1, 2. Ewene vọ yen e ru phiyọ Zion’s Watch Tower ri January 1895, mavọ yen oma ru iniọvo na?

ỌKE rẹ oniọvo ọvo rọ vọnre vẹ oruru re se John A. Bohnet vwo rhiabọreyọ Zion’s Watch Tower ri January 1895, oma da vwerhọn mamọ fikirẹ obo rọ mrẹre. Imagazini na vwo opharo kpokpọ; o vwo uhoho rẹ uwevwin rẹ urhukpẹ, rọhẹ enu rẹ abadi rẹ ọgbogho de djuẹ, jẹ urhukpẹ na nyavwaro ruẹ ophephe na ro mu ebri na. Uyovwinrota re vwo ghwoghwo ewene kpokpọ nana re ru phiyọ imagazini na yen “Our New Dress.”

² Oma vwerhen Oniọvo Bohnet mamọ, o de si ọbe rhe Oniọvo Russell. Ọ da ta: “Omavwerhovwẹn me vwọ mrẹ Uwevwin Orhẹrẹ na rọ pha yoyovwin na, o vwo erhuvwu dẹn.” Oniọvo ọfa re se John H. Brown, de ji si kpahen opharo rẹ imagazini na: “O te vwe ẹwẹn dẹn! Ichivwo rẹ uwevwin na nabọ gan dede nẹ ọgbogho rẹ abadi na tobọ fa.” Opharo kpokpọ nana yen ewene rẹsosuọ rẹ iniọvo na mrẹre vwẹ ukpe yena, jẹ ọ dia ọyena yen koba-a. Vwẹ November, ayen da rhoma mrẹ ewene rode ọfa. Ọ vwerhoma nẹ o ji churobọ si abadi rode.

3, 4. Ebẹnbẹn vọ yen Uwevwin Orhẹrẹ ri November 15, 1895 djunute, kẹ ewene vọ yen o ghwoghwori?

³ Uyovwinrota ọvo ra teyenphia vwẹ Uwevwin Orhẹrẹ ri November 15, 1895, nẹrhẹ a mrẹ ebẹnbẹn ọvo vughe: Edavwini sansan re vwo dje ọgbogho che gbowọphiyọ ufuoma rọhẹ uvwrẹ rẹ Emọ-uyono ri Baibol na. O vwo ọke sansan rẹ iniọvo na vwọ phraphro kpahen ohwo ro che sun ukoko na. A sa vwọ chọn iniọvo na uko vwo phi oseghe nana kparobọ, Uwevwin Orhẹrẹ na da reyọ ukoko na vwo dje okuna. Ọ tarọ phephẹn nẹ ihwo re vwẹrote ukoko na se muegbe rẹ ukoko na hẹrhẹ ọke rẹ ọgbogho-o. Die yen ofori nẹ e ru?

⁴ Uwevwin Orhẹrẹ na da tanẹ ofori nẹ ohwo ro bi okuna vwo erọnvwọn re sa sẹro rẹ arhọ rẹ ihwo je vuẹ ihwo rọyen nẹ ayen muegbe vwo kpirhin emwa rẹ okuna na vwẹ ọke rẹ ọgbogho. Vwẹ idjerhe vuọvo na, o ji fo nẹ ihwo re vwẹrote  ukoko na vwo imuẹro nẹ ayen muegbe rẹ ihwo rehẹ evun rẹ ukoko na hẹrhẹ ọgbogho re sa vwomaphia. E se vwo ru ọtiọyen, Uwevwin Orhẹrẹ na de ghwoghwo ewene ọvo rọ cha yan sheri mamọ. Ọ da tanẹ vwo nẹ ọke yena yanran “a vwẹ ekpako vwo mu vwẹvunrẹ ukoko ọvuọvo” re “ ‘vwẹ ẹro te’ uchuru na ejobi.”—Iruo 20:28.

5. (a) Diesorọ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹsosuọ ra vwọ vwẹ ekpako vwo mu vwọ dia ẹyan obaro ro fo aruọke? (b) Enọ vọ yen a cha kpahenphiyọ?

⁵ Ọrhuẹrẹphiyotọ rẹsosuọ yena, ra vwọ vwẹ ekpako muẹ na, ọyen omamọ rẹ ẹyan obaro rọ bọn ukoko na gan dẹn. Ọ chọn iniọvo na uko vwọ wanvrẹ ọgbogho rẹ Ofovwin rẹ Akpọeje I. Ikpe buebun re vwọ kpahọn, ewene kpokpọ efa da chọn ihwo rẹ Ọghẹnẹ uko vwọ nabọ muegbe vwọ kẹ ẹga ri Jihova. Aroẹmrẹ ri Baibol vọ yen ta ota kpahen ẹyan obaro nana? Ewene vọ wo rhiẹromrẹ vwẹ ukoko na re? Erere vọ yen wọ mrẹ norhe?

