1-3. Idjerhe vọ yen Jesu vwọ yanjẹ idibo rọyen vwo, kẹ enọ vọ yen vwomaphia?

 AYEN guọnọre nẹ o vwoba-a. Vwọ kẹ iyinkọn na, oborẹ ayen ru te vwẹ udughwrẹn evo re wanre na vwerhen ayen oma mamọ! Ayen vwọ mrẹ nẹ a kpare Jesu nẹ ushi re, ọnana de rhi toroba omavwerhovwẹn rayen na. Etiyin ẹdẹ 40 Jesu vwọ vwomaphia kẹ ayen abọ buebun re, ro vwo yono ji phiuduphiyọ ayen awọ. Ẹkẹvuọvo, ẹdẹ nana kọyen ọ vwomaphia kẹ ayen kuko.

² Iyinkọn ri Jesu nabọ kerhọ kẹ kota kota ri Jesu vwọphia eje ọke rọ vẹ ayen vwọ hẹ enu rẹ Ugbenu rẹ Oliv. Jesu vwo ku ota rọyen na phiyọ nu, ọ da họhọ nẹ eta na gronri-i, ọ da kpare abọ kpenu, ọ da nẹrhovwo kẹ ayen. Ọyena vwọ wan nu, ko kpenu ememerha! Idibo rọyen ki no ọke rọ vwọ yanran kpenu. Ukuotọ rọyen, evwru na de rhurho, ayen rha mrẹ ọfa-a. Dede nẹ ayen rha mrẹ-ẹ, jẹ ayen ji nẹ obenu.​—Lu 24:50; Iru 1:​9, 10.

 ³ Obo re phiare na cha sa chọrọ iyinkọn ri Jesu ẹro-o, kidie ọnana so ewene evo vwẹ akpeyeren rayen. Die yen ayen che ru enẹna rẹ Onini rayen Jesu Kristi vwo kpo odjuvwu re na? Jẹ o muwẹro nẹ Onini rayen nabọ yono ayen rere ayen se vwo ruiruo rọ tonphiyọ na. Ọrhuẹrẹphiyotọ vọ yen o ruru ayen se vwo ruiruo ọghanghanre nana, kẹ die yen ayen ruru? Die yen Inenikristi ri nonẹna se yono vwo nẹ obo re phiare vwẹ ọke yena rhe? Uyovwinrota rẹsosuọ rẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na kpahenphiyọ enọ yena.

4. Idjerhe vọ yen Luk vwọ tuẹn ikuegbe rọyen phiyọ vwẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na?

⁴ Luk tuẹn ikuegbe rọyen na phiyọ ọke rọ vwọ ta ota kẹ Tiofilọs rọ dia ọshare vuọvo ro ji djunute vwẹ Ikuegbe rẹ Akpeyeren ri Jesu ra vwẹ odẹ rọyen se na. a O djerephia phephẹn nẹ isiesi nana ẹvwọba rẹ ọrẹsosuọ na. Ọdjẹkoko rẹ obo ro si phiyọ oba rẹ ọbe ri Luk ọyen ọ vwọ tuẹn ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na phiyọ, ọ vwẹ eta re fẹnẹre kugbe evuẹ kpokpọ efa vwọba ruiruo.

5, 6. (a) Die yen cha nẹrhẹ esegbuyota rẹ idibo ri Jesu gan ọkieje? (b) Die yen djerephia nẹ e mu esegbuyota rẹ Inenikristi ri nonẹna kpahen “imuẹro kokoroko”?

⁵ Die yen cha nẹrhẹ esegbuyota rẹ idibo ri Jesu gan ọkieje? Vwẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na 1:​3, avwanre de se kpahen Jesu nẹ ọ “vwomaphia kẹ ayen abọ buebun, rere ayen vwo vwo imuẹro kokoroko nẹ ọ ghene hẹ akpọ.” Vwẹ Baibol na, Luk rọ dia “ọbo re vwo ẹguọnọ rọyen mamọ na,” ọyen ọvo yen vwẹ ota na “imuẹro kokoroko” vwo ruiruo. (Kọl 4:14) Ọyena ota rẹ ihwo re riẹn kpahen omaesivwo vwo ruiruo, ọnana ota re vwo dje oborẹ orọnvwọn mu ohwo ẹro te. Jesu vwẹ imuẹro tiọyena vwọphia. Ọ vwomaphia kẹ idibo rọyen abọ buebun, vwẹ ọkievo ọ vwọ vwomaphia kẹ ohwo ọvo yẹrẹ ivẹ, vwẹ ọke efa iyinkọn na eje, ọ da rha vwomaphia kẹ egọghẹnẹ ri bun vrẹ 500 vwẹ ọke ọfa. (1Kọ 15:​3-6) Ọnana ghini obo ri muẹro dẹn!

