1-3. (a) Ono yen ohwo kpokpọ ri Pọl sanere nẹ ọ vwomaba ọyen vwẹ oyan rọyen na, kẹ oka rẹ ohwo vọ yen ọ hepha? (b) Die yen e che yono vwẹ uyovwinrota nana?

 AYEN vwọ yan vwẹ idjerhe rọ vọnre vẹ eragha vwẹ uvwre rẹ orere na, jẹ ọyinkọn Pọl roro kpahen obo re hẹrhẹ eghene ọshare rọ vẹ ọyen gba yan na. Odẹ rọyen Timoti. Ọnana eghene rọ vọnre vẹ ẹgba. Ọ sa dianẹ Timoti hẹ omarẹ ẹgbukpe 20. Asan sansan rẹ ayen ra na nẹrhẹ ayen sherẹ kẹ uwevwin rọyen. Ememerha na, ayen da rhe yan shesheri kẹ ubrakpọ ri Listra kugbe Aikoniọm. Die yen hẹrhẹ ayen vwẹ obaro na? Pọl riẹn obo re hẹrhẹ ayen, kidie ọnana yen oyan rẹ imishọnare rọyen rivẹ. Ọ riẹnre nẹ imuoshọ vẹ ebẹnbẹn cha vwomaphia. Mavọ yen eghene ọshare na se vwo chirakon rẹ ebẹnbẹn rẹ ayen che hirharoku na?

² Pọl nabọ vwẹroso Timoti, ọ sa dianẹ ọ vwẹroso eghene ọshare nana rọ vwomakpotọ na vwọ vrẹ oborẹ eghene nana tobọ vwẹroso oma rọyen te. Obo re phiare o krinọ na-a nẹrhẹ Pọl rhe mrẹvughe nẹ ọ guọnọ ohwo ro che bicha ọyen, rọ vẹ ọyen gbe che ruiruo na kugbe. Pọl riẹnre nẹ a guọnọ uduefiogbere vẹ ẹwẹn rẹ ọwian kugbe vwo mie iniruo ayen ki se kin ikoko na je bọn iniọvo na gan. Die yen sa nẹrhẹ Pọl vwo ẹwẹn ọtiọyen? Orọnvwọn rọ sa suọ yen ẹghwọ rọ vwomaphia rọ nẹrhẹ Pọl vẹ Banabas hẹrioma okrinọ na-a.

³ Vwẹ uyovwinrota nana, e che yono kpahen idjerhe ro me yovwin ra sa vwọ rhuẹrẹ ẹghwọ phiyọ. E ji che yono kaphen oboresorọ ri Pọl vwọ sane Timoti nẹ ọ dia ọrivẹ rọyen vwẹ oyan na, ọ je cha nẹrhẹ avwanre vwo ẹruọ rẹ iruo eghanghanre rẹ iniruo okinriariẹ nonẹna ruẹ.

4. Die yen Pọl muegbe ro vwo ru vwẹ oyan rẹ imishọnare rivẹ rọyen?

⁴ Vwẹ uyovwinrota rọ wanre na, avwanre mrẹ oborẹ eshare ẹne ra sanere re dia Pọl, Banabas, Judas kugbe Sailas vwọ reyọ orhiẹn rẹ ẹko rọvwẹrote na bru kpahen ota rẹ oyanvwe na vwọ bọn iniọvo rehẹ ukoko  rẹ Antiọk na gan. Die ọfa yen Pọl ruru? Pọl vwẹ iroroẹjẹ phia kpahen oyan kpokpọ rẹ ayen cha yan vwọ nẹ Banabas, ọ da ta: “Asaọkiephana, e jẹ avwanre rhivwin bru iniọvo na ra vwẹ korere korere rẹ avwanre de ghwoghwo ota ri Jihova jovwo, rere a mrẹ oborẹ ayen hepha.” (Iru 15:36) Ọ dia Pọl ta ota kpahen a de vwọ kọn bru Inenikristi ri kurhẹriẹ obọ na ra-a. Ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na dje oboresorọ ri Pọl vwo kpo oyan rẹ imishọnare rivẹ rọyen. Ẹsosuọ, ọ cha vuẹ ayen kpahen orhiẹn rẹ ẹko rọvwẹrote na bruru. (Iru 16:4) Ọrivẹ, kerẹ oniruo ro kiẹn, Pọl muegbe rọ vwọ bọn ikoko na gan je chọn ayen uko rere esegbuyota rayen vwọ ghwoto. (Ro 1:​11, 12) Idjerhe vọ yen Iseri ri Jihova vwọ yan nene udje rẹ iyinkọn na phi phiyotọ nonẹna?