6, 7. (a) Die yen Aizaya 60:17 mudiaphiyọ? (b) Die yen “olori” vẹ “onotu” re djunute na djephia?

⁶ Kirobo re yonori vwẹ Uyovwinrota 9, Aizaya mraro rọyen nẹ Jihova che bruba kẹ ihwo rọyen womarẹ ebuon. (Aiz. 60:22) Ẹkẹvuọvo, Jihova veri nẹ o che ru vrẹ ọtiọyen. Vwẹ aroẹmrẹ vuọvo na, ọ da ta: “Vwẹ ẹdia rẹ odje ke me kẹ wẹ oro, vwẹ ẹdia rẹ utehru ke me kẹ wẹn idọnọ; vwẹ ẹdia rẹ urhe, odje, vwẹ ẹdia rẹ oragha, utehru. Ki Mi ru olori rẹ ovwan ufuoma onotu rẹ ovwan kẹ ọvwata.” (Aiz. 60:17) Die yen aroẹmrẹ yena mudiaphiyọ? Mavọ yen o vwo shekpahen avwanre nonẹna?

⁷ Aroẹmrẹ rẹ Aizaya na tare nẹ a cha vwẹ orọnvwọn ọvo vwo wene ọfa. Noso nẹ ọ dia a reyọ obo ri yovwirin vwo wene ọ ro miovwiri-in, ẹkẹvuọvo a vwẹ obo ri me yovwin vwo wene obo ri yovwirin jovwo. A vwọ vwẹ oro wene odje na ọyena ghini ẹyan obaro dẹn, ọtiọyen ọ je pha vwọ kẹ erọnvwọn efa re djunute vwẹ ẹkpo ri Baibol na. Jihova reyọ eta rẹ udje nana vwo djephia nẹ ẹdia rẹ ihwo rọyen che yovwinphiyọ. Oka rẹ ẹyan obaro vọ yen aroẹmrẹ nana rionbọra? Re vwo djunute “olori” vẹ “onotu” na, Jihova ghwe djephia nẹ ẹyan obaro cha vwomaphia ememerha vwẹ idjerhe rọ vwọ vwẹrote ihwo rọyen, ro ji vwo koko ayen.

8. (a) Ono yehẹ obuko rẹ ẹyan obaro rẹ aroẹmrẹ Aizaya na? (b) Mavọ yen avwanre vwọ mrẹ erere nẹ ẹyan obaro nana? (Ji ni ekpeti na “ Ọ Vwomakpotọ Rhiabọreyọ Ọkpọvi.”)

⁸ Ono yehẹ obuko rẹ ẹyan obaro rẹ ukoko na? Jihova da ta: “Ke me kẹ wẹ oro, . . . me kẹ wẹn idọnọ; . . . Mi ru olori rẹ ovwan ufuoma.” Vwọrẹ uyota, Jihova yen nẹrhẹ ukoko na yan obaro ọ dia ohworakpọ-ọ. Rhanvwẹ ọke ra vwọ vwẹ Jesu vwo mu Ovie, yen Jihova vwo ru ẹyan obaro nana womarẹ Ọmọ rọyen. Mavọ yen avwanre vwọ mrẹ erere vwo nẹ ewene nana? Ẹkpo ri Baibol na je tanẹ ẹyan obaro nana cha ghwa “ufuoma” vẹ “ọvwata” rhe. Avwanre de rhiabọreyọ odjekẹ rẹ Ọghẹnẹ ji ru ewene, ufuoma kọ cha dia uvwre rẹ  avwanre, ẹguọnọ rẹ ọvwata ko mu avwanre vwọ ga Jihova, ohwo rẹ ọyinkọn Pọl seri nẹ “Ọghẹnẹ rẹ ufuoma.”—Fil. 4:9.