⁶ E ji mu esegbuyota rẹ Inenikristi ri nonẹna kpahen “imuẹro kokoroko.” O vwo obo re kẹ avwanre imuẹro nẹ Jesu dia otọrakpọ na, o ghwu kẹ imwemwu avwanre, nẹ a je kparọ nẹ ushi? E! Ikuegbe rẹ ihwo ri rhiẹromrẹ obo re phiare re si phiyọ Baibol na kẹ avwanre imuẹro eje ra guọnọre. Avwanre de se ikuegbe nana je nẹrhovwo vwọ kẹ odjekẹ, e sa bọn esegbuyota rẹ avwanre gan. Karophiyọ nẹ imuẹro rọ ghwotọ yen sa chọn avwanre uko vwo phi ofẹnẹ phiyọ uvi rẹ esegbuyota vẹ ọ rẹ omeru. A guọnọ uvi rẹ esegbuyota e ki se vwo arhọ ri bẹdẹ.​—Jọ 3:16.

7. Udje vọ yen Jesu phiyotọ kẹ idibo rọyen kpahen iruo rẹ aghwoghwo vẹ eyono na?

⁷ Jesu je “ta ota kpahen Uvie rẹ Ọghẹnẹ” vwọ kẹ ayen. Kerẹ udje, o dje kpahen aroẹmrẹ ri djerephia nẹ Mesaya na cha rioja ji ghwu. (Lu 24:​13-32, 46, 47)  Jesu vwo djekpahen ẹdia rọ kare kerẹ Mesaya, ọ da karunumu Uvie rẹ Ọghẹne, kidie ọyen Ovie ra jẹreyọ na. Uvie na yen Jesu ghwoghwo kpahen ọkieje rọ vwọ hẹ otọrakpọ na, ọyen oborẹ idibo rọyen ji ruẹ nonẹna.​—Mt 24:14; Lu 4:43.

8, 9. (a) Erhọ yen iroro echọchọ ivẹ rẹ iyinkọn ri Jesu vwo vwẹ ẹwẹn? (b) Idjerhe vọ yen Jesu vwọ chọn ayen uko vwo wene iroro rayen, kẹ udje vọ yen o phi phiyotọ kẹ Inenikristi nonẹna?

⁸ Iyinkọn na vẹ Jesu ru omẹvwa rọ koba vwẹ otọrakpọ na ọke rẹ ayen vwo siomakoko vwẹ enu rẹ Ugbenu rẹ Oliv. Vẹ ẹwẹn rẹ ayen vwọ riẹn, ayen da nọ: “Ọrovwori, wọ cha vwẹ uvie na rhivwin rhe Izrẹl vwẹ ọke nana?” (Iru 1:6) Onọ nana rẹ ayen nọre na djerephia nẹ idibo na vwo iroro echọchọ ivẹ vwẹ ẹwẹn. Ọrẹsosuọ, ayen roro nẹ a cha vwẹ Uvie na rhivwin rhe Izrẹl rẹ ọke yena. Ọrivẹ, ayen rhẹro rọyen nẹ Uvie re ve phiyọ na cha tuẹn usuon phiyọ “vwẹ ọke nana,” kọyen ugege yena. Idjerhe vọ yen Jesu vwọ chọn ayen uko vwo wene iroro rayen?

