1-6. Gbikun oborẹ Iseri ri Jihova wan ghwoghwo ota vwẹ kẹdia kẹdia rẹ ayen hepha.

 REBECCA, rọ dia eghene rọ je dia Oseri ri Jihova vwẹ Ghana, vwẹ isikuru rọyen vwo ru ekogho ro de ghwoghwo. Ọkieje yen o vwo phi ẹbe rẹ ukoko na phiyọ ekpu rẹ isikuru rọyen. Vwẹ ọke rẹ omaerovwon, kọ guọnọ uphẹn o se vwo soseri vwọ kẹ emọ rẹ isikuru rọyen. Rebecca tuẹn uyono ri Baibol phiyọ vẹ emọ rẹ iklasi rọyen evo re.

² Vwẹ otọ rẹ ame riariẹ phiyọ vwẹ Madagascar rọhẹ ẹbẹre ọnre va nẹcha vwẹ Africa, ekobaro ivẹ vwẹ ọkieje vwọ yan imaili 15 vwẹ ubiuvo na vwo kpo ọko ọvo ro siuvun. Ayen vwẹ uyono ri Baibol vwo mu kẹ ihwo ri dje omavwerhovwẹn phia vwẹ etiyin.

³ Ayen se vwo ghwoghwo kẹ ihwo re dia orhoma rẹ urhie ri Paraguay vẹ Paraná, Iseri rehẹ Paraguay vẹ iniọvo re vwomakpahotọ ri nẹ ẹkuotọ 15 rhe, da vwomaba ayen vwọ kare okọ rọ sa gba ihwo 12. Ighwoghwota rẹ Uvie ri vwo oruru na sa womarẹ okọ na vwo ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na ro ekogho efa ri bẹn ete.

⁴ Vwẹ Obohwẹre Ọnre, Iseri rehẹ Alaska reyọ uphẹn rẹ ọkiuvo rẹ ihwo vwo kpo ekogho na mamọ vwo soseri. Ọke rẹ ekpahen de nẹ otọ re, ikuna de mu ihwo ri nẹ ẹkuotọ sansan rhe etiyin, Iseri rehẹ ekogho na ki kpo unuerhuru na re dje ẹbe rẹ avwanre vwẹ ephẹrẹ sansan vwọ kẹ ihwo na. Vwẹ ekogho vuọvo na dede, a mrẹ vwo dje ukẹcha rẹ okọ enu vwọphia-a, ọtiọyena, ke se ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na kẹ ihwo rehẹ Aleut, Athabascan, Tsimshian, kugbe Tlingit.

⁵ Larry, rọ dia Texas vwẹ U.S.A. reyọ ekogho rọ dia ra da vwẹrote ihwo re ghwore vẹ e re muọga vwo ru asan rẹ oghẹresan ro de ghwoghwo. Dede nẹ idjighere rẹ ukpono yen o chidia fikirẹ asidẹnti ro vwori vwẹ ọke rọ wanre, jẹ o ji muomaphiyọ iruo rẹ aghwoghwo na. O ghwoghwo ovuẹ rẹ Uvie na vwọ kẹ ihwo, ọ je vuẹ ihwo kpahen iphiẹrophiyọ ro vwori nẹ vwẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ, ọyen cha rhoma vwẹ awọ rọyen vwọ yan.​—Aiz 35:​5, 6.

⁶ Ẹko rẹ iniọvo evo se vwo kpo osikoko vwẹ obohwẹre ọnre ri Myanmar, ayen de bi okọ vwo nẹ Mandalay ẹdẹ erha vwo kpo oboyin. Kidie nẹ ayen vwo oruru rẹ ayen vwo ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, iniọvo na da  ghwẹ ẹbe rẹ ukoko na nene oma je vwọ kẹ ihwo efa rehẹ evunrẹ okọ na. Kọke kọke rẹ okọ na da domaji vwẹ orere yẹrẹ ọko, ighwoghwota nana ri vwo oruru na ki brokpakpa wontọ ro orere na rere ayen sa vwọ vwẹ ẹbe kẹ ihwo. Vwẹ ọke yena, ihwo efa re rhoma ro okọ na ke dia “ekogho kpokpọ” vwọ kẹ ighwoghwota rẹ Uvie na siẹrẹ ayen de rhivwin rhe okọ na.

