1, 2. Mavọ yen ẹgbaẹdavwọn ra vwọ dobọ rẹ iyẹnrẹn esiri na ji vwọ rhoma nẹrhẹ ọ hẹrabọ vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ?

 OMUKPAHEN ọgangan vwomaphia re, Sọl “ko kpokpo” ukoko na. A reyọ ota ri Grik na ra fan phiyọ “ko kpokpo” na vwo djisẹ rẹ uruemu rẹ ọkon. (Iru 8:3) Idibo na djẹre, ayen evo se roro nẹ iroroẹjẹ ri Sọl ro vwo si Inenikristi no che rugba. Ẹkẹvuọvo ọke rẹ Inenikristi na vwọ hrabọ, emuọvo re rhẹro rọye-en da rhe phia. Ọyen die?

² Ihwo re hrabọ na de “ghwoghwo iyẹnrẹn esiri rẹ ota na” vwẹ asan eje rẹ ayen djẹ ra na. (Iru 8:4) Di roro! Omukpahen sa dobọ rẹ iyẹnrẹn esiri na ji-i, ukperẹ ọtiọyen ọ da nẹrhẹ ovuẹ na hrabọ. Vwọrẹ jẹriẹn, ihwo ri muẹkpahan idibo na vwọ nẹrhẹ ayen hrabọ na, jẹ ayen ghwa nẹrhẹ iruo aghwoghwo na hẹrabọ ruẹ ẹkuotọ ri sherabọ. Kirobo ra cha mrẹ, emu tiọyen je phia nonẹna.

3. (a) Ono yen Filip? (b) Diesorọ iruo aghwoghwo na ji rhi te Sameria mamọ-ọ, kẹ die yen Jesu tanẹ ọ cha phia vwẹ ẹkuotọ yena?

³ Filip ọyen ọvo vwẹ usun rẹ “ihwo re hrabọ na.” a (Iru 8:4; ni ekpeti na “ Filip ‘Rọ Dia Oghwoghwota Na’ ”) O de kpo Sameria, orere rẹ owian rẹ aghwoghwo na ji rhi te mamọ-ọ, kidie o vwo ọke ọvo ri Jesu vwọ vwẹ odjekẹ vwọ kẹ iyinkọn na: “Ovwan vwẹriẹ idjerhe rẹ ẹgborho na-a, ovwan je rua orere ri Sameria vuọvo-o; ukperẹ ọtiọyen, ovwan bru igodẹ rẹ uwevwin rẹ Izrẹl ri ghwruru ra ọkieje.” (Mt 10:​5, 6) Ẹkẹvuọvo, Jesu riẹnre nẹ ọke vwọ yanran na, e che soseri ro fiotọ vwẹ Sameria, kidie tavwen o ki kpo odjuvwu ọ da ta: “Ovwan che vwo ogangan ọke rẹ ẹwẹn ọfuanfon na de bru ovwan rhe, kẹ ovwan cha dia iseri mẹ vwẹ Jerusalẹm, vwẹ Judia kugbe Sameria ejobi, rhirin re te asan ro me sheri vwẹ akpọ na.”​—Iru 1:8.

