Omaẹfẹnẹ
Ohọroma, asan re nurhe, yẹrẹ obo re fe te yen a vwọ dia ohwo rọ rhoro vwẹ ẹro rẹ Ọghẹnẹ?
Iru 17:26, 27; Ro 3:23-27; Ga 2:6; 3:28
Idje rehẹ Baibol re sa cha avwanre uko:
Jọ 8:31-40—Ihwo ri Ju evo yan oma nẹ uvwiẹ rẹ Ebraham yen ayen nurhe; jẹ, Jesu kpọ ayen vi kidie ayen vwo ọkpọ uruemu rẹ Ebrahamu-u
Ofori nẹ avwanre ni ihwo kueku fikirẹ ohọroma yẹrẹ asan rẹ ayen nurhe?
Idje rehẹ Baibol re sa cha avwanre uko:
Jọ 4:1-11—Jihova vwẹ erhiorin yono ọmraro Jona vwo dje aruẹdọn kẹ ihwo ri Ninivẹ ri nẹ ẹkuotọ ọfa rhe
Iru 10:1-8, 24-29, 34, 35—Ọyinkọn Pita rhe mrẹvughe nẹ ofori ọyen vwo nẹ ihwo ri keferi kerẹ ihwo ri jẹ ẹfuọ-ọn, ọtiọyena kọ vwẹ ukẹcha kẹ Kọniliọs vẹ evwruwevwin rọyen vwọ dia Inenikristi rẹsosuo re yanvwere-e
Ofori Inenikristi ri feri vwo ni oma rayen gegerege yẹrẹ rhẹro rẹ ọghọ mie iniọvo na?
Ji ni Urh 8:12-14; Jer 9:23, 24
A da vwẹ ohwo vwo mu ẹdia vwevunrẹ ukoko na, kọyen o vwo mudiaphiyọ nẹ ọ rho nẹ ihwo ri chekọ?
Idje rehẹ Baibol re sa cha avwanre uko:
Urh 17:18-20—Jihova vwẹ orhọesio kẹ ivie rẹ Izrẹl nẹ ayen kparoma vwẹ obaro rẹ ihwo Rọye-en, kidie ihwo na iniọvo rẹ ovie na vwẹ ẹro rẹ Ọghẹnẹ
Mk 10:35-45—Jesu vwẹ ọkpọvi kẹ iyinkọn rọyen fikirẹ ẹwẹn rẹ otitivwe rẹ ayen vwori. (Ji ni study note ri Mr 10:42, “vwẹ oma ruẹ inini vwẹ enu rayen”)
Die yen e vwo vughe ohwo ro ruẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ?
Ofori nẹ Inenikristi davwẹngba vwo wene irhi rẹ igọmẹti vwo mu rẹ ayen niri nẹ i shephiyọ-ọ?
Idje rehẹ Baibol re sa cha avwanre uko:
Jọ 6:14, 15—Ihwo se rhero nẹ Jesu che ru erhuvwu re cha ghwa ewene rhe, ẹkẹvuọvo ọ rhọnvwere nẹ a vwẹ ọyen mu ovie-e
Wọ je sa Fuẹrẹn
OBO WO SE YONO VWẸ BAIBOL NA
Jihova Chirakon rẹ Jona
Diesorọ erin rode vwọ rọ ọmraro rẹ Ọghẹnẹ ọvo? Mavọ yen o se vwo nẹ evun rẹ erin na? Die yen Jihova yoniro?
OBO WO SE YONO VWẸ BAIBOL NA
E Ku Ẹwẹn Ọfuanfon Ku Kọniliọs
Diesorọ Ọghẹnẹ vwo ji Pita kpo uwevwin rẹ ohwo rẹ ẹkuotọ ofa?
KPAHEN AVWANRE
Nokpẹn rẹ Uyono ri Baibol
Ovwan ta ota kpahen onọ ri Baibol ọvo, yẹrẹ riẹn emu efa kpahen Iseri ri Jihova.