5. Idjerhe vọ yen Ẹko Rọvwẹrote na vwọ vwẹ odjekẹ vẹ ọbọngan vwọ kẹ ikoko na nonẹna?

⁵ Nonẹna, Jesu reyọ Ẹko Rọvwẹrote Iruo rẹ Iseri ri Jihova vwọ vwẹrote ukoko na. Eshare nana ra vwẹ ẹwẹn ọfuanfon jẹreyọ re fuevun na womarẹ ileta, ẹbe ra teyenre vẹ i re phiyọ intanẹti, emẹvwa kugbe erọnvwọn efa vwọ vwẹ odjekẹ kẹ ikoko na eje je bọn ayen gan. Ẹko Rọvwẹrote na je davwẹngba vwo nenesi rẹ ọdavwẹ rẹ ikoko na eje. Ayen womarẹ iniruo ri kiẹn vwo ruẹ ọdavwẹ rẹ ikoko na wiẹn. Ẹko Rọvwẹrote na vwẹ ekpako uriorin buebun ri muwan vwo mu vwẹ akpọneje re ga kerẹ iniruo okinriariẹ.

6, 7. Erhọ yen iruo evo rẹ iniruo okinriariẹ na ruẹ?

⁶ Nonẹna, iniruo ri kiẹn tẹnroviẹ oborẹ ayen se vwo nenesi rẹ ọdavwẹ rẹ iniọvo na je reyọ Baibol na vwọ bọn ikoko eje rẹ ayen kiẹn gan. Vwẹ idjerhe vọ? Ọyen ayen vwo nene udje rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ kerẹ udje ri Pọl phi phiyotọ. Ọ vwẹ uchebro nana vwọ kẹ iniruo re vẹ ọyen gba wian: “Ghwoghwo ota na; ruo vẹ okpakpa vwẹ ọke ro shephiyọ kugbe ọke ro shephiyọ-ọ; ghwọku, vwẹ orhọesio ọgangan phia, bru ihwo uche, ruo vẹ edirin ọgangan kugbe ona rẹ uyono. . . . Ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na ọkieje.”​—2Ti 4:​2, 5.

⁷ Oniruo okinriariẹ vẹ aye rọyen ọ da dianẹ ọ rọvwọnre, ruẹ nene ota ri Pọl nana rẹ ayen vwọ vwomaba iniọvo na vwo vwobọ vwẹ ena rẹ aghwoghwo sansan. Iniruo nana ri kiẹn na vwo oruru rẹ iruo rẹ aghwoghwo na, ayen je tẹn ona rẹ uyono. Iruemu nana djobọte igodẹ na mamọ. (Ro 12:11; 2Ti 2:15) A riẹn iniọvo ri kiẹn na phiyọ ihwo ri dje ẹguọnọ rẹ omaevwoze phia. Kidie nẹ ayen vwo owenvwe rẹ ayen vwọ ga iniọvo rayen, kẹ ayen se bru ayen ra ọ da tobọ dianẹ aruọke na pha brabra yẹrẹ ekogho na muoshọ dede. (Fil 2:​3, 4) Iniruo okinriariẹ reyọ eta ri nẹ Baibol na rhe vwo yono je reyọ uchebro vẹ ọkpọvi phia kẹ ukoko ọvuọvo rẹ ayen kiẹn. Iniọvo eje rehẹ ukoko na mrẹ erere siẹrẹ ayen de roro kpahen iruemu rẹ iniọvo nana je vwẹrokere esegbuyota rayen.​—Hib 13:7.

8. Die yen Banabas ru kpahen iroroẹjẹ ri Pọl na?

⁸ Banabas rhọnvwephiyọ iroroẹjẹ ri Pọl rẹ ayen vwo “bru iniọvo na ra.”  (Iru 15:36) Ayen ihwo ivẹ wian kugbe kerẹ iniruo ri kiẹn, ayen je nabọ riẹn ekogho kugbe ihwo rẹ ayen che bru ra na. (Iru 13:2–14:28) Ọtiọyena, o muẹro nẹ aghwanre herọ rẹ ayen ihwo ivẹ vwọ wian kugbe. Ẹkẹvuọvo, obẹnbẹn ọvo da vwomaphia. Iruo rẹ Iyinkon Na 15:37 da ta: “Banabas de brorhiẹn rọ vwọ reyọ Jọn re se Mak nene oma.” Ọ dia iroroẹjẹ yen Banabas de vwọphia-a. O “brorhiẹn” rẹ ọmọ oniọvo rọyen Mak vwo nene ayen kpo oyan imishọnare nana.