4. Die yen ihwo ri Sameria na ru kpahen aghwoghwo ri Filip, kẹ die yen sa nẹrhẹ ayen kerhọ ri Filip?

 ⁴ Filip mrẹrẹ nẹ Sameria “ghwo te orhọ re.” (Jọ 4:35) Ovuẹ rọyen nẹrhẹ oma fu ihwo rẹ ekogho na, a riẹn oboresorọ rọ vwọ dia ọtiọyen. Ihwo ri Ju nene ihwo ri Sameria ruẹ kuẹgbe-e, buebun rayen tobọ vwo utuoma kpahen ayen. Vwọ fẹnẹ ihwo ri Ju na, ihwo ri Sameria mrẹvughe nẹ ovuẹ rẹ iyẹnrẹn esiri na kẹ kohwo kohwo iphiẹrophiyọ, o toro ẹdia rẹ ohwo na hepha-a. Ọnana fẹnẹ uruemu rẹ omaẹfẹnẹ rẹ ihwo ri Farisi na shesheri. Oruru ri Filip vwo ghwoghwo ota kẹ ihwo ri Sameria odedede na djerephia nẹ uruemu rẹ omaẹfẹnẹ rẹ ihwo ri Farisi na murobọ-ọ. O rhe gbe ohwo unu-u nẹ ihwo ri Sameria nabọ mu “ẹwẹn phiyọ” oborẹ Filip ghwoghwo kẹ ayen na.​—Iru 8:6.

5-7. Idje vọ yen djerephia nẹ Inenikristi re djẹ nẹ ẹkuotọ ọvo kpo ọfa nẹrhẹ iyẹnrẹn esiri na hrabọ?

⁵ Nonẹna, kirobo rọ hepha vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ, omukpahen rẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ hirharokuẹ je sa rhe dobọ rẹ iruo rẹ aghwoghwo na ji-i. Kọke kọke re de mu Inenikristi nẹ asan ọvo kpo asan ọfa, ọ dianẹ uwodi yẹrẹ ẹkuotọ ọfa, ọ kẹ ayen uphẹn rẹ ayen vwo ghwoghwo ovuẹ rẹ Uvie na vwẹ asan kpokpọ na. Kerẹ udje, vwẹ Ofovwin rẹ Akpọeje II, Iseri ri Jihova re mu kpo ọko rẹ oja vwẹ Nazi nabọ ghwoghwo ota na dede nẹ ayen hẹ ẹdia ọgangan yena.  Ohwo ri Ju ọvo rọ yan kanre iniọvo na vwẹ ọko rẹ oja na da ta: “Uduefiogbere rẹ Iseri ri Jihova re mu phiyọ uwodi na nẹrhẹ o muvwẹro nẹ Baibol na yen ayen mu esegbuyota rayen kpahen, me da je rhe dia Oseri.”

⁶ Vwẹ ẹdia evo, ihwo ri mukpahen iniọvo na dede ji rhiabọreyọ ovuẹ na. Kerẹ udje, ọke re vwo mu oniọvo Franz Desch kpo ọko rẹ oja ri Gusen vwẹ Austria, ọ da vwẹ Baibol na vwo yono isodje ọvo. Ikpe evo vwọ wan nu, eshare ivẹ nana da rhe mrẹ ohwohwo vwẹ ọghwẹkoko rode ọvo, ayen ihwo ivẹ ighwoghwota rẹ iyẹnrẹn esiri na. A mrẹ vwo dje aghọghọ raye-en!

⁷ Emu tiọyen je phia ọke rẹ omukpahen vwọ nẹrhẹ Inenikristi evo djẹ nẹ ẹkuotọ ọvo kpo ọfa. Kerẹ udje, vwẹ ikpe re kpahen 1970, Iseri ri Jihova rehẹ Malawi soseri vwẹ Mozambique ọke rẹ ayen vwọ djẹ kpo oboyin. Ọke ẹvwọsuọ je vwọ vwomaphia vwẹ Mozambique, iruo aghwoghwo na je yan obaro. Francisco Coana da ta: “Vwọrẹ uyota, e mu buebun rẹ avwanre fikirẹ iruo aghwoghwo na abọ buebun re. Ẹkẹvuọvo, kirobo rẹ Ọghẹnẹ chọn Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ uko, ọtiọyen avwanre ji vwo imuẹro nẹ Jihova chọn avwanre uko, kidie buebun rẹ ihwo rhiabọreyọ ovuẹ rẹ Uvie na.”

