omanu va kola kuenda via yelisiwa lekuatiso Liondaka ya Suku. Nda vana va kuete elavoko lioku kala palo posi va lekisa ekolelo kueci Embimbiliya li popia catiamẽla kunene wocilumba ca Yesu, va vetiyiwa oku vumba Yehova “utanya luteke.” (Esituluilo 7:13-15) Oku yelisiwa kuolombuavekua kuenda kuolomeme vikuavo ku kasi oku amamako toke cilo. Kuenje, va yelisiwa kovituwa. (1 Petulu 2:12) Yehova o sanjuka eci a limbuka okuti afendeli vosi vaye va yelisiwa kuenda va likuete omunga osimbu va amamako oku kuama Yesu Ungombo wavo!

6. Momo lie tu sukilila oku konomuisa ekalo lietu olonjanja viosi?

6 Oku liyelisa kuovitunda via va Isareli ketimba ku lomboloka nye kokuetu koloneke vilo? Omanu valua va lilongisa Embimbiliya letu va limbuka okuti tua yela, kuenda tua siatavo oku yelisa ovitumãlo vietu viefendelo. Omanu vana va yongola oku vumba Yehova va sukila oku kuata ‘utima wa pua evĩho.’ (Tanga Osamo 24:3, 4; Isaya 2:2, 3.) Omo liaco, tu sukila oku vumba Yehova lutima wa yela kuenda etimba lia yela. Tu sukilavo oku konomuisa ekalo lietu olonjanja viosi. Poku ci linga ci tu kuatisa oku limbuka okuti tu sukila oku linga apongoloko oco tu kale omanu va kola. (2 Va Korindo 13:5) Nda omunu umue wa papatisiwa o tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ovina viumbondo, o sukila oku li pula ndoco: ‘Ndi li tenda hẽ ndomunu umue o kola?’ Omo liaco, o sukila oku pinga ekuatiso oco a yuvule ovina viaco via vĩha.Tiago 5:14.

KALI OMANU VA KOLA POKU LEKISA EPOKOLO

7. Ongangu yipi Yesu a sia okuti yi sokisiwa leyi yovitunda via tukuiwa kelivulu Liovisila 8:22-24?

7 Eci upange woku kala ovitunda wa fetika ko Isareli, osonde yocitupi ya enda oku kapiwa ketũi liondio, komuine womumba, kuenda komuine unene wo komãhi ya Arone Ocitunda Cinene kuenda komãla vaye. (Tanga Ovisila 8:22-24.) Ndomo ovitunda via talavaya losonde yaco ca lekisile okuti, via sukilile oku lisa epokolo poku tẽlisa ovikele viavo. Cimuamue haico ca pita la Yesu Ocitunda Cinene okuti, wa sila ongangu yiwa ku vamanji olombuavekua kuenda kolomeme vikuavo. Momo wa kapeleko olonumbi via Yehova Suku poku linga ocipango caye, kuenda wa kuama onjila yi kola yomuenyo.Yoano 4:31-34.

8. Nye vosi yetu tu sukila oku linga?

8 Omo okuti tuafendeli va Yehova, vosi yetu tu sukila oku kuama ongangu ya Yesu wa lekisa epandi ku Suku. Tu sukilavo oku pokola kolonumbi via Suku vi sangiwa Vembimbiliya kuenda oku yuvula oku “sumuisa espiritu sandu liaye.” (Va Efeso 4:30) Omo liaco, tu nõlipo oku “suñamisa olomãhi vietu volonjila via miuha.”Va Heveru 12:13.

Tu sukila oku pokola kolonumbi via Suku vi sangiwa Vembimbiliya kuenda oku yuvula oku ‘sumuisa espiritu sandu liaye’

9. Nye vamanji vatatu va talavaya kumosi Losungu Yolombangi Via Yehova va popia kuenda olondaka viavo vi pondola oku ku kuatisa ndati oku kala omunu o kola?

9 Tu konomuisi olondaka via vamanji vatatu okuti va talavaya kumosi Losungu Yolombangi Via Yehova vokuenda kuanyamo alua. Manji watete wa popia hati: “Ndaño va kuata esumũlũho lioku lingila kumosi upange Lakristão olombuavekua, olonjanja vimue ukamba wa kala pokati kavo wa eca uvangi wokuti ndaño va wavekiwa lespiritu pole ka va lipuile. Omo liaco, vokuenda kuanyamo tua lingila kumosi upange, nda kuata ocimãho coku lekisa epokolo ku vamanji va kuete ocikele coku songola.” Manji wavali wa popiavo hati: “Ovinimbu vimue Viembimbiliya ndeci ukanda 2 Va Korindo 10:5 u lombolola eci catiamẽla koku ‘pokola ku Kristu,’ wa ndi kuatisa oku lekisa epokolo kuenda oku talavaya ciwa la vamanji va kuete ocikele coku tu songuila. Epokolo liaco li tunda vutima.” Manji watatu wa popia hati: “Oku sola ovina Yehova a sole loku suvuka ovina a nyale, oku pokola kolonumbi viaye, loku linga ovina viu sanjuisa, ci lomboloka oku pokola kocisoko caye kuenda ku vana va siata oku songuila ovina viatiamẽla kocipango caye palo posi.” Vamanji vaco va ivaluka ongangu ya manji Nathan Knorr wa pangele onepa Kosungu Yolombangi Via Yehova okuti wa tava kovina via tukuiwa vocipama cimue Cutala Wondavululi wunyamo wo 1925, losapi hati: “Oku Citiwa Kuofeka,” ndaño okuti omanu vamue va kuata atatahãi atiamẽla kondaka yaco. Epokolo liaco lia komõhisa manji. Oku sokolola olondaka via vamanji vatatu va tukuiwa ndeti, ci pondola oku ku kuatisa oku pokola ku Suku kuenda oku amamako oku kala omunu o kola.

