1-3. (a) Ota aphro vọ yen dino hẹriẹ ukoko rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ? (b) Erhọ yen erere ra cha mrẹ siẹrẹ e de yono kpahen ikuegbe nana rọhẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na?

 OMA vwerhen Pọl vẹ Banabas ayen vwo nẹ oyan rẹ imishọnare rẹsosuọ rayen rhe ji rhivwin kpo orere rẹ Antiọk ri Siria. Oma vwerhen ayen nẹ Jihova “rhie ẹchẹ rẹ esegbuyota na kẹ ẹgborho na re.” (Iru 14:​26, 27) Vwọrẹ uyota, ihwo rehẹ Antiọk rhiabọreyọ ovuẹ rẹ iyẹnrẹn esiri na re, ọtiọyena, Ihwo rẹ Ikeferi “buebun” da rhe vwomaba ukoko na.​—Iru 11:​20-26.

² O kriri-i, iyẹnrẹn rẹ ebuon nana rọ vwomaphia na de rhi te Judia. Ukperẹ iyẹnrẹn nana vwọ nẹrhẹ oma vwerhen ihwo eje, ọ da nẹrhẹ aphro rọhẹ otọ jovwo ro shekpahen oyanvwe na ganphiyọ. Oyerinkugbe vọ yen ofori nẹ ọ dia vwẹ uvwre rẹ Inenikristi re dia ihwo ri Ju vẹ e re jẹ ihwo ri Ju ẹdia na, kẹ ẹro vọ yen Inenikristi re dia ihwo ri Ju na-a vwo nẹ Urhi ri Mosis na? Ota na da so aphro ọgangan ro dino hra ukoko na. Mavọ yen a cha rhuẹrẹ ota nana phiyọ wan?

³ Avwanre vwọ fuẹrẹn ikuegbe nana vwẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na, e che yono erọnvwọn buebun re pha ghanghanre. Enana sa chọn avwanre uko vwọ vwẹ aghwanre vwo ruiruo siẹrẹ ota aphro da vwomaphia vwẹ ukoko na nonẹna.

4. Iroro ọchọchọ vọ yen eshare evo vwọphia, kẹ onọ vọ yen vwomaphia?

⁴ Odibo Luk de si: “Eshare evo de nẹ Judia rhe [Antiọk], kẹ ayen yono iniọvo na nẹ: ‘Jokpanẹ kẹ ovwan yanvwere vwo nene ẹkuruemu ri Mosis, ovwan che se vwo usivwi-in.’ ” (Iru 15:1) A ghwa riẹn sẹ “eshare” nana ri “nẹ Judia rhe” na ka dia ihwo ri Farisi tavwen ayen ke dia Inenikristi-i. O torori sẹ ayen ka dia ihwo ri Farisi jovwo re-e, ọ họhọre nẹ iyono rẹ ẹko rẹ ẹga sansan rẹ ihwo ri Ju yen ayen mu iroro nana kpahen. Vwọba, ọ sa dianẹ ayen gun efian nẹ oborẹ iyinkọn na vẹ ekpako rehẹ Jerusalẹm guọnọre yen ayen ta na. (Iru 15:​23, 24) Omarẹ  ẹgbukpe 13 wanre rẹ ọyinkọn Pita vwo nene odjekẹ rẹ Ọghẹnẹ vwo dede Ihwo rẹ Ikeferi re je yanvwe-e vwọ rhe ukoko na, kẹ diesorọ Inenikristi rẹ ihwo ri Ju na ji vwo hworo ukpokpo rẹ oyanvwe na? a​—Iru 10:​24-29, 44-48.

5, 6. (a) Die yen sa nẹrhẹ Inenikristi evo re dia ihwo ri Ju churumu oyanvwe? (b) Ọphọ rẹ oyanvwe na ẹbẹre ọvo rẹ ọphọ ri Jihova vẹ Ebraham rere? Djekpahọn. (Ni eta rehẹ obotọ na.)