7. Erhọ yen ena evo rẹ Iseri ri Jihova reyọ vwo soseri kpahen Uvie rẹ Ọghẹnẹ, kẹ die yen ọdavwẹ rayen?

⁷ Kerẹ iniọvo eya vẹ eshare re djunute vwẹ idje nana, ihwo ri Jihova ri vwo oruru vwẹ akpọneje “soseri ro fiotọ kpahen Uvie rẹ Ọghẹnẹ.” (Iru 28:23) Ayen ghwoghwo nẹ uwevwin kpo uwevwin, irhuvwun, siẹ ileta vwo rhe ihwo je vwẹ ifonu vwo ghwoghwo. Te ọ dianẹ ayen hẹ imoto, asan re de rovwonma yẹrẹ rovwonma vwẹ asan rẹ ayen de ruiruo, ọkieje yen ayen vwọ reyọ kuphẹn kuphẹn ro rhiephiyọ vwo soseri kpahen Uvie rẹ Ọghẹnẹ. Ena rẹ ayen vwo ghwoghwo na sa fẹnẹ, ẹkẹvuọvo ọdavwẹ rẹ ayen ọvuọvo, ọyehẹ e vwo ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na vwọ kẹ ihwo vwẹ kasan kasan.​—Mt 10:11.

8, 9. (a) Diesorọ ẹyan-obaro rẹ iruo rẹ aghwoghwo rẹ Uvie na vwọ dia emu rẹ igbevwunu? (b) Onọ ọghanghanre vọ yen vwomaphia, kẹ die yen ofori nẹ e ru a sa vwọ mrẹ ẹkpahọnphiyọ na?

⁸ Owẹ ro se ọbe nana na, wẹ usun rẹ ihwo ri ghwoghwo Uvie na vwẹ ẹkuotọ re vrẹ 235 enẹna? Ọ da dia ọtiọyen, kọyen wo toroba ẹyan-obaro rẹ Uvie na! Obo re ruẹ wiẹn vwẹ akpọneje nonẹna muẹ phia-a, ọyen emu rẹ igbevwunu. Dede nẹ avwanre hirharokuẹ egbabọse kerẹ igọmẹti vwọ dobọ rẹ iruo avwanre jẹ ji muẹkpahen avwanre na, jẹ Iseri ri Jihova soseri ro fiotọ kpahen Uvie rẹ Ọghẹnẹ kẹ ihwo rehẹ ẹgborho na eje.

⁹ Onọ ọghanghanre ọvo re che roro kpahen kẹ ọna, Diesorọ egbabọse yẹrẹ ẹvwọsuọ ro nẹ obọ rẹ Eshu cha, je sa rhe dobọ rẹ ẹyan-obaro rẹ iruo rẹ aghwoghwo rẹ Uvie na ji-i? A vwọ kpahenphiyọ onọ yena, ofori nẹ a fuẹrẹn obo re phiare vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ. Kirobo rọ hepha, iruo rẹ ayen tonphiyọ vwẹ obuko ye, yen avwanre re dia Iseri ri Jihova nonẹna ruẹ na.

10. Iruo vọ yen Jesu vwẹ oma rọyen kpahotọ kẹ, kẹ die yen ọ riẹn kpahen iruo nana?

¹⁰ Jesu rọ dia ohwo rọ Tuẹn ukoko rẹ Inenikristi na phiyọ, vwẹ oma rọyen kpahotọ vwọ kẹ iruo aghwoghwo rẹ iyẹnrẹn esiri rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ na. Ọ da ta: “Mi ji che ghwoghwo iyẹnrẹn esiri rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ na vwẹ irere efa, kidie fikirẹ ọnana yen e vwo ji vwe rhe.” (Lu 4:43) Jesu tuẹn iruo rọ riẹnre nẹ ọyen ọvo che se ru re-e phiyọ. Ọmọke krẹn tavwen o ki ghwu, ọ tare nẹ e che ghwoghwo ovuẹ rẹ Uvie na “vwẹ ẹgborho na eje.” (Mk 13:10) Mavọ yen e se vwo ruiruo nana, kẹ amono yen che ruo?

