1. Diesorọ Adam vẹ Ivi kugbe emọ rayen rha sa ro ogba rẹ Idẹni-i, kẹ die yen Ebẹl rhẹro rọyen?

EBẸL nẹ igodẹ rọyen re nabọ ria ẹbe vwẹ orhoma rẹ ugbenu na. Ọkiọvo, ko rhi ni kpobaro shesheri kpo asan rẹ elo ọvo nẹ cha, jẹ ọ ghwa mrẹ asan na fiotọ-ọ. Ọ riẹnre nẹ ọlọkọ rẹ erhanre rọhẹ etiyin djuẹ, o ji rhurhu asan ra wan rua ogba rẹ Idẹn. Ọsẹ vẹ oni rọyen dia ogba na jovwo, jẹ enẹna, te ayen te emọ rayen cha sa ruọ-ọ. Vwẹro roro Ebẹl rọ kpare opharo kpenu, ro vwo roro kpahen Ọmemama rọyen, jẹ odju rẹ oghẹruvo na djuẹ ẹton rọyen. Ọkiọvo, Ebẹl roro: A ghene sa rhuẹrẹ oyerinkugbe rẹ ihworakpọ vẹ Ọghẹnẹ phiyọ? Ọ guọnọre nẹ a rhuẹrẹ.

2-4. Mavọ yen Ebẹl vwọ ta ota kẹ avwanre nonẹna?

² Nonẹna, Ebẹl ta ota kẹ wẹ. Ọkiọvo, wo se roro nẹ orọnvwọn tiọyena cha sa phia-a, kidie Ebẹl rọ dia ọmọ rivẹ rẹ Adam ghwu kri re. Ọ joma te ẹgbukpe uriorin 6 rẹ orivwin rọyen vwọ hẹ otọ re, o hirhephiyọ ekpẹn re. Vwọ kpahen ihwo ri ghwuru, Baibol na da ta: “Ihwo ri ghwuru riẹn emu ọvuọvo-o.” (Aghwo. 9:5, 10) Vwọba, Ebẹl ta ota vuọvo re si phiyotọ vwẹ Baibol na-a. Mavọ kọyen ọ sa vwọ ta ota kẹ avwanre?

³ Ẹwẹn ọfuanfon mu ọyinkọn Pọl vwo si kpahen Ebẹl nẹ, “Vwi fiki rẹ esegbuyota na kọyen ọ je vwọ tota.” (Se Hibru 11:4.) Womarẹ die yen Ebẹl vwọ ta ota kẹ avwanre? Womarẹ esegbuyota. Ebẹl yen ohwo rẹsosuọ ro tu vwo esegbuyota. Nonẹna, avwanre sa vwẹrokere esegbuyota rọyen rọ nabọ teyenphia. Avwanre de yono mie, je vwẹrokere esegbuyota rọyen, kọ cha họhọ nẹ ọ ta ota kẹ avwanre womarẹ ikuegbe rọyen.

⁴ Die yen e se yono mie Ebẹl vẹ esegbuyota ro vwori dede nẹ a ghwa ta ota obuebun kpahọn vwẹ Baibol na-a? Jẹ a ta ota kpahọn.

5. Die yen o mudiaphiyọ rẹ Jesu vwọ tanẹ e vwiẹ Ebẹl vwẹ “ọke rẹ akpọ” na vwọ tonphiyọ? (Ni eta rehẹ obotọ na.)

⁵ A vwọ ma Adam nu, o rhe kri-i, o de vwiẹ Ebẹl. Jesu tare nẹ  e vwiẹ Ebẹl vwẹ “ọke rẹ akpọ” na vwọ tonphiyọ (Se Luk 11:50, 51.) Ọ dia otọrakpọ na yen Jesu ta ota kpaha-an, ẹkẹvuọvo ọ ta ota kpahen ihwo ra cha tanhirhe vwo nẹ abọ rẹ umwemwu. Dede nẹ Ebẹl yehẹ ohwo rẹne rọ dia akpọ na, jẹ ọ họhọre nẹ ọyen ohwo rẹsosuọ rẹ Ọghẹnẹ mrẹvughe nẹ o muwan rẹ ọtanhirhe. * Jẹ, ọke rẹ Ebẹl vwọ hẹ akpọ, ọ mrẹ ohwo vuọvo ro vwo omamọ uruemu rọ sa vwẹrokere-e.