EPOKOLO KOVIHANDELEKO VIA SUKU VIATIAMẼLA KOSONDE

10. Momo lie oku pokola Kocihandeleko ca Suku catiamẽla kosonde ci kuetele esilivilo?

10 Tanga Ovisila 17:10. Yehova wa sapuila va Isareli oco ka va ka lie ‘osonde layimue.’ Koloneke vilo Akristão vocili va vetiyiwavo oku yuvula osonde yomanu kuenda yovinyama. (Ovilinga 15:28, 29) Tu sumua calua nda tua linga ovina vi tepa ukamba wetu la Suku okuti tu tundisiwa vekongelo liaye. Omo okuti tu sole Yehova tu yongola oku pokola kokuaye. Ndaño omuenyo wetu u kasi kohele ka tu ka eceleli oku yapuisiwa lomanu vana ka va kũlĩhĩle Yehova okuti va tu vetiya oku tomba olonumbi viaye. Tua kũlĩha okuti omanu vamue va pondola oku tu popia lãvi omo lioku yuvula oku sakuiwa losonde, pole tua nõlapo oku pokola ku Suku. (Yuda 17, 18) Nye ci pondola oku tu kuatisa oku amamako oku yuvula oku lia osonde kuenda oku sakuiwa layo?—Esinumuĩlo 12:23.

Omo okuti tu sole Yehova tu yongola oku pokola kokuaye

11. Momo lie tu popela tuti Eteke Lioku Tuvika Akandu lia velelepo ovihilahila?

11 Ovina ocitunda cinene co ko Isareli ca enda oku linga onjanja yimosi vunyamo Keteke Lioku Tuvika Akandu, vi tu kuatisa oku kuata elomboloko liovisimĩlo via Suku viatiamẽla kosonde. Osonde ya kuatele esilivilo limue lilikasi. Momo ya kuatele ocimãho coku ecela akandu, oco va Isareli va kuate ukamba la Suku. Osonde yonale leyi yocitupi ya enda oku kapiwa kotamba yocikasia covisila. (Ovisila 16:14, 15, 19) Lekuatiso liosonde yaco Suku wa enda oku ecela akandu a va Isareli. Yehova wa popelevo hati nda omunu umue wa ponda ocinyama cimue oco ci liwe, o sukila oku pesila osonde yaco posi kuenda oku yi lembika leve. Momo ‘omuenyo watimba osi u kasi vosonde.’ (Ovisila 17:11-14) Ocihandeleko caco ka ca kalele ndocihilahila cimue ka ci kuete esilivilo. Pa pitile ale ovita vianyamo tunde eci Suku a handelekele Noha kumue lepata liaye oco ka va ka lie osonde. (Efetikilo 9:3-6) Ovina viaco vi lomboloka nye Kakristão vocili?

12. Paulu wa tiamisila ndati osonde kongecelo yakandu?

12 Upostolo Paulu wa lombolola okuti, osonde ya kuatele unene woku yelisa ovina eci a soneha ndoco: “Kovihandeleko ovina viosi vi yelisua losonde. Nda osonde ka ya peseliwile nda ka kuli ongecelo [yakandu].” (Va Heveru 9:22) Pole, ovilumba viovinyama via kuata esilivilo vokuenda kuotembo yimue. Paulu wa popia hati ovilumba viaco via enda oku ivaluisa va Isareli oco va limbuke okuti va kala vakuakandu kuenda va sukilile ocilumba cimue ci kuete esilivilo lia velapo oco ci imũle akandu avo. Momo Ocihandeleko ca kala “[ulembo] wovina viwa vi laika oku iya, okuti ka vi lekisa uwa wavio wocili.” (Va Heveru 10:1-4) Eliangiliyo liongecelo yakandu lia sokiyiwa ndati?