9. Die yen ichivwo rẹ ọrhuẹrẹphiyotọ vẹ oyerinkugbe rẹ ukoko na, kẹ diesorọ?

⁹ Ọyinkọn Pọl de ji si kpahen Jihova: “Ọghẹnẹ dia Ọghẹnẹ rẹ ozighi-i ẹkẹvuọvo ọ rẹ ufuoma.” (1 Kọr. 14:33) Noso nẹ ọ dia Pọl reyọ ozighi vwọ fẹnẹ uruemu re vwo nene ọrhuẹrẹphiyotọ-ọ, ẹkẹvuọvo ọ reyerọ vwọ fẹnẹ ufuoma. Diesorọ? Roro kpahen ota nana: Ọ dia e de ghwe nene ọrhuẹrẹphiyotọ ke vwo ufuoma-a. Kerẹ udje, ẹko rẹ isodje sa nabọ yan nene ọrhuẹrẹphiyotọ vwẹ ọke rẹ ofovwin, ẹkẹvuọvọ ofovwin yen che nẹ obuko rọyen rhe, ọ dia ufuoma-a. Kerẹ Inenikristi, e jẹ a karophiyọ ẹkpo nana: Ọrhuẹrẹphiyotọ ro vwo ichivwo rẹ ufuoma-a, che se mudia-a. Vwọ fẹnẹ ọyena, ufuoma rẹ Ọghẹnẹ vwẹ ukẹcha kẹ avwanre vwo ru erọnvwọn nene ọrhuẹrẹphiyotọ ọkieje. Ọtiọyena, oma vwerhen avwanre nẹ “Ọghẹnẹ rẹ ufuoma” na yen suẹn ukoko na, ọyen ji ruo fuan! (Rom 15:33) Ufuoma ro nẹ obọ rẹ Ọghẹnẹ rhe yen esiri rẹ omamọ ọrhuẹrẹphiyotọ vẹ uvi rẹ oyerinkugbe ra riavwerhen rọyen vwẹ ikoko na eje rehẹ akpọ na.—Une 29:11.

10. (a) Ewene vọ yen vwomaphia vwẹ ukoko na vwẹ ọke rẹsosuọ? (Ni ekpeti na “ E Ru Omamọ Ewene Phiyọ Ẹroevwote rẹ Ukoko Na.”) (b) Enọ vọ yen a cha fuẹrẹn?

¹⁰ Ekpeti na “ E Ru Omamọ Ewene Phiyọ Ẹroevwote rẹ Ukoko Na” djekpahen erere vẹ ewene re vwomaphia vwẹ ukoko na vwẹ ọke rẹsosuọ. Ẹkẹvuọvo, idjerhe vọ yen Jihova vwọ reyọ Ovie rẹ avwanre vwọ vwẹ ‘oro wene odje’ o krinọ na-a? Mavọ yen ewene ri shekpahen ihwo re vwo mu vwẹ ukoko na vwọ ghwa ufuoma vẹ oyerinkugbe rhe ukoko na vwẹ akpọeje? Mavọ yen ewene nana vwọ chọn wẹ uko vwọ ga “Ọghẹnẹ rẹ ufuoma” ọkieje?

11. (a)Ewene vọ yen vwomaphia fikirẹ ehiahiẹ ri Baibol na? (b) Orhiẹn vọ yen iniọvo rehẹ ẹko rọvwẹrote na bruru?

¹¹ Vwo nẹ 1964 fiẹ 1971, ẹko rọvwẹrote na de ru ehiahiẹ kpahen ẹdia sansan vwẹ Baibol na, ji te ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ukoko rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ nene vwẹ ọke yena. * A da rhe mrẹvughe nẹ ẹko rẹ ekpako yen vwẹrote ukoko ọvuọvo vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ, ukperẹ ọkpako ọvuọvo yẹrẹ oniruo ọvuọvo. (Se Filipae 1:1; 1 Timoti 4:14.) Ẹko rọvwẹrote na vwọ nabọ vwo ẹruọ rẹ ẹdia nana nu, ayen da rhe mrẹvughe nẹ Ovie rayen, Jesu, yen chọn ayen uko vwo ru ewene iyoyovwin nana ri shekpahen ukoko rẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ; iniọvo rehẹ ẹko rọvwẹrote na muegbe ayen vwo nene odjekẹ rẹ Ovie na. Ayen de brokpakpa ru ewene nana rere ayen se vwo nene ọrhuẹrẹphiyotọ ri Baibol na ro shekpahen obo ra vwẹ ekpako vwo muẹ. Erhọ yen ewene evo re ruru vwẹ ọtonphiyọ rẹ ikpe re kpahen 1970?

12. (a) Ewene vọ yen e ruru kpahen ẹko rọvwẹrote na? (b) Djisẹ rẹ oborẹ Ẹko Rọvwẹrote na hepha nonẹna. (Ni ekpeti na “ Oborẹ Ẹko Rọvwẹrote na Vwọ Vwẹrote Ọdavwẹ rẹ Uvie Na aruẹbe 130.”)