6. Djisẹ rẹ ọsẹ vẹ oni rẹ Ebẹl?

⁶ O kri a ma ihworakpọ-ọ, jẹ ayen hirharoku ebẹnbẹn rode re. O muẹro dẹn nẹ Adam vẹ Ivi vwo erhuvwu mamọ, ayen je sasa. Ẹkẹvuọvo, ayen riẹnre nẹ ayen yeren akpọ chọ. Ọghẹnẹ ma ayen gbagba, vẹ iphiẹrophiyọ rẹ arhọ ri bẹdẹ. Jẹ, ayen gbe vwọsuọ, ọ da djẹ ayen nẹ ogba rẹ Idẹn; ọtiọyena ayen de ku Iparadaisi yena kufia. Fikirẹ urhurusivwe romobọ rẹ ayen vwọ kobaro, ayen da rhe kpare uphẹn rẹ arhọ ri bẹdẹ kufia, ayen vẹ emọ rayen da rhe dia ihwo ri jẹgba.—Jẹn. 2:15–3:24.

7, 8. Die yen Ivi tare ọke ro vwo vwiẹ Ken, die yen sa dia evun rẹ ẹwẹn rọyen?

⁷ Ra vwọ djẹ Adam vẹ Ivi nẹ ogba na nu, akpọ da rhe gan kẹ ayen. Dedena, ọke rẹ ayen vwo vwiẹ ọmọ rẹsosuọ rayen re se Ken, Ivi da ta: “Mi vwiẹ ohwo vwẹ ọchuko rẹ Ọrovwohwo.” Ọ sa dianẹ Ivi ta ota nana fikirẹ oborẹ Jihova veri vwẹ ogba rẹ Idẹn, nẹ aye ọvo che vwiẹ ọmọ rọ cha ghwọrọ ohwo umwemwu yena rọ phiẹnrẹ vẹ ọshare rọyen. (Jẹn. 3:15; 4:1) Ọ je sa dianẹ Ivi  roro nẹ ọyen yehẹ aye rọhẹ evunrẹ aroẹmrẹ na, Ken ke rha [“ubi,” NW] na.

⁸ Ọ da dia ọtiọyen yen Ivi rorori, jẹ o niro chọ. Ọ da dianẹ ayen vwẹ iroro tiọyena vwọba yono Ken, ko se toroba omaẹkparọ ro rhere fikirẹ jẹgba rọ riuku rọyen. Ọke vwọ yan obaro, Ivi de vwiẹ ọmọ ọfa, ẹkẹvuọvo ọ ta ota vuọvo kpahọn sẹ ọyen ubi na-a. Ayen de se ọmọ na, Ebẹl, rọ mudiaphiyọ “Ẹwẹn-ekuo,” yẹrẹ “Odiodi.” (Jẹn. 4:2) Avwanre ghwa riẹn sẹ odẹ yena re mu kẹ na mudiaphiyọ nẹ ayen niro sakamu yẹrẹ ayen rorori nẹ o che se yovwin te Keni-i.

9. Die yen emiọvwọn se yono vwo nẹ uruemu rẹ esẹ vẹ ini avwanre rẹsosuọ?

⁹ Nonẹna, esẹ vẹ ini se yono emu buebun vwo nẹ uruemu rẹ Adam vẹ Ivi. Wọ ta eta yẹrẹ ruẹ erọnvwọn re sa nẹrhẹ emọ wẹn phuoma yẹrẹ ni oma rayen rhuarho? Gbanẹ wo yono emọ wẹn oborẹ ayen se vwo vwo ẹguọnọ ri Jihova je dia igbeyan rọyen? Ọ da ohwo mamọ nẹ ọsẹ vẹ oni avwanre rẹsosuọ sa nabọ vwẹrote orua raye-en. Ẹkẹvuọvo, emọ rayen vwo iphiẹrophiyọ.

