Skip to content

Skip to table of contents

Wa Sanjukila hẽ Ovina wa Siata Oku Tambula?

Wa Sanjukila hẽ Ovina wa Siata Oku Tambula?

“Tua tambula espiritu . . . lia tunda ku Suku. Tua li tambuila okuti tu kũlĩha ovina Suku a tu ĩha ocali.”1 VA KORINDO 2:12.

1. Omanu valua va siata oku kuata ovisimĩlo vipi viatiamẽla kovina va kuete?

OVE hẽ wa yevele ale omanu va popia vati: “Anga hẽ o lekisa lika esilivilo kocina cimue noke yoku ci pumba”? Citava okuti o kuetevo ovisimĩlo viaco. Omunu umue wa kulila vepata liolohuasi citava okuti o tambula ovina viosi ocali. Omo okuti amalẽhe ka va kuete uloño woku tata ciwa ovina viaco, pamue ka va kuata elomboloko liovina vi kuete esilivilo lia velapo komuenyo.

2, 3. (a) Ovisimĩlo vipi amalẽhe Akristão vocili va sukila oku yuvula? (b) Nye ci pondola oku tu kuatisa oku sanjukila ovina tu kuete?

2 Nda ove umalẽhe, ocina cipi ci kuete esilivilo lia velapo kokuove? Koloneke vilo amalẽhe vamue voluali va siata oku velisapo calua ovokuasi okuti ukamba la vakuavo ci sule. Pamue va yongola lika oku kuata upange uwa woku sanda eteku, onjo yimue ya posoka, ale ovina vikuavo via kemãla ndeci olotelefone kuenda olokombutador. Vana va tiamisila utima wavo kovina viaco, ka va kuete ukamba la Yehova Suku okuti owo u kuete esilivilo lia velapo komuenyo. Nda wa kulila vepata limue okuti olonjali viove Akristão vocili, wa tambula ongavelo yiwa kokuavo. (Mateo 5:3) Nda ku lekisa esilivilo kocipiñalo cove cespiritu, o kuata ovitangi komuenyo wove.

3 Ku ka ecelele okuti o pita lovitangi viaco. Vocipama cilo tu konomuisa ovolandu amue Embimbiliya a pondola oku ku kuatisa oku sanjukila ocipiñalo cove cespiritu. Ovolandu aco ka a ka kuatisa lika amalẽhe, pole vosi yetu oco tu lekise esilivilo kovina Yehova a siata oku tu ĩha.

OMANU VAMUE KA VA SANJUKILILE OVINA VA TAMBULA

4. Elivulu lia 1 Samuele 8:1-5 li lombolola nye catiamẽla komãla va Samuele?

4 Omanu vamue va tukuiwa Vembimbiliya va tambuile ocipiñalo ciwa cespiritu, pole ka va sanjukilile ovina viaco. Uprofeto Samuele wa fetika oku vumba Yehova eci a kala omõla, kuenda wa lekisile epokolo Kokuaye. (1 Samuele 12:1-5) Ndaño okuti Samuele wa lekisile ongangu yiwa, pole omãla vaye ndeci Yoeli la Aviya, ka va kuamele ongangu yaye. Momo, va enda oku kemba omanu kuenda oku linga ovina vikuavo ka via sungulukile.Tanga 1 Samuele 8:1-5.

5, 6. Nye ceya oku pita lomãla va Yosiya kuenda onekulu yaye?

5 Cimuamue haico ca pita lomãla va Soma Yosiya. Kotembo yaco, Yosiya wa kala osoma yimue ukuekolelo okuti wa solele Yehova, kuenda wa kala ufendeli waye. Eci elivulu Liovihandeleko lia sangiwa okuti noke lia tangiwila ku Yosiya, eye weya oku kapako olonumbi via Yehova. Kuenje wa tetola olosuku viesanda kumue lumbanda wa kala vofeka yaco, kuenda wa vetiya omanu oku pokola ku Yehova. (2 Olosoma 22:8; 23:2, 3, 12-15, 24, 25) Omãla vaye va tambuile ocipiñalo cimue ciwa cespiritu! Pole, omãla vaco vatatu oku kongelamo onekulu yaye, eci va linga olosoma lomue pokati kavo wa sanjukilile ovina va tambuile.

6 Eci Yehoahasi omõla a Yosiya a kapiwa komangu yusoma, “wa linga eci cĩvi kovaso a Yehova.” Eye wa viala lika vokuenda kuolosãi vitatu, noke Fareo umue wo kofeka Yegito wo kapa vokayike. Noke weya oku fila ocipãla lonjo yaye kumandekua. (2 Olosoma 23:31-34) Noke, manjaye Yehoyakimi wa kala osoma vokuenda kueci ci soka 11 kanyamo. Eye ka sanjukililevo ovina a tambuile ku isiaye. Omo okuti wa enda oku linga ovina vialua via vĩha, Yeremiya wa popia eci catiamẽla kokuaye hati: “O kendiwa ndeci va kenda ocimbulu.” (Yeremiya 22:17-19) Sedekiya omõla wa Yosiya, kuenda onekulu yaye Yehoyakini ka va lekisile ovituwa viwa, kuenda ka va kuamele ongangu ya Yosiya wa lekisile ekolelo.2 Olosoma 24:8, 9, 18, 19.