9. Diesorọ Pọl rhọnvwephiyọ ota ri Banabas na-a?

⁹ Pọl rhọnvwere-e. Diesorọ? Baibol na da ta: “Pọl rhọnvwere nẹ . . . [Mak] nene aye-en, kidie ọ yanjẹ ayen vwo vwẹ Pamfilia, o nene ayen kpo iruo na-a.” (Iru 15:38) Mak nene Pọl vẹ Banabas vwẹ oyan rẹ imishọnare rayen rẹsosuọ, ẹkẹvuọvo Mak nene ayen dia toba-a. (Iru 12:25; 13:13) Vwẹ ọtonphiyọ rẹ oyan na, rẹ ayen je vwọ hẹ Pamfilia, Mak da yanjẹ ayen vwo kpo uwevwin rọyen vwẹ Jerusalẹm. Baibol na vuẹ avwanre oboresorọ ọ vwọ yanjẹ ayen vwo-o, ẹkẹvuọvo o muẹro nẹ ọyinkọn Pọl ni uruemu ri Mak djephia na kerẹ ọ rẹ ohwo ra cha sa vwẹroso-o. Ọ sa dianẹ Pọl niro nẹ a cha sa vwẹroso Mak ọfa-a.

10. Die yen nẹ obuko rẹ ẹghwọ rọ vwomaphia vwẹ uvwre ri Pọl vẹ Banabas na rhe?

¹⁰ Dedena, Banabas siọrhan nẹ ọ cha reyọ Mak nene oma. Jẹ, Pọl tikpẹrikpẹ muotọ nẹ o ruẹ ọtiọye-en. Iruo rẹ Iyinkọn Na 15:39 da ta: “Ọtiọyena ẹghwọ ọgangan da vwomaphia, ayen da hẹriẹ oma.” Banabas vẹ Mak da ro okọ kpo uwevwin rọyen vwẹ otọ rẹ ame riariẹ phiyọ ri Saiprọs. Pọl de ru obo rehẹ ẹwẹn rọyen. Baibol na da ta: “Pọl da sane Sailas, ọke rẹ iniọvo na vwo phio phiyọ obọ ri Jihova nẹ o dje ẹse rọyen re muwan rọye-en na kẹ nu, ayen da yanran.” (Iru 15:40) Ayen ihwo ivẹ “da wan Siria kugbe Silisha, jẹ . . . [ayen] bọn ikoko na gan.”​—Iru 15:41.

11. Erhọ yen iruemu eghanghanre re sa chọn avwanre uko rere ẹghwọ rọ vwomaphia vwẹ uvwre avwanre vẹ ohwo ro gbe avwanre ku vwo jẹ dia bẹdẹ?

¹¹ Ikuegbe nana karophiyọ avwanre nẹ avwanre gbare-e. Ẹko rọvwẹrote na yen vwẹ Pọl vẹ Banabas vwo mu kerẹ ihwo ri che mudia kẹ ayen. Ọ sa dianẹ Pọl ọvo usun rẹ ẹko rọvwẹrote na. Jẹ, vwẹ ẹdia nana, jẹgba rọhẹ oma ri Pọl vẹ Banabas yen mu ayen vwo ru obo rẹ ayen ruru na. Ayen vwẹ uphẹn kẹ obo re phiare na nẹ ọ hẹriẹ ayen bẹdẹ? Dede nẹ ayen gbare-e, ayen eshare re vwomakpotọ ri ji vwo ẹwẹn ri Kristi. Aphro herọ-ọ nẹ, ọke vwọ yanran na, ayen de dje iruemu rẹ Onenikristi phia ji vwo ghovwo ohwohwo. (Ẹf 4:​1-3) Ukuko na, Pọl vẹ Mak da rhoma ruiruo rẹ ukoko na efa kugbe. a​—Kọl 4:10.