11. Iruo ọghanghanre vọ yen Jesu vwọ kẹ idibo rọyen, kẹ obicha vọ yen ayen guọnọre ayen se vwo ruiruo na?

¹¹ Jesu vwo ghwu ji vrẹn nẹ ushi nu, ọ da vwomaphia kẹ idibo rọyen je vwẹ  iruo ọghanghanre nana vwọ kẹ ayen: “Ọtiọyena, ovwan gba yanran re yono ihwo rẹ ẹgborho na eje vwọ dia idibo, ovwan bru ayen phiyame vwẹ odẹ rẹ Ọsẹ na, ọ rẹ Ọmọ na kugbe ọ rẹ ẹwẹn ọfuanfon na, ovwan yono ayen rere ayen ru erọnvwọn eje ri mi jurhi rọyen kẹ ovwan. Nighere! me vẹ ovwan herọ vwẹ ẹdẹ na eje rhirin re te okuphiyọ rẹ eyeren na.” (Mt 28:​19, 20) Eta na “me vẹ ovwan herọ” djerephia nẹ idibo na cha mrẹ obicha rọyen vwẹ iruo aghwoghwo vẹ odibo egbe na. Ayen je cha guọnọ obicha ọtiọyena, kidie Jesu tarọ phiyotọ nẹ, “ẹgborho na eje che vwo utuoma kpahen” ayen. (Mt 24:9) O ji vwo obicha ọfa rẹ idibo na je guọnọ. Tavwen Jesu ki kpo odjuvwu, ọ vuẹ idibo rọyen nẹ ẹwẹn ọfuanfon na cha vwẹ ogangan kẹ ayen vwo soseri “re te asan ro me sheri vwẹ akpọ na.”​—Iru 1:8.

12. Erhọ yen enọ eghanghanre evo re vwomaphia, kẹ, diesorọ o vwo fo a vwọ riẹn ẹkpahọnphiyọ rayen?

¹² Asaọkiephana, enọ eghanghanre evo vwomaphia: Iyinkọn ri Jesu vẹ idibo rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ nabọ muomaphiyọ iruo na? Ẹmẹko rẹ Inenikristi nana re dia eya vẹ eshare na se soseri ro fiotọ kpahen Uvie rẹ Ọghẹnẹ dede nẹ ayen hirharoku ẹvwọsuọ ọgangan? Ayen mrẹ obicha ri Jihova vẹ ọ rẹ ẹwẹn ọfuanfon na vwẹ iruo rẹ odibo egbe rayen na? Vwẹ Baibol na, ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na kpahenphiyọ enọ nana vẹ efa tiọyen. Ọyen obo re ghanre mamọ a vwọ riẹn ẹkpahọnphiyọ rẹ enọ nana. Diesorọ? Kidie Jesu veri nẹ e che ruiruo nana rẹ ọyen tonphiyọ na “rhirin re te okuphiyọ rẹ eyeren na.” Ọtiọyena, Inenikristi uyota eje yen che ruiruo nana, eriyin ji te avwanre eje ri yerẹn vwẹ oba rẹ ẹdẹ na. Fikirẹ ọtiọyena, avwanre ghene guọnọ riẹn kpahen ikuegbe rẹ obo re phiare vwẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na.

13, 14. (a) Ono yen si ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na, kẹ mavọ yen o ru mrẹ obo ro siri? (b) Die yen evunrẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na?

¹³ Ono yen si ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na? O vwo ọke vuọvo rẹ ọbe na vwo djunute edẹ rẹ ihwo ri siro-o, ẹkẹvuọvo ọtonphiyọ rẹ eta rẹ ọbe na djerephia phephẹn nẹ ohwo ro si ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na yen ji si Ikuegbe rẹ Akpeyeren ri Jesu rọhẹ Luk. (Lu 1:​1-4; Iru 1:​1, 2) Nẹ awanre rhe yen a riẹn Luk rọ dia “ọbo re vwo ẹguọnọ rọyen mamọ na” rọ je dia ogbikuegbe rọ nabọ jomaotọ guọnọ evuẹ rọyen na phiyọ ohwo ro si ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na. (Kọl 4:14) Ọ reyọ omarẹ ẹgbukpe 28 e ki si ọbe na re, kọyen vwo nẹ ọke ri Jesu vwo rhivwin kpo odjuvwu vwẹ 33 C.E re te ọke rẹ ọyinkọn Pọl vwọ hẹ uwodi vwẹ Rom vwẹ omarẹ ukpe ri 61 C.E. Kidie nẹ Luk wene ota na “ayen” vwo kpo “avwanre” vwẹ isiesi rọyen na, ko mudiaphiyọ nẹ ọ hẹ etiyin ọke rẹ erọnvwọn buebun ro si kpahen na vwọ phia. (Iru 16:​8-10; 20:5; 27:1) Aphro herọ-ọ, Luk vwọ dia ohwo rọ frẹkotọ ruẹ ehiahiẹ mamọ na, Pọl, Banabas, Filip, kugbe ihwo efa ro si kpahen je vwẹ ukẹcha kẹ vwẹ ehiahiẹ rọyen na.