⁹ Ọ sa dianẹ Jesu riẹnre nẹ iroro rẹsosuọ rayen na che wene kẹrẹkpẹ. Kidie ẹdẹ ihwe ọvo yen chekọ rẹ idibo rọyen che vwo rhiẹromrẹ ọtonphiyọ rẹ ẹgborho kpokpọ rọ dia Izrẹl rẹ ẹwẹn na. Ọrhuẹrẹphiyotọ rọ herọ rẹ Ọghẹnẹ vẹ ihwo rẹ Izrẹl ọvo vwo vwo oyerinkugbe che vwoba re. Vwọ kpahen iroro rivẹ na, Jesu da karophiyọ ayen nẹ: “Ofori rẹ ovwan vwọ riẹn ọke yẹrẹ ẹdẹ rẹ Ọsẹ na bruphiyọ rẹ ọyen ọvo vwo ogangan rọ vwọ riẹ-ẹn.” (Iru 1:7) Jihova, Ohwo rọ Yanmuẹ Ọke Mamọ. Tavwen Jesu ki ghwu, ọ tare nẹ Ọmọ na riẹn “ẹdẹ vẹ unọke” rẹ oba na cha vwọ rhe-e jokparẹ “Ọsẹ na ọvo.” (Mt 24:36) Rhi te nonẹna, ọ da dianẹ Inenikristi je ro ẹnwan kpahen ọke rẹ oba rẹ eyeren nana che vwo kuphiyọ, kọyen ayen ro ẹnwan kpahen obo ri te aye-en.

10. Uruemu rẹ iyinkọn na vọ yen ofori nẹ avwanre vwo, kẹ diesorọ?

¹⁰ Ofori nẹ avwanre nomaso rere e vwo jẹ ẹro ri phovwin e vwo nẹ iyinkọn ri Jesu ri vwo esegbuyota ọgangan na. Ayen vwomakpotọ reyọ ọghwọku. Dede nẹ onọ rẹ ayen nọre na dje iroro echọchọ rẹ ayen vwori phia, jẹ o ji dje omamọ rẹ uruemu rẹ ayen vwori phia. Ọkieje yen Jesu vwo jiro kẹ idibo rọyen nẹ, ayen “rha rhẹrẹ.” (Mt 24:42; 25:13; 26:41) Ayen muomaphiyọ orhẹrẹ, ayen nẹ kiọkiọkiọ vwọ guọnọ obo ri che djephia nẹ Jihova che ru obo rọ tare gba. Ọnana yen uruemu ro fori nẹ avwanre ji vwo nonẹna. Vwọrẹ uyota, kidie nẹ “ẹdẹ re koba na” kuẹphiyọ re na, kọ nẹrhẹ ọ dia emu okpakpa re vwo ru ọtiọyen enẹna vrẹ obo ri jovwo.​—2Ti 3:​1-5.

11, 12. (a) Iji vọ yen Jesu vwọ kẹ idibo rọyen? (b) Diesorọ ọ vwọ dia obo ri shephiyọ Jesu vwo djunute ẹwẹn ọfuanfon na ọke rọ vwọ vwẹ iji kẹ idibo rọyen nẹ ayen ruiruo rẹ aghwoghwo na?

¹¹ Jesu vuẹ iyinkọn na kpahen obo ro fori nẹ ayen me mu ẹwẹn kpahen. Ọ da ta: “Ovwan che vwo ogangan ọke rẹ ẹwẹn ọfuanfon na de bru ovwan rhe, kẹ ovwan cha dia iseri mẹ vwẹ Jerusalẹm, vwẹ Judia kugbe Sameria ejobi, rhirin re te asan ro me sheri vwẹ akpọ na.” (Iru 1:8) Jerusalẹm rọ dia asan re de hwe  Jesu yen cha dia asan rẹsosuọ re de che ghwoghwo ovuẹ rẹ evrẹnushi rọyen. Etiyin yen ovuẹ na cha wan ro Judia, kpo Sameria ji te asan ri me sheri vwẹ akpọ na.

¹² O shephiyọ dẹn nẹ Jesu rhoma vwẹ imuẹro vwọ kẹ idibo rọyen nẹ, ẹwẹn ọfuanfon na cha vwẹ ukẹcha kẹ ayen tavwen ọ ke vwẹ iji kẹ ayen nẹ ayen ruiruo rẹ aghwoghwo na. Ọnana ọvo usun rẹ abọ re vrẹ 40 rẹ ota na “ẹwẹn ọfuanfon” vwomaphia vwẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na. Ọke buebun yen ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na vwo djefiotọ kẹ avwanre nẹ e che se ru ọhọre ri Jihova wiẹn ababọ rẹ ukẹcha rẹ ẹwẹn ọfuanfon na-a. Ọyen obo re ghanre mamọ a vwọ yare ukẹcha rẹ ẹwẹn ọfuanfon na ọkieje! (Lu 11:13) Enẹna, avwanre guọnerọ vrẹ obo ri jovwo.