⁵ Erọnvwọn buebun yen sa suọ. Ọrẹsosuọ, Jihova yen vwẹ ọrhuẹrẹphiyotọ ra vwọ yanvwe eshare vwo mu, ọyen oka rẹ oyerinkugbe rẹ oghẹresan rọ vẹ ayen vwori. Ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ oyanvwe na tonphiyọ vwẹ ọke rẹ Ebraham tavwen a ke vwẹ Urhi ri Mosis vwo mu, ẹkẹvuọvo ọke vwọ yanran na ọ da rhe dia ẹbẹre ọvo rẹ Urhi ri Mosis na. b (Li 12:​2, 3) Vwo nene Urhi ri Mosis na, erhorha dede cha yanvwe tavwen uphẹn evo ki se te ayen obọ kerẹ ẹriọ rẹ emu rẹ Ọwanvrẹ na. (Ey 12:​43, 44, 48, 49) Aphro herọ-ọ, ihwo ri Ju nẹ ọshare rọ je yanvwe-e kerẹ ohwo rọ pha gbegbe, ro fo ohwo re sikẹre-e.​—Aiz 52:1.

⁶ Ọtiọyena, esegbuyota vẹ omaevwokpotọ yen Inenikristi re dia ihwo ri Ju guọnọre ayen se vwo rhiabọreyọ uyono kpokpọ. A vwẹ ọphọ kpokpọ na vwo wene ọphọ rẹ Urhi na re, eriyina, ọ dia womarẹ evwiẹ yen ohwo ri Ju cha vwọ dia ọvo usun rẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ-ẹ. Inenikristi re dia ihwo ri Ju re dia ekogho rẹ ihwo ri Ju dia guọnọ uduefiogbere ayen vwọ rhọnvwe nẹ ayen Inenikristi ji rhiabọreyọ Ihwo rẹ Ikeferi re je yanvwe-e kerẹ iniọvo kirobo rọ hepha vwọ kẹ ihwo ri ji segbuyota re dia Judia.​—Jer 31:​31-33; Lu 22:20.

7. Uyono vọ yen “eshare” ri “nẹ Judia rhe” na ji rhi vwo ẹruọ rọye-en?

⁷ Vwọrẹ uyota, iwan rẹ Ọghẹnẹ ji rhi wene-e. Obo ri dje uyota nana phia yen ọphọ kpokpọ na re mu kpahen odjekẹ rẹ Urhi ri Mosis na. (Mt 22:​36-40) Kerẹ udje, Pọl vwọ ta ota kpahen oyanvwe, ọ da ta: “Ọyen ohwo ri Ju vwẹ obevun, oyanvwe rọyen ọ rẹ ubiudu na womarẹ ẹwẹn, ọ dia womarẹ urhi re si phiyotọ-ọ.” (Ro 2:29; Urh 10:16) “Eshare” nana ri “nẹ Judia rhe” na ji rhi vwo ẹruọ rẹ uyono nana-a, ayen roro nẹ Ọghẹnẹ ji rhi phioba phiyọ urhi rẹ oyanvwe na-a. Ayen che rhiabọreyọ uyono kpokpọ nana?

8. Diesorọ e vwo mu ota rẹ oyanvwe na bru ẹko rọvwẹrote na ra vwẹ Jerusalẹm?

⁸ Luk da ta: “Ọke ri Pọl vẹ Banabas vwo nene ayen ghwọ je phraphro emerha nu [eshare ri “nẹ Judia rhe” na], e de ru ọrhuẹrẹphiyotọ ri Pọl vẹ Banabas, kugbe evo vwẹ usun rẹ ihwo ri chekọ na vwo bru iyinkọn vẹ ekpako na  ra vwẹ Jerusalẹm vwọ kpahen ota nana.” c (Iru 15:2) ‘Ẹghwọ kugbe aphro’ rọ vwomaphia na djerephia nẹ ẹko ivẹ nana vwo imuẹro ọgangan kpahen oborẹ ayen ta na, iniọvo rehẹ ukoko rẹ Antiọk dede sa rhuẹrẹ ota na phiyọ-ọ. Rere ufuoma vẹ oyerinkugbe vwọ dia, ukoko na de brorhiẹn rẹ ayen vwọ vwẹ onọ na vwo bru “iyinkọn vẹ ekpako na ra vwẹ Jerusalẹm” re dia ẹko rọvwẹrote na. Die yen avwanre se yono vwo mie ekpako rehẹ Antiọk?

9, 10. Omamọ udje vọ yen iniọvo rehẹ Antiọk kugbe Pọl vẹ Banabas phi phiyotọ kẹ avwanre nonẹna?