10, 11. Oka rẹ iruo vọ yen Ken vẹ Ebẹl ruru, kẹ uruemu vọ yen Ebẹl rhi vwo?

¹⁰ Ọkiọvo Ken vẹ Ebẹl vwọ ghwanra na, jẹ Adam yono ayen iruo rẹ orua na vwọ riemu. Ken da rhe dia ọghwẹrẹ, Ebẹl ke rha osuigegede.

¹¹ Ọke vwọ yanran na, Ebẹl de ru orọnvwọn ọvo ro yovwirin mamọ. O de ji vwo esegbuyota ọgangan. Pọl si kpahen esegbuyota rọyen. Di roro! Ebẹl mrẹ ohwo vuọvo rọ sa vwẹrokere-e. Kẹ, mavọ yen o se vwo vwo esegbuyota kpahen Jihova? Jẹ e roro kpahen erọnvwọn erha re sa vwẹ ukẹcha kẹ vwo vwo esegbuyota ọgangan.

12, 13. Mavọ yen eroro kpahọn rẹ emama ri Jihova vwọ nẹrhẹ esegbuyota rẹ Ebẹl ganphiyọ?

¹² Emama ri Jihova. Vwọrẹ uyota, Ọghẹnẹ hanrhe otọ na, idjigbẹn vẹ ekpia rha nẹrhẹ o se yovwo emu-u. Dedena, emu ro nẹ otọ na cha, te vwọ ghẹrẹ orua rẹ Ebẹl. A hanrhe eranvwe, ephran, vẹ iyerin na-a; a hanrhe igbenu, irhie, abadi, vẹ ẹtẹrhe ame na-a; a je hanrhe ophephe, irharheghe, ọnre, isio, vẹ emeranvwe na-a. Kasan kasan rẹ Ebẹl niri, kọ sa mrẹ odjephia rẹ ẹguọnọ, aghwanre, vẹ erhuvwu ri Jihova, rọ dia ohwo rọ ma kemu kemu. (Se Rom 1:20.) Aphro herọ-ọ, enana rẹ Ebẹl roro kpahan yen bọn esegbuyota rọyen gan.

 ¹³ Ebẹl nabọ ghwọrọ ọke vwo roro kpahen Jihova. Vwẹro roro ọke rọ vwọ vwẹrote igodẹ rọyen. Rọ vwọ dianẹ isuigegede yan mamọ na, Ebẹl sun igodẹ rọyen wan igbenu, iyara kugbe irhie, rọ vwọ guọnọ odin rọ nabọ kpokpọ, omamọ rẹ ame, kugbe asan ri shephiyọ rẹ ọyen vẹ igodẹ na de se rovwonma. Vwẹ usun rẹ eranvwe na eje, igegede yen ma guọnọ ukẹcha vẹ ẹroevwote rẹ ihworakpọ. Ebẹl ji noso nẹ ọyen je guọnọ odjekẹ, ẹroevwote, vẹ ochọnvwe mie Ọghẹnẹ ro vwo aghwanre vẹ ẹgba vwọ vrẹ kohwo kohwo? O muẹro nẹ ọ vwẹ iroro yena vwọba nẹrhovwo rhe Ọghẹnẹ abọ buebun, ọ da nẹrhẹ esegbuyota rọyen ganphiyọ.

14, 15. Erọnvwọn vọ yen ive ri Jihova nẹrhẹ Ebẹl roro kpahen?

¹⁴ Ive ri Jihova. O muẹro dẹn nẹ Adam vẹ Ivi vuẹ emọ rayen obo re nẹrhẹ a djẹ ayen nẹ ogba rẹ Idẹn. Ọtiọyena, Ebẹl vwo emu buebun ro se roro kpahen.