13. Mavọ yen iruo rẹ aghwoghwo rẹ Ọghẹnẹ vwọ kẹ ihwo rọyen nonẹna hẹre te, kẹ diesorọ e vwo rhiabọreyọ vẹ oruru?

¹³ Vwọ kẹ iyinkọn na, “asan ro me sheri vwẹ akpọ na” mudiaphiyọ ubrakpọ evo rẹ ayen se ghwoghwo ovuẹ na te vwẹ ọke rayen, ẹkẹvuọvo, nonẹna, avwanre ghwoghwo vwẹ akpọeje. Kirobo ra mrẹre vwẹ uyovwinrota rọ wanre na, Iseri ri Jihova rhievun rhiabọreyọ iruo rẹ ayen vwo soseri na, kidie ayen riẹnre nẹ Ọghẹnẹ guọnọre nẹ kohwo kohwo nyo iyẹnrẹn esiri rẹ Uvie rọyen na. (1Ti 2:​3, 4) Wo muomaphiyọ iruo nana ro sivwin arhọ na? Wọ cha sa mrẹ iruo ọfa rọ sa kẹ wẹ omavwerhovwẹn kerẹ ọnana vwẹ asan ọfa-a! Jihova cha kẹ wẹ ẹgba ru wọ guọnọre wo se vwo ruiruo na. Ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na cha vuẹ avwanre kpahen ena vẹ iruemu ro fori nẹ e vwo e se vwo ruiruo nana wiẹn.

14, 15. (a) Die yen emekashe na ta kpahen erhivwẹn cha ri Kristi, kẹ die yen ọnana mudiaphiyọ? (Ni eta rehẹ obotọ na.) (b) Mavọ yen erhivwẹn cha ri Jesu vwo djephia nẹ “idjerhe vuọvo” rọ vwọ yanran yen o ji che vwo rhivwin rhe?

¹⁴ Kirobo re djunute vwẹ ọtonphiyọ rẹ uyovwinrota nana, Jesu vwo kpenu ememerha, idibo rọyen rha mrẹ ọfa-a. Dede nẹ idibo 11 na rha mrẹ-ẹ, jẹ ayen ji nẹ obenu. Ukuotọ rọyen, emekashe ivẹ da vwomaphia kẹ ayen je nọ ayen: “Ihwo ri Galili, diesorọ ovwan vwo mudia rẹ ovwan vwọ tẹnrovi obenu? Jesu nana ra reyọ jẹ ovwan vwo kpo obenu na ji che rhivwin rhe vwẹ idjerhe vuọvo rẹ ovwan mrẹrẹ ro vwo kpo obenu na.” (Iru 1:11) Oborẹ emekashe na tare na mudiaphiyọ nẹ Jesu cha rhoma rhivwin rhe vwẹ ugboma vuọvo re rhiẹromrẹ kirobo rẹ ihwo evo ri kpo ẹga yono? Ẹjo, ọ dia ọtiọye-en. Mavọ yen avwanre ru riẹn?

¹⁵ Emekashe na tare nẹ Jesu che rhivwin rhe, jẹ ọ dia vwẹ ugboma vuọvo rọ vwọ yanran na-a, ẹkẹvuọvo “vwẹ idjerhe vuọvo.” b Idjerhe vọ yen ọ vwọ yanran? A rha mrẹ Jesu ọfa ọke rẹ emekashe na vwọ ta ota kẹ idibo na-a. Iyinkọn na ọvo yen riẹnre nẹ Jesu vrẹn nẹ otọrakpọ na bru Ọsẹ rọyen ra vwẹ odjuvwu. Idjerhe ri Jesu che vwo rhivwin rhe je cha họhọ ọtiọyen. Ọtiọyen ọ ghene phia. Nonẹna, ihwo ri vwo ẹruọ ri Baibol na re je riẹn kpahen ọke rẹ avwanre hepha na ọvo yen riẹnre nẹ Jesu suẹn kerẹ ovie re. (Lu 17:20) Ofori nẹ avwanre  riẹn obo ri djerephia nẹ Jesu suẹn kerẹ ovie re, a me je vuẹ ihwo efa kpahen okpakpa rọ herọ vwẹ ọke rẹ avwanre de yerẹn na.