¹⁴ Die yen evunrẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na? Vwẹ ọtonphiyọ rẹ Ikuegbe rẹ Akpeyeren ri Jesu ri Luk siri, ọ ta ota kpahen oborẹ Jesu ruru kugbe obo rọ  tare. Vwẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na, Luk da rha niyẹnrẹn rẹ oborẹ idibo ri Jesu ruru kugbe oborẹ ayen je ta. Ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na ta ota kpahen ihwo ri ruiruo rẹ oghẹresan ọvo wiẹn, dede nẹ e ni buebun rayen kerẹ “ihwo re yonori-i kugbe ihwo ghevweghe.” (Iru 4:13) E vwo bro krẹn, ọbe ri Baibol nana vuẹ avwanre kpahen oborẹ ukoko rẹ Inenikristi vwọ tonphiyọ vẹ obo rọ rho wan. Ọbe na vuẹ avwanre kpahen ena vẹ iruemu rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ na vwo ruiruo. (Iru 4:31; 5:42) O djisẹ oborẹ ẹwẹn ọfuanfon na wan chọn ayen uko vwo ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. (Iru 8:​29, 39, 40; 13:​1-3; 16:6; 18:​24, 25) Ọbe na djekpahen uyovwinrota ri Baibol na ro churobọ si orufon rẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ womarẹ Uvie rọyen ri Kristi de che sun, o ji djekpahen oborẹ ovuẹ rẹ Uvie na sa vwọ hẹre ro akpọeje dede nẹ a vwọsuọ gangan.​—Iru 8:12; 19:8; 28:​30, 31.

15. Erhọ yen erere evo ri che te avwanre obọ siẹrẹ a da fuẹrẹn ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na?

¹⁵ Vwọrẹ uyota, ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na cha kẹ avwanre omavwerhovwẹn je bọn esegbuyota avwanre gan siẹrẹ a da fuẹrẹn! O che te avwanre ẹwẹn mamọ siẹrẹ e de roro kpahen uduoyivwin vẹ oruru rẹ idibo ri Jesu rẹ ọke awanre. O che mu avwanre vwọ vwẹrokere esegbuyota rẹ iniọvo avwanre rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ. Ọtiọyena, ọnana cha nẹrhẹ avwanre choma re vwo ru orugba rẹ iji ra vwọ “yanran re yono ihwo . . . vwọ dia idibo” na. E ru ọbe nana ru wo se na rere ọ vwọ chọn wẹ uko vwọ nabọ fuẹrẹn ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na.

16. Erhọ yen iroro erha re sorọ re vwo ru ọbe nana?

¹⁶ Diesorọ e vwo ru ọbe nana? Iroro erha re sorọ yen, (1) ro vwo ru imuẹro rẹ avwanre vwo kpahen Jihova gan nẹ ọ womarẹ ẹwẹn ọfuanfon rọyen vwo biẹcha iruo aghwoghwo rẹ Uvie na vẹ odibo egbe na, (2) ro vwo ru oruru rẹ avwanre vwo kpahen iruo rẹ aghwoghwo na ganphiyọ womarẹ a vwọ fuẹrẹn idje rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ, kugbe (3) rọ vwọ nẹrhẹ ọghọ re vwo kẹ ukoko ri Jihova, ihwo ri muẹ usiokọ rẹ iruo rẹ aghwoghwo na vẹ e re vwẹrote ikoko na ganphiyọ.

17, 18. Mavọ yen a rhuẹrẹ ọbe nana wan, erọnvwọn vọ vwẹ ọbe nana yen je sa chọn avwanre uko vwẹ uyono ri Baibol romobọ?