¹⁵ Jihova hanrhe otọ na. Ebẹl rhiẹromrẹ idjigbẹn vẹ ekpia re djẹ nẹ otọ na rhe. Jihova je tanẹ Ivi che rhiẹromrẹ odjadja ọke rọ da mrevun vẹ ọke rọ da chuvwiẹ. Ọke re vwo vwiẹ emọ efa kpahọn, Ebẹl da je mrẹ orugba rẹ eta yena. Jihova tarọ jovwo nẹ Ivi che vwo urhurusivwe ọgangan kpahen ẹguọnọ rẹ ọshare rọyen, ọ je tanẹ Adam che sun Ivi. Ebẹl vwo oniso rẹ ọnana vwẹ oyerinkugbe rẹ ọsẹ vẹ oni rọyen. Vwẹ kẹdia kẹdia, Ebẹl mrẹvughe nẹ ota ri Jihova rugba abavo. Ọnana sa ghene nẹrhẹ Ebẹl vwo esegbuyota ọgangan kpahen uve rẹ Ọghẹnẹ ro shekpahen ubi yẹrẹ ‘ọmọ’ rọ cha rhe, rhe rhuẹrẹ obo ri shechọ vwevunrẹ ogba rẹ Idẹn.—Jẹn. 3:15-19.

16, 17. Die yen Ebẹl yono nẹ udje ri chẹrobim na rhe?

¹⁶ Idibo ri Jihova. Dede nẹ ohworakpọ vuọvo herọ rọ dia omamọ rẹ udje kẹ Ebẹl vwẹ ọke yena-a, jẹ emama ri Jihova efa herọ rẹ Ebẹl sa vwẹrokere. Jihova vwọ djẹ Adam vẹ Ivi nẹ evun rẹ ogba na nu, o de ruo rere te ayen te emọ rayen vwo jẹ Iparadaisi  yena ẹruọ. O de phi chẹrobim re dia emekashe ri ruiruo oghẹresan phiyọ anurhoro rẹ ogba na, o de ji phi ọlọkọ erhanre ro djuẹ phiyọ etiyin.—Se Jẹnẹsis 3:24.

¹⁷ Di roro oborẹ oma ruẹ Ebẹl kọke kọke rọ da mrẹ chẹrobim na ọke rọ vwọ hẹ omotete. Dede nẹ ayen wene oma phiyọ ihworakpọ, ayen họhọ ihwo ri vwo ẹgba mamọ. ‘Ọlọkọ’ erhanre ro djuẹ na jẹ emu rẹ igbevwunu vẹ oshọ. Ebẹl vwọ ghwanra cha na, o vwo ọke vuọvo rọ vwọ mrẹ nẹ ofu dje chẹrobim na, kẹ ayen muophu jẹ iruo rayen vwo-o. Emekashe na muẹdia etiyin kẹdẹ kẹdẹ, te ason te uvo. Ọnana nẹrhẹ Ebẹl mrẹvughe nẹ, Jihova vwo idibo buebun ri fuevun ga ọkieje. Womarẹ uruemu ri chẹrobim na, Ebẹl da rhe mrẹ uvi rẹ udje rẹ evun-ẹfuọn vẹ ẹmienyo rọ sa mrẹ vwevunrẹ orua rọye-en. Udje rẹ emekashe na bọn esegbuyota rọyen gan.

18. Erọnvwọn vọ yen sa bọn esegbuyota avwanre gan?

¹⁸ Eroro kpahọn rẹ erọnvwọn eje rẹ Jihova vwọphia kpahen oma rọyen womarẹ obo rọ mare, ive rọyen, kugbe emekashe rọyen re dia omamọ rẹ udje na, nẹrhẹ esegbuyota rẹ Ebẹl ganphiyọ. Ọtiọyena, e ghini se yono emu buebun mie Ebẹl. Udje rẹ Ebẹl sa nẹrhẹ ighene vwo imuẹro nẹ ayen se vwo esegbuyota ọgangan kpahen Jihova, o toro uruemu ro rhe ihwo rẹ orua raye-en. Nonẹna, avwanre vwo Baibol na, avwanre mrẹ emama igbevwunu ri Jihova, idibo rọyen buebun ri vwo esegbuyota je herọ, enana eje bọn esegbuyota avwanre gan.