⁹ Emu ọghanghanre ọvo rẹ avwanre yonori yen, ofori ra vwọ vwẹroso ukoko rẹ Ọghẹnẹ. Roro kpahen ọnana: Iniọvo rehẹ Antiọk riẹnre nẹ Inenikristi re dia ihwo ri Ju ọvo yen ga kerẹ ẹko rọvwẹrote na. Dedena, o mu ayen ẹro nẹ ẹko rọvwẹrote na cha rhuẹrẹ ota rẹ oyanvwe na phiyọ vwo nene oborẹ Isiesi Ọfuanfon na tare. Diesorọ? Ukoko na vwo imuẹro nẹ Jihova cha vwẹ odjekẹ phia womarẹ ẹwẹn ọfuanfon rọyen kugbe Jesu Kristi rọ dia Ọgbuyovwin rẹ ukoko na. (Mt 28:​18, 20; Ẹf 1:​22, 23) Ota ọgangan da vwomaphia nonẹna, e ja vwẹrokere omamọ udje rẹ iniọvo rehẹ Antiọk ra vwọ vwẹroso ukoko rẹ Ọghẹnẹ kugbe Ẹko Rọvwẹrote re dia iniọvo ra vwẹ ẹwẹn ọfuanfon jẹreyọ na.

¹⁰ A je rhe mrẹ obo rọ ghanre te ra vwọ vwomakpotọ ji vwo odirin. A vwẹ ẹwẹn ọfuanfon na vwọ sane Pọl vẹ Banabas nẹ ayen kpo irere na, dedena, ayen reyọ ẹgba yena vwọ rhuẹrẹ ota rẹ oyanvwe rọ vwomaphia vwẹ Antiọk na phiyọ-ọ. (Iru 13:​2, 3) Vwọba, Pọl de ji si nẹ, ọyen kpo Jerusalẹm “fikirẹ ẹvwọphia ọvo” ro mudiaphiyọ nẹ o ru nene odjekẹ ri Jihova vwọ kẹ. (Ga 2:2) Nonẹna, ofori nẹ ekpako davwẹngba vwọ vwomakpotọ ji vwo odirin siẹrẹ ota rọ sa so ohra da vwomaphia. Ukperẹ ayen vwo no nẹ iroro rayen yen gbare, e jẹ ayen hiẹ Baibol na ji nene odjekẹ rẹ odibo rọ fuevun na.​—Fil 2:​2, 3.

11, 12. Diesorọ ọ vwọ ghanre avwanre vwọ hẹrhẹ Jihova?

 ¹¹ O vwo ẹdia evo rẹ avwanre da cha hẹrhẹ ọke ri Jihova vwọ vwẹ elo phia kpahen eta evo. Karophiyọ nẹ iniọvo re herọ vwẹ ọke ri Pọl na hẹrhẹ te omarẹ ẹgbukpe 13 tavwen Jihova ke rhuẹrẹ ota rẹ oyanvwe ro shekpahen Ihwo rẹ Ikeferi na phiyọ karekare; kọyen vwo nẹ ọke ra vwọ vwẹ ẹwẹn ọfuanfon vwọ jẹ Kọniliọs reyọ vwẹ 36 C.E., re te omarẹ 49 C.E. Diesorọ o vwo kri te ọtiọyen? Ọ sa dianẹ Ọghẹnẹ guọnọ vwẹ ọke kẹ ihwo ri Ju ri vwo ẹwẹn esiri rẹ ayen vwo ru ewene rode nana vwẹ iroro rayen. Kidie e vwo phioba phiyọ ọphọ rẹ oyanvwe ri Jihova vẹ Ebraham rere ro krotọ te ẹgbukpe 1,900 na, dia oborẹ ayen sa vwẹ ẹro okueku vwo ni-i!​—Jọ 16:12.

¹² Ọyen okpuphẹn rẹ Ọsẹ avwanre rọhẹ odjuvwu ro vwo odirin ro ji dje erorokẹ phia na vwo yono avwanre je kpọ avwanre viẹ! Avwanre cha mrẹ erere gbidiki siẹrẹ e de nene odjekẹ rọyen. (Aiz 48:​17, 18; 64:8) Ọtiọyena, e jẹ avwanre kẹnoma kẹ uruemu re vwo titi iroro romobọ yẹrẹ ra vwọ sen ewene re vwomaphia vwẹ ukoko na yẹrẹ odjefiotọ kpokpọ re vwomaphia vwẹ ẹkpo ri Baibol evo. (Agh 7:8) Wo de noso nẹ wo shekpotọ vwẹ ẹdia sansan nana, wo se roro kokodo kpahen uchebro rọhẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na uyovwin 15 je nẹrhovwo kpahọn. d