¹² Ewene rẹsosuọ shekpahen ẹko rọvwẹrote na. Tavwen a ke mrẹ ọke yena, iniọvo ighwrẹn usun rẹ ihwo ra jẹreyọ  na yen evunrẹ ẹko rọvwẹrote na, eyen vwẹrote iruo rẹ Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania. Ẹkẹvuọvo, vwẹ 1971, iniọvo rehẹ ẹko rọvwẹrote na de rhi te 11, jẹ iniọvo nana dia usun iniọvo re vwẹrote Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania na-a. Iniọvo rehẹ ẹko rọvwẹrote na niro nẹ ayen rho nẹ ohwohwo-o, kọyensorọ kukpe kukpe yen ayen vwo wene ẹdia rẹ ochidiagbara na vwẹ uvwre rẹ omoma rayen, vwo nene ibiwe rọ tuẹn odẹ rayen phiyọ.

13. (a) Ọrhuẹrẹphiyotọ vọ yen herọ vwẹ ẹkpukpe 40 re? (b) Die yen Ẹko Rọvwẹrote na ruru vwẹ 1972?

¹³ Ewene rọ vwọ kpahọn djobọte ikoko na eje. Vwẹ idjerhe vọ? Vwo nẹ 1932 fiẹ 1972, oniọvo ọvo yen vwẹrote owian rẹ ukoko na. Tavwen a ke mrẹ ukpe rẹ 1936, e se oniọvo re vwo mu na oniruo rẹ ẹga (service director). Ọke vwọ yanran na, e de wene odẹ nana kpo odibo rẹ ukoko, ukuotọ rọyen e de wene kpo oniruo rẹ ukoko. Iniọvo re vwo mu na nabọ vwẹrote uchuru ra vwọ kẹ ayen na. Oniruo rẹ ukoko na ọvo yen brorhiẹn kẹ ukoko na, ọ nọ idibo efa rehẹ ukoko na-a. Ẹkẹvuọvo, vwẹ 1972, Ẹko Rọvwẹrote na de muegbe hẹrhẹ ewene ọvo ra nabọ jokaphiyọ vwẹ ikuegbe rẹ ukoko na. Die yen ewene nana churobọ si?

14. (a) Ọrhuẹrẹphiyotọ kpokpọ vọ yen tonphiyọ vwẹ October 1, 1972? (b) Idjerhe vọ yen ọrọvwẹrote iruo rẹ ekpako na vwọ vwẹ uchebro rọhẹ Filipae 2:3 vwo ruiruo?

¹⁴ Ukperẹ oniọvo ọvo kọyen ga kerẹ oniruo vwẹ ukoko  ọvuọvo, asaọkiephana ka je vwẹ iniọvo efa re yan mu uwan ri Baibol na vwo muẹ kerẹ ekpako ukoko. Ayen eje ki kuomakugbe ga kerẹ ekpako vwẹ ukoko ọvuọvo. Ọrhuẹrẹphiyotọ kpokpọ nana tonphiyọ vwẹ October 1, 1972. Nonẹna, ọrọvwẹrote iruo rẹ ekpako na ni oma rọyen rhuarho vwọ vrẹ ekpako ri chekọ-ọ, ukperẹ ọtiọyen o ni oma rọyen kerẹ “ohwo rọ ma havwe.” (Luk 9:48) Iniọvo nana re vwomakpotọ na ghini ebruphiyọ vwọ kẹ iniọvo rehẹ akpọeje na!—Fil. 2:3.

15. (a) Erhuvwu vọ yen a mrẹre fikirẹ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ukoko ọvuọvo vwo vwo ẹko rẹ ekpako na? (b) Die yen djerephia nẹ Ovie rẹ avwanre vwo aghwanre?