19. Uyota ọghanghanre vọ yen Ebẹl rhe riẹn?

¹⁹ Esegbuyota rẹ Ebẹl vwọ ganphiyọ na, kọ guọnọ obo ro se vwo djephia. Jẹ, die yen ohworakpọ ghevweghe sa vwọ kẹ Ọmemama na? O phẹnre dẹn nẹ Ọghẹnẹ guọnọ okẹ yẹrẹ ukẹcha rẹ ihworakpọ-ọ. Ẹkẹvuọvo, Ebẹl da rhe riẹn uyota ọghanghanre nana: Oma cha vwerhen Jihova siẹrẹ ọ da sa vwẹ ẹwẹn esiri vwọ reyọ obo ri me yovwin vwẹ usun rẹ ekuakua ro vwori vwo ze izobo kẹ.

20, 21. Oka rẹ izobo vọ yen Ken vẹ Ebẹl vwọ kpahotọ kẹ Jihova, kẹ mavọ yen Jihova kpahen kẹ ayen wan?

²⁰ Ebẹl choma rọ vwọ vwẹ evo usun rẹ igodẹ rọyen vwo ze izobo kẹ Ọghẹnẹ. Ọ da sanẹ ogodẹ ro me yovwin, rọ ma ghwo, rọ je pha tubie tubie, ọ da vwẹ ẹbẹre ro me yovwin vwevunrẹ oma rọyen vwo ze izobo. Kidie nẹ Ken je guọnọ ebruphiyọ vẹ ẹroesiri rẹ Ọghẹnẹ, ọ da je vwẹ ekankọn rọyen vwo ze izobo. Ẹkẹvuọvo, ọdavwẹ rọyen vẹ ọ rẹ Ebẹl dia ọvo-o. Ofẹnẹ na teyenphia ọke rẹ ayen vwọ vwẹ izobo rayen vwọ kpahotọ kẹ Ọghẹnẹ.

²¹ Ọ sa dianẹ Ken vẹ Ebẹl so egbada, ji phi erhanre phiyọ izobo rayen; ọkiọvo ayen ze izobo na kẹrẹ asan rẹ chẹrobim na hepha, kidie emekashe yena yehẹ idibo rẹ Ọghẹnẹ rẹ ayen rhiẹromrẹ vwẹ ọke yena. Jihova kpahen kẹ Ken vẹ Ebẹl! Baibol na da ta: “Ọrovwohwo de mu ọghọ kẹ izobo rẹ Ebẹl.” (Jẹn. 4:4) Baibol na ghwa ta oborẹ Jihova ru ọnana wa-an.

22, 23. Diesorọ Jihova vwọ vwẹ ẹroesiri vwo ni izobi rẹ Ebẹl?

²² Diesorọ Jihova vwọ vwẹ ẹroesiri vwo ni izobo rẹ Ebẹl? Obo ro vwo ze izobo na yen sorọ? Ebẹl vwẹ eranvwe ro vwo arhọ vwo ze izobo, o de ku ọbara ọghanghanre rẹ eranvwe na ku otọ. Kẹ, a sa tanẹ Ebẹl mrẹvughe nẹ izobo tiọyena ghanre kẹ Ọghẹnẹ? Ikpe buebun rẹ Ebẹl vwo ghwu nu, Ọghẹnẹ da vwẹ ogegede ro jẹ upe evwo, vwo ru udje rẹ izobo rẹ Ọmọ ọghanghanre rọyen, rọ dia “Omogegede rẹ Ọghẹnẹ” re che ku ọbara rọyen ku otọ. (Jọn 1:29; Eyan. 12:5-7) Ẹkẹvuọvo, Ebẹl ghwe vwo ẹruọ rẹ imu nana vwẹ ọke yena-a.

²³ Oborẹ avwanre riẹnre dẹn kẹ ọna: Ebẹl vwẹ obo ri me yovwin ro rhere vwo ze izobo. Ọ dia izobo rẹ Ebẹl ọvo yen Jihova vwẹ ẹroesiri vwo ni-i, ọ je vwẹ ẹroesiri vwo ni Ebẹl komobọ. Ẹguọnọ vẹ esegbuyota ro vwo kpahen Jihova yen mu Ebẹl vwo ze izobo na.

24. (a) Diesorọ a vwọ tanẹ ọ dia oborẹ Ken vwo ze izobo yen nẹrhẹ Jihova siọ-ọn? (b) Mavọ yen ihwo buebun vwọ họhọ Ken nonẹna?