8. Idjerhe vọ yen ewene vwẹ usuon yẹrẹ uweren ọgangan vwo djobọte iruo aghwoghwo na?

⁸ Vwọrẹ uyota, ọ dia omukpahen ọvo yen nẹrhẹ iruo rẹ Uvie na hrabọ ro ẹkuotọ efa-a. Vwẹ ikpe evo rhire na, ewene vwẹ usuon yẹrẹ uweren ọgangan rhie uphẹn phiyọ rere uyota na se vwo te obọ rẹ ihwo rehẹ ẹkuotọ sansan, re je jẹ ejajẹ sansan. Ofovwin yẹrẹ uweren ọgangan nẹrhẹ ihwo evo djẹ kpo asan ro fu ayen oma, ayen da rhe tuẹn uyono ri Baibol phiyọ vwẹ asan rẹ ayen djẹ ra na. Uphẹn re vwo ghwoghwo ota vwẹ ejajẹ buebun rhi rhiephiyọ fikirẹ ihwo buebun re djẹ nẹ ẹkuotọ rayen. Wọ davwẹngba wo vwo ghwoghwo ota kẹ ihwo rehẹ ekogho wẹn “ri nẹ ẹgborho ejobi kugbe uvwiẹ kugbe ihwo kugbe ẹrẹnvwe rhe”?​—Ẹvw 7:9.

9. Ono yen Saimọn, die yen vwerhenrọ oma kpahen Filip?

⁹ Filip ru emu rẹ igbevwunu buebun vwẹ Sameria. Kerẹ udje, o sivwin ihwo ri vwo oshechọ vwẹ oma rayen, ọ je tobọ djẹ ẹwẹn rẹ Idẹbono nẹ ihwo oma. (Iru 8:​6-8) Okẹ rẹ igbevwunu ri Filip vwori na vwerhen ọshare ọvo oma mamọ. Ọshare na yen Saimọn ro ruẹ imajiki, ihwo titiro mamọ te ẹdia rẹ ayen da tobọ tanẹ: “Ọshare nana yen Ogangan rẹ Ọghẹnẹ.” Enẹna, Saimọn da rhe mrẹ oborẹ ẹgba rẹ Ọghẹnẹ ghene hepha womarẹ igbevwunu ri Filip ruru na, Saimọn de kurhẹriẹ. (Iru 8:​9-13) Ẹkẹvuọvo, ọke vwọ yanran na, a cha mrẹ obo ri mu Saimọn vwo kurhẹriẹ. Ọyen die?

10. (a) Die yen Pita vẹ Jọn ruru vwẹ Sameria? (b) Die yen Saimọn ruru ọke rọ vwọ mrẹ nẹ idibo kpokpọ na vwo ẹwẹn ọfuanfon na fikirẹ abọ ri Pita vẹ Jọn ghwẹ kpahen ayen?

¹⁰ Ọke rẹ iyinkọn na vwọ riẹn kpahen ebuon rọ vwomaphia vwẹ Sameria,  ayen de ji Pita vẹ Jọn kpo oboyin. (Ni ekpeti na “ Pita Reyọ ‘Isiaphrẹ rẹ Uvie,’ na Vwo Ruiruo.”) Iyinkọn ivẹ na vwo te oboyin, ayen da ghwabọ kpahen idibo kpokpọ na, ayen ọvuọvo de rhi vwo ẹwẹn ọfuanfon na. b Saimọn vwọ mrẹ ọnana o de gbe unu, ọ da vuẹ iyinkọn na nẹ, “Ovwan je kẹ vwẹ ogangan nana rere kohwo kohwo re me ghwabọ kpahen se vwo vwo ẹwẹn ọfuanfon na.” Saimọn tobọ guọnọ vwẹ igho kẹ ayen, vẹ ẹwẹn rọ vwọ dẹ okẹ ọghanghanre nana.​—Iru 8:​14-19.