7, 8. (a) Salomone wa pumba ndati ocipiñalo caye cespiritu? (b) Nye tu pondola oku lilongisa kovolandu Embimbiliya atiamẽla komanu vana va pumba ocipiñalo cavo cespiritu?

7 Soma Salomone wa lilongisa ovina vialua ku isiaye Daviti una wa vumba Yehova, pole noke ka lekisile vali esilivilo kocipiñalo caye cespiritu. “Eci Salomone a kuka, akãi vaye va [tiamisila] utima waye kolosuku vikuavo, kuenje utima waye ka wa sungulukilile Yehova Suku yaye, ndeci utima wa isiaye Daviti.” (1 Olosoma 11:4) Omo liaco, Salomone ka taviwile vali la Yehova.

8 Alume vosi va tukuiwa ndeti va kuatele epuluvi lioku kũlĩha Yehova, kuenda oku linga ovina via sunguluka. Pole, veya oku pumba epuluvi liaco. Kuli amalẽhe vamue okuti ka va siatele oku pumba ocipiñalo cavo cespiritu. Omo liaco, tu konomuisi ovolandu amue awa atiamẽla kamalẽhe vamue okuti o pondola oku kuama ongangu yavo.

OMANU VAMUE VA SANJUKILILE OVINA VA TAMBUILE

9. Ongangu yipi yiwa omãla va Noha va lekisa? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama cilo.)

9 Omãla va Noha va lekisa ongangu yimue yiwa. Ovo va kuatele esumũlũho lioku kuatisa Noha koku tunga ocimbaluku oco ci popele omanu. Ovo va kũlĩhĩle okuti va sukilile oku pokola ku Yehova oco va iñile vocimbaluku osimbu Etande ka lieyile. (Efetikilo 7:1, 7) Onima yipi va kuata? Elivulu Liefetikilo 7:3 li popia okuti, va iñisa ovinyama vocimbaluku oco ‘va popele ombuto yaco kilu lieve.’ Omanu va popeliwavo. Omo okuti omãla va Noha va sanjukilile ocipiñalo cavo cespiritu, va kuata epuluvi lioku kuatisa omanu, kuenda oku sovola efendelo liocili palo posi.Efetikilo 8:20; 9:18, 19.

Amalẽhe vakuãla va Heveru ka va ivaleleko okuti va kala afendeli va Yehova, momo va kapeleko ovina va lilongisile

10. Amalẽhe vakuãla va Heveru eci va kala ko Bavulono va lekisa ndati esilivilo liocipiñalo cavo cespiritu?

10 Noke lianyamo alua, amalẽhe vakuãla va Heveru va yuvula oku kuama ovituwa viomanu vo ko Bavulono. Hananiya, la Misaeli, la Asariya kuenda Daniele va tualiwile kumandekua ko Bavulono kunyamo wa 617 osimbu Kristu keyile. Omo okuti amalẽhe vaco va posokele calua, haivo va loñolohele, nda ca leluka kokuavo oku kuata ekemãlo volupale luaco luo Bavulono. Pole, ka va ivaleleko okuti va kala afendeli va Yehova, momo va kapeleko ovina va lilongisile, kuenje va tambula asumũlũho alua kokuaye.Tanga Daniele 1:8, 11-15, 20.

11. Ocipiñalo cespiritu Yesu a tambula ca kuatisa ndati omanu vakuavo?

11 Yesu wa lekisa ongangu yiwa yoku sanjukila ocipiñalo caye cespiritu. Momo wa solele ovina Isiaye o longisa. Ovina viaco via limbukiwa eci eye a popia hati: “Mopia ovina evi ndomo Isia a ndongisa.” (Yoano 8:28) Yesu wa solelevo oku sapela lomanu catiamẽla kovina a lilongisa oco vi va kuatise. Eye wa popia lavo hati: “Ñuete ocikundi coku kundila ondaka yiwa yusoma wa Suku vovaimbo akuavo, momo eci oco nda tumilua.” (Luka 4:18, 43) Omo okuti omanu vamue voluali ka va kapeleko ocili catiamẽla ku Yehova, Yesu wa lungula olondonge viaye oco va yuvule oku kala “vakualuali.”Yoano 15:19.