¹⁷ Mavọ yen a rhuẹrẹ ọbe nana phiyọ wan? Wo che noso nẹ a ghare ọbe na kpo ẹbẹre ẹrenren, ọvuọvo rọyen djunute ẹkpo ọvuọvo vwẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na. Ọdavwẹ rẹ iyovwinreta re vwọ kpahọn na dia a vwọ fuẹrẹn owọ ọvuọvo rẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na-a, ẹkẹvuọvo ọyen re vwo yono vwo nẹ obo re phiare re si phiyọ ọbe na, ọ me je chọn avwanre uko vwọ mrẹ obo ra sa vwọ reyọ obo re yonori vwo ruiruo komobọ. Ọtonphiyọ rẹ uyovwinrota ọvuọvo vwo ọmọdjẹkoko rẹ obo re che yono vwẹ uyovwinrota na kugbe ẹkpo ri Baibol ra cha fuẹrẹn vwẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na.

¹⁸ O ji vwo erọnvwọn efa vwẹ ọbe nana re je sa chọn avwanre uko vwẹ uyono  ri Baibol romobọ. Ihoho iyoyovwin ri dje obo re vwerhen oma re phiare vwẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na cha chọn wẹ uko vwọ vwẹ ẹwẹn roro obo re phiare wo de roro kpahen ẹkpo ri Baibol na. Iyovwinreta buebun vwo ekpeti ri vwo evuẹ efa re sa chọn avwanre uko. Ekpeti evo vwo evuẹ rẹ ihwo evo ri vwo esegbuyota vwẹ Baibol na ra sa vwẹrokere. Evo nabọ djekpahen asan, obo re phiare, ẹkuruemu yẹrẹ ihwo efa re djunute vwẹ ọbe rẹ Iruo rẹ Iyinkọn Na.

19. Die yen ofori nẹ a fuẹrẹn vwẹ oma rẹ avwanre nọke ra ruọke?

¹⁹ Ọbe nana sa chọn wẹ uko vwọ nabọ fuẹrẹn oma wẹn. O toro ikpe rẹ wọ ga kerẹ oghwoghwota rẹ Uvie na re-e, ofori nẹ wọ domaji fuẹrẹn obo wọ vwọ kobaro vwẹ akpeyeren wẹn vẹ ẹro wo vwo nẹ iruo rẹ aghwoghwo na nọke ra ruọke. (2Kọ 13:5) Nọ oma wẹn: ‘Me vwẹ ẹro okpakpa vwo nẹ iruo rẹ aghwoghwo na? (1Kọ 7:​29-31) Mi ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na vẹ imuẹro kugbe oruru? (1Tẹ 1:​5, 6) Ọ da dia obo ri mi se ru, mi vwobọ vwẹ iruo rẹ aghwoghwo na vẹ iruo rẹ odibo egbe na vọnvọn?’​—Kọl 3:23.

20, 21. Diesorọ iruo ra vwọ kẹ avwanre na vwọ dia ọ rẹ okpakpa, kẹ die yen ọna che mu avwanre vwo ru?

²⁰ E jẹ a karophiyọ ọkieje nẹ a kẹ avwanre iruo rọ ma ghanre kparobọ rọ dia iruo rẹ aghwoghwo na kugbe iruo rẹ odibo egbe na. Ẹdẹ na vwọ yanran na, jẹ okpakpa rẹ iruo na rhoma ganphiyọ. Oba rẹ eyeren na siẹkẹrẹ phiyọ mamọ re. Arhọ rẹ ihwo buebun je rhe dia ẹdia re imuoshọ kirobo rọhẹ hepha enẹna dẹvo-o. A ghwa riẹn uchunu rẹ ihwo re ve arhọ ri bẹdẹ na kẹ ri ji che nyo ovuẹ na obọ vwẹ obaro na-a. (Iru 13:48) Ẹkẹvuọvo, ọyen oghwa ro te avwanre enẹna a vwọ vwẹ ukẹcha kẹ ihwo tiọyena tavwen erọnvwọn ke rhe ruabọ.​—1Ti 4:16.

²¹ Ọyen obo re ghanre enẹna a vwọ vwẹrokere udje rẹ ighwoghwota ri vwo oruru rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ ye. E jẹ eyono rẹ ọbe nana mu we vwo ghwoghwo vẹ oruru kugbe uduoyivwin vrẹ obo ri jovwo. E jẹ ọ je kpuriẹnphiyọ owenvwe wo vwo “soseri ro fiotọ kpahen Uvie rẹ Ọghẹnẹ” na ọkieje.​—Iru 28:23.