13. Eci Yesu a eca osonde yaye ku Yehova ci lomboloka nye kokuove?

13 Tanga Va Efeso 1:7. Yesu wa fa oco a linge ocilumba comanu vosi, kuenje ocilumba caco ci kuete esilivilo komanu vana va lekisa ocisola kokuaye kuenda ku Isiaye. (Va Galatia 2:20) Yesu wa tẽlisa ocikele caco noke liepinduko liaye oco a tu yovole kakandu ndomo ca enda oku lingiwa Keteke Lioku Tuvika Akandu. Eci ocitunda cinene ca enda oku iñila vohondo yi Kola, ca kala ndu okuti ci kasi oku eca osonde yaco ku Suku. Poku ci linga, wa enda oku eca osonde yovinyama ku Suku. (Ovisila 16:11-15) Yesu noke liepinduko liaye wa enda kilu kuna a eca esilivilo liosonde yaye ku Suku. (Va Heveru 9:6, 7, 11-14, 24-28) Omo liaco, tu eca olopandu omo okuti tu pondola oku tambula ongecelo yakandu kuenda oku kuata utima wa yela momo tu kuetele ekolelo kocilumba cosonde ya Yesu!

14, 15. Momo lie ci kuetele esilivilo oku kuata elomboloko lieci tu pokuila kocihandeleko ca Yehova catiamẽla kosonde?

14 Citava okuti cilo o kuete elomboloko lieci Yehova a tu vetiyila oku yuvula ‘oku lia osonde.’ (Ovisila 17:10) Ove hẽ o kuete elomboloko lieci osonde yi kuetele esilivilo li kola ku Yehova? Osonde yi lomboloka omuenyo. (Efetikilo 9:4) O pondola oku tava kesunga lieci tu kuetele ovisimĩlo ndevi via Yehova viatiamẽla kosonde kuenda esunga lieci tu sukilila oku pokola konumbi yoku yuvula oku sakuiwa layo. Tu pondola lika oku kuata ombembua la Suku nda tua lekisa ekolelo kocisembi ca Yesu, kuenda oku kuata elomboloko liokuti osonde yi kola kovaso Yululiki wetu.Va Kolosai 1:19, 20.

Wa nõlapo hẽ oku pokola kocihandeleko ca Yehova catiamẽla kosonde? (Tala ovinimbu 14, 15)

15 Omunu lomunu pokati ketu o sukila oku nõla nda o tava ale ka tava oku sakuiwa losonde, ale oku sakuiwa lovihemba vimue mua kongela osonde. Oku likutilila ku Yehova kuenda oku linga akonomuiso akuavo, ci kuete esilivilo momo ci ku kuatisa oku nõla onjila o kuama osimbu kua pitile locitangi cimue ciya ocipikipiki. Nda wa ci linga cu ku kuatisa oku yuvula oku sakuiwa losonde. Tu yuvuli oku linga cimue ci sumuisa Yehova omo lioku tava kovina vi pisiwa laye! Koloneke vilo, olondotolo vialua kuenda omanu vakuavo va siata oku tu vetiya oco tu ece osonde yetu lelavoko lioku popela omanu va vela. Pole, omo okuti tumanu va kola va Suku, tua kũlĩha okuti eye, o kuete omoko yoku tu sapuila esilivilo liosonde. Kokuaye ‘osonde yosi’ yi kola. Omo liaco, tu sukila oku nõlapo oku pokola kocihandeleko caye catiamẽla kosonde. Nda tua liyelisa kovituwa vietu tu pondolavo oku lekisa kokuaye okuti tua kapako esilivilo liosonde yocilumba ca Yesu. Momo osonde yaye oyo lika yi pondola oku tu ĩha ongecelo yakandu kuenda omuenyo ko pui.—Yoano 3:16.

Tu sukila oku nõlapo oku pokola kocihandeleko caye catiamẽla kosonde

ESUNGA LIECI YEHOVA A YONGUILA OKUTI TU KALA OMANU VA KOLA

16. Momo lie afendeli va Yehova va sukilila oku kala omanu va kola?

16 Eci Yehova a yovola va Isareli kupika Wegito wa va sapuila hati: “Ame ndi Yehova; ndo wupi vofeka ye Egito okuti ndinga Suku yene; oco wu kola momo ame ñola.” (Ovisila 11:45) Yehova wa yonguile okuti va Isareli va kala omanu va kola momo eye o kola. Koloneke vilo o yongolavo okuti tu kala omanu va kola. Elivulu Liovisila li situlula ciwa ondaka yaco.

17. Nye o yevite vutima catiamẽla kelivulu Liovisila?

17 Ocili okuti wa kuatisiwa latosi amue tua lilongisa velivulu Liovisila. Wa solavo elivulu liaco kuenda o kuete elomboloko lieci tu sukilila oku kala omanu va kola. Pole, ovina vipi vikuavo tu pondola oku lilongisa velivulu Liovisila? Elivulu liaco li pondola oku tu kuatisa ndati oku fendela Yehova lonjila yimue ya sunguluka? Ocipama ci kuãimo ci ka tambulula apulilo a lingiwa ndeti.