SANJUKILA OVINA WA TAMBULA

12. (a) Ukanda wa 2 Timoteo 3:14-17 u tiamisiwila ndati kamalẽhe vo koloneke vilo? (b) Nye amalẽhe Akristão va sukila oku li pula?

12 Nda olonjali viove afendeli va Yehova, citava okuti wa tambulavo ocipiñalo cespiritu. Ovina Embimbiliya li popia viatiamẽla ku Timoteo, citava okuti vi tiamisiwilavo kokuove. (Tanga 2 Timoteo 3:14-17.) Omo liaco, olonjali viove via siata oku ku longisa ovina viatiamẽla ku Yehova, kuenda ndomo o pondola oku u sanjuisa. Citava okuti via siata oku ku longisa tunde vutila. Ovina viaco via siata oku ku kuatisa oku “ku longisa ndomo o tẽla oku popeliwa lekolelo lioku kolela Kristu Yesu” okuti, “angiliyiwila” oku vumba Yehova. Anga hẽ wa sanjukila ovina o kuete? Omo liaco, li pula ndoco: ‘Ovisimĩlo vipi ndi kuete viatiamẽla komanu vakuekolelo va kala osimbu komuenyo? Nda sanjukila hẽ oku kala Ombangi ya Yehova? Nye ndi yevite vutima omo lioku panga onepa komanu vana va kũlĩhĩwa la Yehova? Ndi tava hẽ okuti oku panga onepa komanu vaco esumũlũho limue ka li sokisiwa?

Nye o yevite vutima omo lioku kala umue pokati Kolombangi Via Yehova ukuekolelo, ndeci omanu vakuavo va kala kosimbu va linga? (Tala ovinimbu 9, 10, 12)

13, 14. Amalẽhe vamue va kulila vepata lina okuti olonjali viavo Akristão vocili va siata oku vetiyiwa oku linga nye? Momo lie oku tava oku linga ovina viaco uveke? Tukula ulandu umue.

13 Amalẽhe vamue va kulila vepata lina okuti olonjali viavo Akristão vocili, pamue ka va limbuka esilivilo lioku kapako ocili, kuenda ka va limbukavo ndomo oluali lua Satana lua vĩha. Vamue pokati kamalẽhe vaco va siata oku yonjiwa oco va linge ovina violuali. Anga hẽ o sukila oku lupukila kovaso yekãlu oco o limbuke nda li pondola oku ku valula okuti pamue o fa? Ocili okuti oku ci linga, uveke! Omo liaco, ka tu sukila oku seteka oku linga ovina via vĩha violuali lulo oco tu limbuke ovitangi tu pondola oku kuata.1 Petulu 4:4.

Ka tu sukila oku seteka oku linga ovina via vĩha violuali lulo oco tu limbuke ovitangi tu pondola oku kuata

14 Umalẽhe umue ulume o tukuiwa hati Gener wo kocifuka co Asia, wa kulila vepata limue liafendeli va Yehova. Eye wa papatisiwa eci a tẽlisa 12 kanyamo. Pole, noke liotembo yimue wa seteka oku linga ovina omanu voluali va siata oku linga, loku sima okuti o pondola oku kuata elianjo. Noke wa fetika oku kemba epata liaye, loku linga ovina vuyombeki. Eci a tẽlisa eci ci soka 15 kanyamo, wa fetika oku linga ovina vĩvi akamba vaye va enda oku linga ndeci: oku nyua ovina vi koluisa, kuenda oku vangula ovina ka via sungulukile. Eye wa kuatavo ocituwa coku pitĩla luteke konjo omo lioku linga olomapalo viungangala vokombutadore kumue lakamba vaye. Noke wa limbuka okuti ovina a kala oku linga ka via kalele oku u nenela esanju kuenda wa sumuile calua. Kuenje, wa nõlapo oku tiukila vocisoko ca Yehova. Omo liaco, wa popia hati, ndaño olonjanja vimue wa siata oku yonjiwa lovituwa violuali, pole oku kuata asumũlũho a Yehova oco ocina ca velapo kokuaye.

15. Ci kale okuti tua lilongisa ocili lekuatiso liolonjali vietu tunde vutila ale sio, pole vosi yetu nye tu sukila oku sokolola?

15 Ndaño okuti olonjali viove ka vi fendela Yehova, sokolola asumũlũho o kuete omo lioku kũlĩha Ululiki wove kuenda oku u vumba! Pokati komanu vosi va sangiwa voluali, Yehova wa li situluila kokuove. Omo liaco, o kuete esumũlũho limue lia velapo! (Yoano 6:44, 45) Ci kale okuti tua lilongisa ocili lekuatiso liolonjali vietu ale sio, pole tu pondola oku kuata esanju lialua omo liovina tua lilongisa viatiamẽla ku Yehova. (Tanga 1 Va Korindo 2:12.) Umalẽhe Gener wa popiavo hati: “Ame elie okuti ndi kũlĩhĩwa la Yehova Ululiki woluali?” (Osamo 8:4) Manji umue ukãi wa popia hati: “Olondonge vi sanjuka calua eci vi limbuka okuti via kũlĩhĩwa lalongisi vavo. Pole, oku kũlĩhĩwa la Yehova Ulongisi wa Velapo, esumũlũho limue ka li sokisiwa!”