16-18. (a) Die yen avwanre yono kpahen emẹvwa rẹ Inenikristi vwẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na 1:​13, 14? (b) Die yen udje rẹ oni ri Jesu yono avwanre? (c) Diesorọ emẹvwa rẹ Inenikristi vwọ ghanre nonẹna?

¹⁶ Ọnana yensorọ iyinkọn na vwo “rhivwin kpo Jerusalẹm vẹ aghọghọ rode.” (Lu 24:52) Kẹ, idjerhe vọ yen ayen che vwo ru nene odjekẹ ri Kristi enẹna? Vwẹ awọreta 13 vẹ 14 rẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na uyovwin 1, ayen de koko vwẹ “ubruwevwin rọhẹ obenu.” O ji vwo erọnvwọn evo re vwerhen oma rẹ avwanre yono kpahen emẹvwa tiọyena. Iwevwin buebun vwẹ Palestine vwẹ ọke yena vwo ubruwevwin vwẹ obenu, ri ji vwo asan re de yerẹn ruọ vwẹ otafe. Kẹ uwevwin rẹ oni ri Mak re djunute vwẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na 12:12 ji vwo oka rẹ “ubruwevwin rọhẹ obenu” tiọyena? Obo rọ wanre eje, ọnana sa dia umuwevwin ro shephiyọ rẹ idibo ri Kristi de se koko. Ẹkẹvuọvo, amono yen kokori vwẹ etiyin, kẹ die yen ayen ruru?

¹⁷ Noso nẹ ọ dia iyinkọn na yẹrẹ eshare ọvo yen koko vwẹ etiyin na-a. “Eya evo” ji te Meri rọ dia oni ri Jesu jehẹ etiyin. Ọnana yen ọke re vwo se odẹ rọyen kuko vwẹ Baibol na. Vwẹ ẹdia nana, jokaphiyọ nẹ ọ dia otitivwe yen Meri guọnọ-ọ, ẹkẹvuọvo, o kuomakugbe iniọvo rọyen vwọ ga ẹga. O muẹro nẹ ọnana nẹrhẹ udu rọyen gan rọ vwọ mrẹ emeshare rọyen ẹne efa re dia egọghẹnẹ ọke ri Jesu vwọ hẹ otọrakpọ na-a, re vẹ ọyen gba herọ enẹna. (Mt 13:55; Jọ 7:5) Oniọvo rayen vwo ghwu ji vrẹn nẹ ushi nu, uruemu rayen de rhi wene.​—1Kọ 15:7.

¹⁸ Jokaphiyọ emu ọfa rọ nẹrhẹ idibo na siomakoko: “Vẹ ẹwẹn ọvo, enana ejobi de muomaphiyọ ẹrhovwo ẹnẹ.” (Iru 1:14) E vwo koko ọkieje ọyen obo re ghanre vwọ kẹ Inenikristi. Avwanre siomakoko e vwo phiuduphiyọ ohwohwo awọ, a vwọ mrẹ odjekẹ vẹ uchebro, kugbe ọ rọ ma rho eje a vwọ ga Ọsẹ rẹ avwanre Jihova. Ẹrhovwo rẹ avwanre nẹ vẹ ine ra sua vwẹ emẹvwa tiọyena vwerhen Jihova oma, e je pha ghanghanre. E jẹ avwanre vwẹ ẹro ri phovwin vwo nẹ emẹvwa rẹ oghẹresan nana re je bọn ohwo gan na-a!​—Hib 10:​24, 25.

19-21. (a) Die yen avwanre yono vwo nẹ oborẹ Pita nabọ muomaphiyọ iruo rẹ ukoko na rhe? (b) Diesorọ o vwo fo nẹ a vwẹ ohwo ọfa wene Judas, kẹ die yen e se yono vwo nẹ oborẹ ayen rhuẹrẹ ota na phiyọ wan?

¹⁹ Asaọkiephana, idibo ri Kristi vwo ota ọghanghanre ọvo rẹ ayen cha vwẹrote, ọyinkọn Pita kọ guọnọ idjerhe rọ vwọ rhuẹrẹ ota na phiyọ. (Awọreta 15-26) Ọ vwerhen oma ra vwọ mrẹ oborẹ Pita fiudugberi te vwẹ udughwrẹn evo rọ vwọ sen Onini rọyen nu! (Mk 14:72) Avwanre eje irumwemwu, ọtiọyena, ofori nẹ a karophiyọ nẹ Jihova “ohwo esiri vẹ evwoghovwo” ro muegbe rọ vwọ reyọ vwo ghovwo ihwo ri kurhẹriẹ.​—Un 86:5.