11. Uchebro vọ yen Pita vwọ kẹ Saimọn, kẹ die yen o ru kpahọn?

¹¹ Pita kpahen kẹ Saimọn phiọngun, ọ da vuẹ nẹ, “E jẹ idọnọ ọfuanfon wẹn vẹ owẹ ghwọrọ kugbe, kidie wo rorori nẹ wọ sa vwẹ igho vwọ dẹ ẹserọphẹ rẹ Ọghẹnẹ. Wo vwo obọ yẹrẹ ẹkẹn vwẹ iruo nana-a, kidie ubiudu wẹn dia ọsoso vwẹ ẹro rẹ Ọghẹnẹ-ẹ.” Pita bru Saimọn uche nẹ o kurhẹriẹ je nẹrhovwo vwọ yare evwoghovwo. Pita da ta: “Rẹ Jihova nẹ ọ da dia obo ri shephiyọ, ọ vwẹ iroro rẹ umwemwu rọhẹ evunrẹ ubiudu wẹn na vwo ghovwo uwe.” Vwọrẹ uyota, Saimọn dia orharhe rẹ ohwo-o, ọ guọnọ ru obo ri yovwirin, ẹkẹvuọvo erianriẹn ro vwori ji rhi kodo te-e. Ọ da rẹ iyinkọn na nẹ, “Ovwan nene uvwe rẹ Jihova rere ọvuọvo vwẹ usun rẹ erọnvwọn nana rẹ ovwan tare na vwo jẹ phia kẹ vwẹ.” ​—Iru 8:​20-24.

12. Mavọ yen uruemu ra vwọ dẹ yẹrẹ shẹ uphẹn rẹ ẹga ra mrẹ vwẹ ẹga rẹ efian bra te?

 ¹² Ọghwọku ri Pita vwọ kẹ Saimọn na, ọyen orhọesio vwọ kẹ Inenikristi nonẹna ro shekpahen “ra vwọ dẹ yẹrẹ shẹ uphẹn rẹ ẹga vwevunrẹ ukoko na.” Ikuegbe djerephia nẹ a mrẹ uruemu nana vwevunrẹ ẹga rẹ efian mamọ. Ukori rirhirin rẹ ọbe na The Encyclopædia Britannica (1878) tare nẹ, “A vwọ fuẹrẹn ikuegbe rẹ echidiotọ rẹ irherẹn da vwẹ Osun rẹ ẹga rẹ ifada re se Pop vwo muẹ, o muẹro nẹ a je mrẹ vuọvo re vwo mu rọ vrabọ rẹ uruemu ra vwọ dẹ yẹrẹ shẹ uphẹn rẹ ẹga na-a. Vwẹ ọke buebun dede, uruemu ra vwọ vwẹ igho dẹ uphẹn rẹ ẹga rọ vwomaphia ọke ra da vwẹ Pop vwo muẹ bra vrẹ ọ ra mrẹ vwẹ asan efa.”

13. Idjerhe vọ yen Inenikristi cha vwọ kẹnoma kẹ uruemu ra vwọ dẹ yẹrẹ shẹ uphẹn rẹ ẹga?

¹³ E jẹ Inenikristi kẹnoma kẹ uruemu ra vwọ dẹ yẹrẹ shẹ uphẹn rẹ ẹga. Kerẹ udje, ofori nẹ ayen kẹ okẹ rẹ oghẹresan yẹrẹ vwẹ ujiri rọ vrẹka vwọ kẹ iniọvo re sa vwẹ uphẹn rẹ ẹga vwọ kẹ ayen vwevunrẹ ukoko na, kidie nẹ ayen guọnọ ẹdia-a. Vwẹ idjerhe vuọvo na, e jẹ ihwo rehẹ ẹdia rẹ ayen se vwo dje aroesiri phia nomaso rere ayen vwo jẹ ọtiọyen eruo vwọ kẹ edafe ọvo. Ẹdia ivẹ nana churobọ si uruemu ra vwọ dẹ yẹrẹ shẹ uphẹn rẹ ẹga. Vwọrẹ uyota, ofori nẹ idibo rẹ Ọghẹnẹ eje vwẹ ‘oma rayen kpotọ’ rere ayen je hẹrhẹ ọke rẹ uphẹn rẹ ẹga che vwo te ayen obọ womarẹ ẹwẹn ọfuanfon ri Jihova. (Lu 9:48) Asan vuọvo cha sa gba ihwo re ‘guọnọ urinrin’ romobọ rayen vwevunrẹ ukoko ri Jihova-a.​—Isẹ 25:27.