NYE O KA LINGA?

16. Onjila yipi amalẽhe Akristão vocili va sukila oku nõla?

16 Sokolola ocipiñalo cove cespiritu, kuenda ci kale ocimãho cove coku vumba Yehova. Kuama ongangu yiwa yomanu vo kosimbu va lekisa ekolelo. Yuvula oku setukula ovituwa viamalẽhe vakualuali okuti vatiamisila lika utima kovina ka vi kuete esilivilo, kuenda ka va kuete elavoko liwa kovaso yoloneke2 Va Korindo 4:3, 4.

17-19. Momo lie oku litepa lomanu vakualuali ci kuetele esilivilo?

17 Ndaño okuti ka ca lelukile oku litepa lomanu vakualuali, pole, oco ocina ca velapo omunu a sukila oku linga komuenyo. Sokolola omunu o lipongiya oco a linge Olomapalo Vioku Yoloka. Oco a loñolohe koku yoloka o sukila oku lekisa ovituwa via litepa levi viakamba vaye. O ci linga poku yuvula oku pesila otembo yaye kovina vi pondola oku u tateka. Momo, o kuete onjongole yoku lekisa ovituwa via litepa levi via vakuavo okuti o pindisiwa ciwa oco a tẽlise ocimãho caye.

Sokolola ocipiñalo cove cespiritu, kuenda ci kale ocimãho cove coku vumba Yehova

18 Omanu valua voluali ka va sokolola ovitangi vi tunda kovina vĩvi va siata oku linga, pole afendeli va Yehova va siata oku ci linga. Nda tua lekisa ovituwa via litepa levi viomanu vakualuali ndeci ovina via vĩha okuti vi tepa ukamba wetu la Yehova, ‘tu ka kuata omuenyo wocili.’ (1 Timoteo 6:19) Manji ukãi wa tukuiwa kocinimbu ca pita wa popia hati: “Nda wa kakatela kovina wa lilongisa, o pondola oku kuata esanju kesulilo lieteke. Kuenje ovina viaco vi eca uvangi wokuti ku yongola oku yapuisiwa loluali lulo lua Satana. Handi vali, ci kala ndu okuti o lete ndomo Yehova a sanjukila ovina o kasi oku linga! Vepuluvi liaco o limbuka okuti wa litepa lomanu vakuavo!”

19 Yuvula oku pesila otembo koku sokolola lika ovina o pondola oku kuata cilo. (Ukundi 9:2, 10) O kuete elomboloko lieci o kasilili komuenyo kuenda epuluvi lioku ka kuata omuenyo ko pui. Ovina viaco vi pondola oku ku kuatisa oku nõla onjila yiwa, kuenda oku yuvula ‘oku linga ovina ndevi vakualofeka va siata oku linga.’ Momo omuenyo wove u kuete esilivilo lia velapo.Va Efeso 4:17; Malakiya. 3:18.

20, 21. Onima yipi tu ka kuata kovaso yoloneke nda tua nõlapo onjila ya sunguluka? Nye Yehova a yongola okuti oco tu sukila oku linga?

20 Nda tua nõlapo onjila ya sunguluka, tu pondola oku kuata esanju komuenyo cilo, kuenda kovaso yoloneke voluali luokaliye lua Yehova Suku. Kuenje, o ka tu sumũlũisa calua. (Mateo 5:5; 19:29; 25:34) Pole, ka sumũlũisa omanu vosi, momo o yongola okuti tu pokola kokuaye. (Tanga 1 Yoano 5:3, 4.) Alikolisilo etu oku fendela Yehova lekolelo a kuete esilivilo lia velapo!

21 Yehova wa siata oku tu ĩha ovina vialua viwa. Tu kuete ukũlĩhĩso wa suapo Wembimbiliya, elomboloko liocili liatiamẽla kokuaye kuenda kocipango caye. Omo okuti Tulombangi Via Yehova, tu kuete esumũlũho lioku tukuiwa londuko yaye. Yehova Suku wa likuminya oku tu kuatisa. (Osamo 118:7) Omo liaco, ci kale okuti tuamalẽhe ale tuakulu, vosi yetu tu sukila oku lekisa okuti, tua sanjukila ocipiñalo cetu cespiritu, kuenda tu yongola oku eca ku Yehova “ulamba oloneke ka vi pui.”Va Roma 11:33-36; Osamo 33:12.