²⁰ Pita niro nẹ ọyen obo ri fori re vwo wene Judas rọ dia ọyinkọn rọ shẹ Jesu  na. Kẹ ono yen e che vwo wene? Pita tare nẹ ohwo re che vwo wene cha dia ohwo ro nene Jesu ọke ro vwo ruiruo rẹ aghwoghwo na rọ je dia ohwo rọ dia oseri rẹ evrẹnushi Rọyen. (Iru 1:​21, 22) Ọnana ghwe shamu vẹ oborẹ Jesu veri: “Ovwan ri nene uvwe na che chidia enu rẹ ekete 12 vwo guẹdjọ rẹ uvwiẹ 12 rẹ Izrẹl.” (Mt 19:28) O muẹro nẹ ọyen ọhọre ri Jihova rẹ iyinkọn 12 ri nene Jesu vwẹ iruo rẹ aghwoghwo rọyen vwẹ otọrakpọ na vwọ dia “ichivwo rẹ ikuta 12” vwẹ Jerusalẹm Kpokpọ rọ cha vwẹ obaro na. (Ẹvw 21:​2, 14) Ọghẹnẹ vwẹ uphẹn kẹ Pita rọ vwọ riẹn nẹ aroẹmrẹ rọ tare nẹ, “jẹn ohwo ọfa gborho ekuakua rọye” na shekpahen Judas.​—Un 109:8.

²¹ Mavọ yen ayen sa vwọ sane ohwo ọfa? Ayen duwun itẹ rọ dia ẹkuruemu rayen vwẹ ọke yena. (Isẹ 16:33) Ọnana yen ọke rọ koba rẹ Baibol na vwo djunute itẹ eduwon. O muẹro nẹ ẹwẹn ọfuanfon ra vwọ jẹ ihwo reyọ ukuko na rhi phioba phiyọ ona yena. Jokaphiyọ oboresorọ ayen vwo duwun itẹ. Iyinkọn na da nẹrhovwo: “Wẹwẹ, E Jihova, rọ riẹn ubiudu rẹ ihwo eje, gbe dje ọ ru wọ sanere vwẹ usun rẹ eshare ivẹ nana kẹ avwanre.” (Iru 1:​23, 24) Ayen guọnọre nẹ ojẹ na dia ọ ri Jihova. Matayas rọ sa dia ọvo usun rẹ idibo 70 ri Jesu jiri re ghwoghwo ye, kọyen a sanere. Ọtiọyena, Matayas da rhe dia ọvo usun rẹ “Ihwivẹ na.” c​—Iru 6:2.

22, 23. Diesorọ o vwo fo a vwọ vwomakpotọ ji nene odjekẹ rẹ ihwo ri mu usiokọ rẹ ukoko na nonẹna?

²² Obo re phiare na karophiyọ avwanre oboresorọ ọ vwọ ghanre ra vwọ dia ihwo re wian nene ọrhuẹrẹphiyotọ rọ herọ vwẹ uvwre rẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ. Rhi duvwun ọke nana, a je sane iniọvo eshare ri yerin tedje re vwọ ga kerẹ ekpako vwẹ ukoko na. Ekpako na nabọ fuẹrẹn sẹ iniọvo eshare na vwo iwan ra guọnọ mie iniruo tiọyena vwẹ Baibol na, ayen je yare ukẹcha rẹ ẹwẹn ọfuanfon na vwọ kẹ odjekẹ. Eriyina, iniọvo rẹ ukoko na ki nẹ iniọvo tiọyena kerẹ ihwo rẹ ẹwẹn ọfuanfon na reyọ vwo mu. Vwọ kẹ avwanre, avwanre vwomakpotọ je yan nene odjekẹ rayen ọkieje rere avwanre ọvuọvo se vwo toroba ẹwẹn rẹ okugbe rọ herọ vwẹ ukoko na.​—Hib 13:17.

²³ Idibo na muegbe hẹrhẹ obo re cha phia vwẹ obaro na re, kidie ayen mrẹ ọbọngan vwo nẹ evrẹnushi ri Jesu kugbe ewene sansan re ru vwẹ ukoko na. Uyovwinrota rọ vwọ kpahen ọnana cha ta ota kpahen emu ọghanghanre yena.