14, 15. (a) Ono yen “ohwo rode rẹ Etiopia” na, kẹ mavọ yen Filip sa vwọ mrẹ? (b) Mavọ yen ọshare rẹ Etiopia na kpahenphiyọ ovuẹ ri Filip na, kẹ diesorọ a sa vwọ tanẹ omaebrophiyame rọyen na dia ọ rẹ okpakpa-a? (Ni eta rehẹ obotọ na.)

¹⁴ Asaọkiephana, amakashe ri Jihova da vuẹ Filip nẹ o kpo idjerhe ro nẹ Jerusalẹm kpo Gaza. Ọ da dianẹ Filip vwo ẹwẹn ivivẹ kpahen oboresorọ a vwọ vuẹ nẹ o kpo idjerhe yena, ọ cha riẹn oboresorọ ọke ọ da mrẹ ohwo rode rẹ Etiopia ro “se ọbe rẹ ọmraro Aizaya phia gorigori.” (Ni ekpeti na “ Idjerhe vọ Yen ‘Ohwo Rode’ rẹ Etiopia na Vwọ Dia Ochibẹ?) Ẹwẹn  ọfuanfon ri Jihova mu Filip vwo bru ọshare na ra vwẹ akpẹrẹ rọyen. Filip vwọ djẹ nene akpẹrẹ ọshare na ọ da nọ: “Wo ghini vwo ẹruọ rẹ obo ru wo se na?” Ohwo rẹ Etiopia na da kpahen kẹ nẹ: “Mavọ mi se vwo vwo ẹruọ rọyen jokpanẹ kẹ ohwo yono uvwe?”​—Iru 8:​26-31.

¹⁵ Ohwo rẹ Etiopia na da vuẹ Filip nẹ ọ ro akpẹrẹ na. O muẹro nẹ ayen nabọ ta ota kugbe dẹn! Ọke grongron re yen ihwo vwọ guọnọ oborẹ “ogegede” yẹrẹ “odibo” rọhẹ aroẹmrẹ rẹ Aizaya na mudiaphiyọ. (Aiz 53:​1-12) Ẹkẹvuọvo, ayen vwọ hẹ idjerhe yanran na, Filip de djefiotọ vwọ kẹ ohwo rode rẹ Etiopia na nẹ aroẹmrẹ na rugba vwẹ oma ri Jesu Kristi. Ọ vwọ dianẹ ọshare rẹ Etiopia na kurhẹriẹ kpo ẹga rẹ ihwo ri Ju jovwo re na, kọ ghwa riẹn obo ro fori nẹ o ru kerẹ ihwo ri bromaphiyame vwẹ Pẹntikọst 33 C.E. Ọ da vuẹ Filip: “Nighere! Ame hẹ etinẹ, die yen cha djẹ vwẹ oma ebrophiyame?” Filip ghwọrọ ọke-e, o de bru ọshare rẹ Etiopia na phiyame! c (Ni ekpeti na “ Omaebrophiyame Vwevunrẹ ‘Ame.’ ”) Ọke vwọ yanran na, ẹwẹn ọfuanfon ri Jihova de sun Filip kpo iruo kpokpọ vwẹ Ashdọd, rọ dia asan ro de ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na.​—Iru 8:​32-40.

16, 17. Idjerhe vọ yen emekashe na vwo vwobọ vwẹ iruo aghwoghwo na?