13. Mavọ yen avwanre sa vwọ vwẹrokere odirin ri Jihova vwẹ iruo rẹ aghwoghwo na?

¹³ Ọ guọnọ odirin ọke ra da vwẹ Baibol na vwo yono ihwo re mrẹ bẹnbẹn rẹ ayen vwọ kẹnoma kẹ iyono vẹ ẹkuruemu re ghanre kẹ ayen ri Baibol na rhọnvwe phiyọ-ọ. Vwẹ ẹdia tiọyena, ofori a vwọ vwẹ ọke kẹ ayen rere ẹwẹn ọfuanfon rẹ Ọghẹnẹ sa vwọ chọn ayen uko. (1Kọ 3:​6, 7) O ji fo nẹ avwanre nẹrhovwo kpahen ẹdia nana. O toro obo rọ wanre-e, Ọghẹnẹ cha chọn avwanre uko vwọ riẹn obo re che ru vwẹ ọke ro fori.​—1Jọ 5:14.

14, 15. Idjerhe vọ yen iniọvo rehẹ ukoko rẹ Antiọk vwo brọghọ phiyọ Pọl, Banabas kugbe iniọvo ichekọ na oma, kẹ mavọ yen ayen vwọ bọn iniọvo na gan ọke rẹ ayen vwọ hẹ idjerhe kpo Jerusalẹm?

¹⁴ Luk da je niyẹnrẹn nẹ: “Ọke rẹ ukoko na vwo sun ayen te idjerhe nu, eshare nana da wan Fonisha kugbe Sameria, jẹ ayen nabọ gbikun rẹ oborẹ ihwo rẹ ẹgborho na kurhẹriẹ wan, je hwarhiẹ aghọghọ rode vwo rhe iniọvo na eje.” (Iru 15:3) Iniọvo na vwo sun Pọl, Banabas kugbe eshare ichekọ na te idjerhe na, ọyen odjephia rẹ ẹguọnọ rẹ Inenikristi re vwo brọghọ phiyọ ayen oma, ro ji djephia nẹ ukoko na guọnọre nẹ ayen vwo ebruphiyọ rẹ Ọghẹnẹ. Ọnana uvi rẹ udje yen iniọvo rehẹ Antiọk na phi phiyotọ kẹ avwanre na! Wo brọghọ phiyọ iniọvo rẹ ukoko na oma “ma rho kẹ . . . [ekpako] re wian gan vwẹ ota ẹta kugbe eyono”?​—1Ti 5:17.

¹⁵ Ayen vwọ hẹ idjerhe kpo Jerusalẹm, ayen domaji vwẹ Fonisha kugbe  Sameria, ayen da “nabọ” gbikun rẹ oborẹ ayen rhiẹromrẹ rẹ ayen vwo ghwoghwo kẹ Ihwo rẹ Ikeferi na. Ọnana da nẹrhẹ esegbuyota rẹ iniọvo na ghwotọphiyọ. Ọ sa dianẹ Inenikristi evo re dia ihwo ri Ju re djẹ nẹ Jerusalẹm ọke re vwo hwe Stivin jehẹ usun rẹ ihwo rẹ ayen gbikun na kẹ. Nonẹna, iyẹnrẹn ra nẹ kpahen oborẹ Jihova brẹba iruo rẹ odibo egbe na je bọn iniọvo avwanre gan, ma rho kẹ i ri hirharokuẹ ọdavwini. Wọ mrẹ ọbọngan nẹ iyẹnrẹn tiọyena womarẹ wo vwo kpo uyono, isikoko vẹ eghwẹkoko kugbe wo vwo se ikuegbe rẹ akpeyeren rehẹ ọbe rẹ ukoko na, o wenẹ ọ dia e ra teyenphia yẹrẹ e rehẹ jw.org?

16. Die yen djerephia nẹ ota rẹ oyanvwe na rhi hirhephiyọ ota ọgangan re?

¹⁶ Ayen vwọ yan imaili 350 vwo nẹ obọrhen ọnre rẹ Antiọk nu, ayen de te Jerusalẹm. Luk de si: “Ọke rẹ ayen vwo te Jerusalẹm, ukoko na kugbe iyinkọn na kugbe ekpako na da nabọ dede ayen, ayen de gbikun rẹ erọnvwọn buebun rẹ Ọghẹnẹ wan oma rayen ru.” (Iru 15:4) Vwọrẹ ẹkpahọnphiyọ, “evo vwẹ usun rẹ ihwo rẹ ẹko ri Farisi ri segbuyota na de vrẹn mudia nẹ egbara rayen, ayen da tanẹ: ‘Ofori ra vwọ yanvwe ayen ji jurhi kẹ ayen nẹ ayen yọnrọn Urhi ri Mosis na.’ ” (Iru 15:5) O phẹnre nẹ ota rẹ oyanvwe na rhe dia ota ọgangan ro fori nẹ a rhuẹrẹphiyọ.