12. Kerẹ Pọl vẹ Banabas, iruemu vọ yen ofori nẹ iniruo djephia nonẹna?

¹² Banabas vẹ Pọl dia ihwo rẹ ẹghwọ-ọ. A riẹn Banabas phiyọ ohwo rọ vọnre vẹ ẹguọnọ ro ji ruẹse te ẹdia rẹ iyinkọn na da reyọ odẹ rẹ ọsẹ rọyen rọ dia Banabas ro mudiaphiyọ “Ọmọ rẹ Obruche” vwo se, ukperẹ Josẹf rọ dia oderhi rọyen. (Iru 4:36) A je riẹn Pọl phiyọ ohwo rọ pha dẹndẹn ro ji dje erorokẹ phia.  (1Tẹ 2:​7, 8) Kerẹ Pọl vẹ Banabas, ofori nẹ ekpako rẹ ukoko na eje kugbe iniruo okinriariẹ davwẹngba ọkieje vwọ vwomakpotọ ji nene ekpako efa vẹ iniọvo na eje yerinkugbe dẹndẹn.​—1Pi 5:​2, 3.

13, 14. (a) Ono yen Timoti, ọke vọ yen Pọl vwọ mrẹ? (b) Die yen nẹrhẹ Pọl ni Timoti so? (c) Iruo vọ yen a vwọ kẹ Timoti?

¹³ Oyan rẹ imishọnare rivẹ ri Pọl muro kpo ubrakpọ ri Galesha rẹ usuon ri Rom suẹn rọ dia asan ro vwo ikoko evo jovwore. Ememerha na, “o de rhi te Dabe, ọtiọyen ji te Listra.” Baibol na da je ta: “Odibo ọvo re se Timoti hẹ etiyin, ọmọ rẹ aye ọvo rọ dia ohwo ri Ju ro segbuyota ẹkẹvuọvo ọsẹ rọyen ohwo ri Grik.”​—Iru 16:1. b

¹⁴ O muẹro nẹ, Pọl mrẹ orua ri Timoti ọke ro ke vwo kin ekogho yena vwẹ omarẹ ukpe ri 47 C.E. Ẹgbukpe ivẹ yẹrẹ erha vwọ wan rọ vwọ rhoma re kin ayen obọ rivẹ, o de vwo oniso rẹ eghene ọshare Timoti. Diesorọ? Kidie iniọvo na nabọ “nẹ omamọ iyẹnrẹn” kpahen Timoti. Ọ dia iniọvo rehẹ ukoko rọ hepha ọvo yen ta omamọ rẹ ota kpahọ-ọn, usi rọyen ji miri ro ikoko efa re riariẹ ayen phiyọ. Baibol na tare nẹ iniọvo rehẹ Listra vẹ Aikoniọm re vwẹ omarẹ imaili 20 vwo sherabọ kẹ asan rọ dia ta omamọ rẹ ota kpahọn. (Iru 16:2) Womarẹ ukẹcha rẹ ẹwẹn ọfuanfon na, ekpako na da vwẹ iruo ọghanghanre vwọ kẹ Timoti rọ dia iruo ro vwo bicha Pọl kugbe Sailas kerẹ oniruo ro kiẹn.​—Iru 16:3.

15, 16. Die yen nẹrhẹ Timoti vwo omamọ rẹ odẹ?

¹⁵ Die yen nẹrhẹ Timoti vwo omamọ rẹ odẹ ọke rọ vwọ hẹ eghene? Erianriẹn, erhuvwu yẹrẹ ogangan ro vwori yen sorọ? Enana yen iruemu ri je ihworakpọ. O vwo ọke ọvo rẹ ọmraro Samuẹl vwọ tẹnrovi ekroma rẹ ohwo. Ẹkẹvuọvo, Jihova da vuẹ nẹ, “Ọrovwohwo nẹ kirobo rẹ ohwo rẹ akpọ nẹ-ẹ; ohwo rẹ akpọ nẹ ekroma, ẹkẹvuọvo Ọrovwohwo nẹ evun rẹ udu.” (1Sa 16:7) Omamọ rẹ iruemu ri Timoti vwori yen nẹrhẹ o vwo omamọ rẹ odẹ vwẹ uvwre rẹ iniọvo na ọ dia fikirẹ ekroma yẹrẹ erhuvwu rọye-en.