¹⁶ Nonẹna, Inenikristi vwo uphẹn ayen vwo vwobọ vwẹ oka rẹ iruo ri Filip ruru. Ayen se ghwoghwo ovuẹ rẹ Uvie na kpregede kẹ ihwo rẹ ayen mrẹre, kerẹ ọke ayen de kpo asan. Vwẹ ọke buebun, ẹmrẹ rẹ ayen mrẹ ihwo ri vwo ẹwẹn esiri na di gheghe phia-a. Ọnana obo re rhẹro rọyen, kidie Baibol na tarọ phephẹn nẹ emekashe na yen vwẹrote iruo rẹ aghwoghwo na rere ovuẹ na se vwo te “kẹgborho kẹgborho kugbe uvwiẹ kugbe ẹrẹnvwe kugbe ihwo” obọ. (Ẹvw 14:6) Odjekẹ rẹ emekashe na vwọphia  vwẹ iruo rẹ aghwoghwo na ghwa hẹ obo ri Jesu ta phiyotọ. Vwẹ itẹ rẹ iwiti vẹ odi na, Jesu tare nẹ vwẹ ọke rẹ orhọ na, rọ dia okuphiyọ rẹ eyeren na, “ihwo ri vuẹn orhọ na yen emekashe.” Ọ je tanẹ emekashe na “che koko erọnvwọn eje re sua ekprowọ kugbe ihwo ri jurhi ẹyọnrọn vwo nẹ Uvie rọyen.” (Mt 13:​37-41) Vwẹ ọke vuọvo na, emekashe na je cha ghwẹ ihwo re cha dia iriuku rẹ Uvie na koko, ọtiọyen ji te “otu gbidigbidi” rẹ “igodẹ efa” ri Jihova guọnọ si rhe ukoko rọyen.​—Ẹvw 7:9; Jọ 6:​44, 65; 10:16.

¹⁷ Avwanre sa yan kanre ihwo vwẹ aghwoghwo na re tanẹ vwo nẹ ọkievo rhire na yen ayen vwọ nẹrhovwo vwọ yare ukẹcha ri Jihova re. Ọnana ghwa odjephia nẹ emekashe na yen vwẹrote iruo rẹ aghwoghwo na. Roro kpahen oborẹ ighwoghwota ivẹ vẹ omotete ọvo rhiẹromrẹ vwẹ iruo aghwoghwo na. Ayen vwo ghwoghwo vwẹ urhiọke ẹdẹ yena nu, ighwoghwota ivẹ na ke guọnọ dobọ rẹ iruo rẹ aghwoghwo na jẹ, ẹkẹvuọvo, omotete na ji vwo oruru ro vwo ghwoghwo vwẹ uwevwin rọ vwọ kpahọn. Ọ tobọ yanjẹ ayen vwo ra vwẹ obọ hworo ẹchẹ na! Aye ọvo vwo rhie ẹchẹ na, ighwoghwota ivẹ na da yan rhe ri ghwoghwo ota kẹ. O gbe ayen unu, rẹ aye na vwọ vuẹ ayen nẹ ọyen ghwa nẹrhovwo nẹ ohwo ọvo rhe rhe chọn ọyen uko vwo vwo ẹruọ ri Baibol na nu na. Iniọvo na de ru ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ uyono ri Baibol!

18. Diesorọ e vwo jẹ ẹro okueku e vwo nẹ iruo aghwoghwo na?

¹⁸ Nonẹna, iruo rẹ aghwoghwo na hẹrabọ ro otọrakpọ na eje vwọ vrẹ obo ri jovwo re, ọtiọyena kohwo kohwo rọhẹ ukoko rẹ Inenikristi vwo uphẹn rode ro vwo nene emekashe na wian kugbe. Wọ vwẹ ẹro okueku vwo nẹ uphẹn nana-a. Wo de muomaphiyọ iruo na, wọ cha mrẹ aghọghọ wo vwo ghwoghwo “iyẹnrẹn esiri ro shekpahen Jesu.”​—Iru 8:35.