17. Amono yen iniọvo re gare kerẹ ẹko rọvwẹrote na vwẹ Jerusalẹm, kẹ die yen sa nẹrhẹ a vwẹ “ekpako na” vwọba ayen?

¹⁷ Isẹ 13:10 tare nẹ, “aghwanre vẹ ihwo re reyọ uchebro gba dia.” Vwo nene uchebro yena “iyinkọn na kugbe ekpako na de siomakoko rere ayen fuẹrẹn ota [rẹ oyanvwe] na.” (Iru 15:6) “Iyinkọn na kugbe ekpako na” yen mudia kẹ ukoko na eje kirobo rẹ Ẹko Rọvwẹrote na ji ruẹ nonẹna. Diesorọ “ekpako na” vwo nene iyinkọn na wian kuẹgbe? Karophiyọ nẹ e hwe ọyinkọn Jems, e ji mu ọyinkọn Pita phiyọ uwodi vwẹ uvwre ọke evo. Emu ọtiọyena je sa phia kẹ iyinkọn ichekọ na? Ọ vwọ dianẹ iniọvo ra jẹreyọ efa je herọ re sa vwẹ ukẹcha phia na, ọna cha nẹrhẹ a mrẹ ihwo re cha vwẹrote ukoko na.

18, 19. Ota rọ vọnre vẹ ẹgba vọ yen Pita tare, kẹ die yen ofori nẹ ihwo re kerhọ rọyen mrẹvughe?

¹⁸ Luk da je ta: “Ọke rẹ ayen vwọ phraphro gangan nu, Pita de vrẹn, ọ da ta  . . . : ‘Iniọvo, ovwan nabọ riẹn nẹ ọke grongron rọ wanre yen Ọghẹnẹ vwọ sane ovwẹ vwẹ ohri rẹ ovwan, nẹ ihwo rẹ ẹgborho na wan unu mẹ nyo ota rẹ iyẹnrẹn esiri na rere ayen segbuyota. Ọghẹnẹ rọ riẹn ubiudu na de soseri rẹ ọnana womarẹ ẹwẹn ọfuanfon na rọ vwọ kẹ ayen, kirobo rọ je vwọ kẹ avwanre. O phi ofẹnẹ vuọvo phiyọ uvwre rẹ avwanre vẹ aye-en, ẹkẹvuọvo o ru ubiudu rayen fon womarẹ esegbuyota.’ ” (Iru 15:​7-9) Kirobo rẹ ọbe ọvo tare, ota ri Grik ra fan vwo kpo “phraphro” vwẹ owọrota 7 na ji mu ọhọ rẹ “a vwọ guọnọ; a vwọ nọ enọ.” O phẹnre nẹ iniọvo na vwo iroro re fẹnẹ ohwohwo kpahen ota rẹ oyanvwe na, rẹ ayen je ta phia.

¹⁹ Ota rọ vọnre vẹ ẹgba ri Pita tare na karophiyọ ayen eje nẹ irharo rọyen yen a vwọ vwẹ ẹwẹn ọfuanfon na jẹ Kọniliọs vẹ evwruwevwin rọyen reyọ vwẹ 36 C.E, re dia Ihwo rẹ Ikeferi rẹsosuọ ra jẹreyọ dede nẹ ayen je yanvwe-e. Ọtiọyena, ọ da dianẹ Jihova rhe phi ofẹnẹ phiyọ uvwre rẹ ihwo ri Ju kugbe ihwo re dia ihwo ri Ju-u, kẹ ẹgba vọ yen ihworakpọ vwori ayen vwọ fẹnẹ ihwo? Vwọba, esegbuyota re vwo kpahen Kristi yen nẹrhẹ Inenikristi vwo ẹwẹn obrorhiẹn rọ fonro, ọ dia Urhi ri Mosis na-a.​—Ga 2:16.