 ²⁴ Ọ dia ẹro tiọyen yen Jihova vwo ni izobo ri Keni-i. Jihova ni izobo ri Ken “saka.” (Jẹn. 4:5) Ọ dia erọnvwọn rẹ Ken vwo ze izobo na yen nẹrhẹ Jihova siọ-ọn, kidie ọke vwọ yanran na, urhi rẹ Ọghẹnẹ da rhọnvwe nẹ a vwẹ ekankọn vwo ze izobo. (Liv. 6:14, 15) Ẹkẹvuọvo, vwọ kpahen Ken, Baibol na da ta: “Uruemu rọyen pha brabra.” (Se 1 Jọn 3:12.) Ken rorori nẹ Ọghẹnẹ che rhiabọreyọ ẹga rẹ omeru, kirobo rẹ ihwo buebun ji roro nonẹna. Obo ro rhi ru ukuko na de djephia nẹ o vwo esegbuyota yẹrẹ ẹguọnọ kpahen Jihova-a.

25, 26. Orhọ-esio vọ yen Jihova vwọ kẹ Ken, kẹ die yen Ken ruru?

²⁵ Ken vwọ mrẹ nẹ Jihova vwẹ ẹroesiri vwo ni ọye-en, o se kurhẹriẹ rọ da vwẹrokere Ebẹl? Ẹjo. Ukperẹ ọtiọyen, o de rhi vwo utuoma kpahen oniọvo rọyen gangan. Jihova vwọ mrẹ ubiudu ri Ken, ọ da frẹkotọ vwẹ uchebro vwọ kẹ. O si Ken orhọ nẹ uruemu rọyen na cha nẹrhẹ o ru umwemwu ọgangan, ọ da je vuẹ nẹ siẹrẹ o de wene, ọyen cha “jẹn  . . . reyọ.”—Jẹn. 4:6, 7.

²⁶ Ken chukoku orhọ-esio ri Jihova. O de se Ebẹl nẹ o nene ọyen kpo obo aghwa. Ayen vwọ hẹ etiyin, Ken de hwe Ebẹl. (Jẹn. 4:8) E de no vwẹ idjerhe ọvo, a sa tanẹ Ebẹl yen Ọgọghẹnẹ rẹsosuọ re hweri ekueku. Dede nẹ o ghwuru, Jihova je karophiyọ.

27. (a) Diesorọ o vwo mu avwanre ẹro nẹ a cha kpare Ebẹl nushi rhe? (b) Die yen e che ru siẹrẹ avwanre da guọnọ mrẹ Ebẹl ẹdẹ ọvo?

²⁷ E se dje nẹ ọbara rẹ Ebẹl kperi se Ọghẹnẹ vwọ kẹ orhiẹn-abavo yẹrẹ orukeri. Jihova ghini bru orhiẹn-abavo kẹ, rọ vwọ vwẹ oja re Ken fikirẹ umwemwu ro ruru na. (Jẹn. 4:9-12) Ma rho, Ebẹl ta ota kẹ avwanre nonẹna womarẹ ikuegbe rẹ esegbuyota rọyen. Ọ sa dianẹ Ebẹl dia akpọ na te omarẹ ẹgbukpe ujorin ọvo o ki ghwu. O dia akpọ kri te ihwo buebun rẹ ọke yena-a; dedena, o ru ọhọre rẹ Ọghẹnẹ vwẹ ọmọke rọ diarọ na. Tavwen o ki rhi ghwu, ọ riẹnre dẹn nẹ Jihova vwo ẹguọnọ rọyen, ọ je vwẹ ẹroesiri vwo nẹ ọyen. (Hib. 11:4) O se ghini mu avwanre ẹro nẹ Ebẹl hẹ evunrẹ ẹkarophiyọ ọgbagba rẹ Ọghẹnẹ; ọ cha kparọ nushi rhe, rhe dia iparadaisi vwẹ otọrakpọ na. (Jọn 5:28, 29) Wọ guọnọ mrẹ vwẹ iparadaisi? Wọ sa mrẹ siẹrẹ wọ da kerhọ rẹ Ebẹl, je vwẹrokere esegbuyota rọyen.