¹⁶ Ikpe evo vwọ wan nu, ọyinkọn Pọl je ta ota kpahen omamọ rẹ iruemu evo ri Timoti vwori. Pọl djunute oborẹ Timoti nabọ sasa oma nene iniọvo na yerin wan, uruemu rẹ omaevwoze rọyen kugbe obo rọ nabọ vwẹrote iruo ra vwọ kẹ vwẹ ukoko na. (Fil 2:​20-22) A je riẹn Timoti phiyọ ohwo ro vwo esegbuyota “rọ vrabọ rẹ omeru.”​—2Ti 1:5.

17. Mavọ yen ighene sa vwọ vwẹrokere Timoti nonẹna?

¹⁷ Nonẹna, ighene buebun vwẹrokere Timoti womarẹ omamọ rẹ iruemu rẹ ayen djephia. Ọnana nẹrhẹ ayen vwo omamọ odẹ vẹ Jihova kugbe ihwo rọyen, dede nẹ ayen je hẹ ighene. (Isẹ 22:1; 1Ti 4:15) Ayen yeren akpọ rẹ aro ivẹ-ẹ, ro djerephia nẹ ayen vwo esegbuyota rọ vrabọ rẹ omeru. (Un 26:4) Ọnana nẹrhẹ  ighene buebun kerẹ Timoti sa vwẹrote ẹdia ọghanghanre vwẹ ukoko na. Mavọ yen oma vwerhen ihwo ri Jihova eje te siẹrẹ ighene nana de muwan rẹ ayen vwọ dia ighwoghwota rẹ Uvie na, ọke vwọ yanran na ayen me je vwomakpahotọ ji bromaphiyame!

18. (a) Uphẹn rẹ ẹga vọ yen Pọl vẹ Timoti riavwerhen rọyen kerẹ iniruo ri kiẹn? (b) Erere vọ yen ikoko na mrẹre kidie nẹ ayen nene odjekẹ?

¹⁸ Pọl vẹ Timoti wian kugbe vwẹ ikpe buebun. Kerẹ iniruo ri kiẹn, ayen nene ẹko rọvwẹrote na ruiruo buebun. Baibol na da ta: “Ayen vwọ wan irere na, jẹ ayen vuẹ iniọvo na oborẹ iyinkọn na vẹ ekpako rehẹ Jerusalẹm brorhiẹn rọyen rere ayen se vwo ru nene.” (Iru 16:4) Vwọrẹ uyota, iniọvo na nene odjekẹ rẹ iyinkọn na kugbe ekpako rehẹ Jerusalẹm vwọ kẹ ayen na. Ọtiọyena, “esegbuyota rẹ ikoko na kọ ganphiyọ, ayen ki ji buẹnphiyọ kẹdi kẹdẹ.”​—Iru 16:5.

19, 20. Diesorọ Inenikristi vwo nene odjekẹ rẹ “ihwo re kobaro” rẹ iruo rẹ ukoko na?

¹⁹ Ọtiọyen ọ je hepha, nonẹna Iseri ri Jihova ji rhiẹromrẹ ebruphiyọ siẹrẹ ayen da vwomakpotọ yan nene odjekẹ rẹ “ihwo re kobaro” vwẹ iruo rẹ ukoko na. (Hib 13:17) Ọyen obo ri fori Inenikristi vwo muomaphiyọ iyono rẹ “odibo rọ fuevun rọ je ghwanre na” vwọphia, kidie obo re phia vwẹ akpọ na wene kọke kọke. (Mt 24:45; 1Kọ 7:​29-31) Iyono nana cha chọn avwanre uko vwọ kẹnoma kẹ erọnvwọn ri se gbowọphiyọ oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova vwori rere e vwo jẹ upe evwo vwẹ akpọ na.​—Jem 1:27

²⁰ Vwọrẹ uyota, nonẹna ekpako ukoko ji te Ẹko Rọvwẹrote na eyen ihwo re gbare-e kerẹ Pọl, Banabas, Mak kugbe ekpako efa ra vwẹ ẹwẹn ọfuanfon jẹreyọ vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ. (Ro 5:12; Jem 3:2) Ẹkẹvuọvo, Ẹko Rọvwẹrote na djerephia nẹ ayen ihwo ra sa vwẹroso kidie nẹ ayen nabọ reyọ Ota rẹ Ọghẹnẹ vwo ruiruo, ayen ji nene udje rẹ iyinkọn na phi phiyotọ. (2Ti 1:​13, 14) Ọnana bọn ikoko na gan je nẹrhẹ esegbuyota rẹ iniọvo na ganphiyọ.