20. Idjerhe vọ yen ihwo ri titi oyanvwe na vwọ “davwan Ọghẹnẹ nẹ”?

²⁰ Vwo nene ota rẹ Ọghẹnẹ vẹ odjekẹ rẹ ẹwẹn ọfuanfon na rẹ ohwo vuọvo cha sa phrọ-ọ na, Pita de ku ota rọyen phiyọ vẹ eta nana: “Ọtiọyena diesorọ ovwan vwọ davwan Ọghẹnẹ nẹ, rẹ ovwan vwo krẹn oghwa ọhọhọhọ nyẹ idibo na, oghwa rẹ esẹ rẹ avwanre ride yẹrẹ avwanre se mu-u. Ukperẹ ọtiọyen, avwanre vwo esegbuyota nẹ avwanre sivwin rhọ womarẹ ẹse re muwan rọye-en rẹ Ọrovwori Jesu, kirobo rọ je hepha vwọ kẹ ayen.” (Iru 15:​10, 11) Vwọrẹ uyota, ihwo ri titi oyanvwe na “davwan Ọghẹnẹ nẹ” yẹrẹ ‘kparọ ophu rọyen,’ kirobo rẹ efanfan ọfa djere. Ayen guọnọ gba Ihwo rẹ Ikeferi na vwo nene iji rẹ ayen komobọ che se nene-e, rọ nẹrhẹ e brorhiẹn ughwu hwe ayen. (Ga 3:10) Ukperẹ ayen vwo ru ọtiọyen, ofori nẹ ihwo ri Ju re kerhọ kẹ Pita na kpẹvwẹ Ọghẹnẹ fikirẹ ẹse rẹ ayen muwan rọye-en ro te ayen obọ womarẹ Jesu.

21. Die yen Banabas vẹ Pọl tare kpahen ota rọhẹ otọ na?

²¹ O muẹro nẹ ota ri Pita na te ubiudu rẹ ihwo na, kidie ọke rọ vwọ ta ota, “ihwo na ejobi da fọ.” Vwọba, Banabas vẹ Pọl de ji “gbikun rẹ eka kugbe igbevwunu buebun rẹ Ọghẹnẹ wan oma rayen ru vwẹ ohri rẹ ẹgborho na.” (Iru 15:12) Asaọkiephana, iyinkọn na kugbe ekpako na yen cha fuẹrẹn ota na eje, ji brorhiẹn rẹ ota rẹ oyanvwe na vwo nene ọhọre rẹ Ọghẹnẹ.

22-24. (a) Idjerhe vọ yen Ẹko Rọvwẹrote ri nonẹna vwọ vwẹrokere ẹko rọvwẹrote rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ? (b) Mavọ yen ekpako eje se vwo muọghọ kẹ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ukoko na?

²² Nonẹna, ọke rẹ iniọvo rehẹ Ẹko Rọvwẹrote na da vwoma, ayen hiẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ vwọ kẹ odjekẹ, je yare Jihova vwọ kẹ ukẹcha rẹ ẹwẹn ọfuanfon na. (Un 119:105; Mt 7:​7-11) Rere e se vwo ru ọyena, ka vwẹ erọnvwọn ra cha ta ota kpahen na vwọ kẹ ihwo eje rehẹ Ẹko Rọvwẹrote na rere ayen se vwo roro, je nẹrhovwo kpahen ayen tavwen ayen ke vwoma. (Isẹ 15:28) Vwevunrẹ echidiotọ  na kẹ ayen ta ota odedede vẹ ọghọ. Vwo nẹ ọtonphiyọ re duvwun okuphiyọ rẹ echidiotọ na, Baibol na yen ayen ma rionbọ ra.

²³ Ofori nẹ ekpako rẹ ukoko vwẹrokere udje yena. Ọ da dianẹ o vwo ota ọvo ra sa rhuẹrẹphiyọ vwẹ echidiotọ rẹ ekpako-o, ayen se brorhiẹn rẹ ayen nọ mie oghọn ukoko yẹrẹ ihwo rẹ ukoko na vwo mu kerẹ iniruo okinriariẹ. Oghọn ukoko mi rhe si vwo rhe Ẹko Rọvwẹrote na ọ da dia obo ra guọnọre.

²⁴ Vwọrẹ uyota, Jihova ku ebruphiyọ rọyen kuẹ ihwo ri nene odjekẹ rẹ ukoko na, ri dje uruemu rẹ omaevwokpotọ, evun-ẹfuọn kugbe odirin phia. Kirobo re che yono vwẹ uyovwinrota rọ vwọ kpahen ọnana, osa rẹ Ọghẹnẹ hwa kẹ ihwo ri ruẹ ọtiọyen yen uvi rẹ ufuoma, omamọ oyerinkugbe vẹ Ọghẹnẹ kugbe okugbe rẹ Inenikristi.