¹⁵ Ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ekpako na eje vwọ ghare ewian rẹ ukoko na ghini omamọ rẹ ẹyan obaro dẹn. E jẹ a fuẹrẹn erere erha nana: Ọrẹsosuọ, ọrhuẹrẹphiyotọ nana chọn ekpako na uko vwọ mrẹ nẹ Jesu yen Ọgbuyovwin rẹ ukoko na, otoro oborẹ iruo rayen ghanre te-e. (Ẹfe. 5:23) Ọrivẹ, kirobo rẹ Isẹ 11:14 tare, “asan rẹ evwiroro vẹ ibruche epha ihwo rọye she-e.” Ekpako na de kuomakuẹgbe jiroro kpahen erọnvwọn ri shekpahen ukoko na, ayen da je kerhọ kẹ iroroẹjẹ rẹ ohwohwo, ọ chọn ayen uko vwo brorhiẹn vwo nene odjekẹ ri Baibol na. (Isẹ 27:17) Jihova ku ebruba kuẹ orhiẹn tiọyena, ọnana ghwa erhuvwu cha. Ọrerha, fikirẹ  iniọvo buebun re ga kerẹ ekpako asaọkiephana, ọ nẹrhẹ a sa mrẹ ihwo sansan re vwẹrote iniọvo rehẹ ikoko na. (Aiz. 60:3-5) Roro kpahen uche ikoko rehẹ akpọneje, vwẹ 1971 ikoko re vrẹ 27,000 yen herọ, ẹkẹvuọvo vwẹ 2013 ikoko na de bun vrẹ 113,000! Vwọrẹ uyota, Ovie rẹ avwanre ro vwo aghwanre na reyọ isuigodẹ vwo muẹ re vwẹrote idibo rọyen vwẹ ọke ro fori.—Maika 5:5.

16. (a) Owian vọ yen ekpako na vwori? (b) Ẹro vọ yen Emọ-uyono ri Baibol na vwo kpahen uchebro ri Jesu nana: “Ghẹrẹ imigegede mẹ”?

¹⁶ Rhanvwẹ ọke rẹ Emọ-uyono ri Baibol na, ọyen ekpako na vwọ riẹn nẹ ayen vwo owian rẹ ayen vwọ chọn iniọvo na uko rere ayen sa vwọ ga Ọghẹnẹ. (Se Galesha 6:10.) Vwẹ 1908, uyovwinrota ọvo vwẹ Uwevwin Orhẹrẹ na da ta ota kpahen uchebro ri Jesu nana: “Ghẹrẹ imigegede mẹ.” (Jọn 21:15-17) Uwevwin Orhẹrẹ na da je vuẹ ekpako: “Ofori nẹ iji rẹ Onini na, ra vwọ vwẹrote uchuru na dia emu rẹsosuọ vwẹ ubiudu avwanre, kọyensorọ avwanre vwo ni uphẹn ra vwọ ghẹrẹ ji vwẹrote idibo rẹ Ọrovwori na ghanghanre.” Vwẹ 1925, Uwevwin Orhẹrẹ na da rhoma karunumu ọgharovwẹ ra vwọ ga kerẹ isun ọke rọ vwọ karophiyọ ekpako na: “Ọghẹnẹ yen vwo ishọshi rọyen, . . . ọ cha vwẹ ayen vwo guẹdjọ kpahen oborẹ ayen vwẹ uphẹn rẹ ayen na vwọ ga iniọvo rayen wan.”

17. Mavọ yen ukoko ri Jihova vwọ chọn ekpako na uko vwọ dia omamọ rẹ isuigodẹ?

¹⁷ Mavọ yen ukoko ri Jihova vwọ chọn ekpako na uko vwo wene ena ra vwọ vwẹrote iniọvo na vwo nẹ ‘utehru kpo idọnọ’? Womarẹ rẹ uyono. Vwẹ 1959, e de ru Isikuru rẹ Ekpako vẹ Idibo Owian rẹsosuọ. A fuẹrẹn uyovwinrota nana vwẹ iklasi na, “E Vwo Dje Ọdavwẹ Phia Vwọ kẹ Ohwo Ọvuọvo.” A vwẹ uchebro kẹ iniọvo na nẹ “ayen kọn bru  ighwoghwota na ra vwẹ uwevwin rayen.” A vwẹ idjerhe sansan vwọphia kpahen oborẹ ekpako na se vwo ru ọtiọyen. Vwẹ 1966, a da rhoma ton Isikuru rẹ Ekpako vẹ Idibo Owian na phiyọ, jẹ ọnana ọ re ru ewene phiyọ. E djekpahen uyovwinrota nana “Ọghanrovwẹ rẹ Iruo rẹ Ẹroevwote rẹ Iniọvo Na.” Ọrhọ yen ẹkpo rọ ma ghanre vwẹ ota yena? Ofori nẹ ihwo re vwo mu vwẹ ukoko na “dje ẹguọnọ kẹ igodẹ rẹ Ọghẹnẹ, jẹ o ji fo nẹ ayen vwẹrote orua rayen ji vwobọ vwẹ iruo aghwoghwo na vọnvọn.” Vwẹ ikpe evo rhire na, e ru isikuru efa vwọ kẹ ekpako. Erere vọ yen a mrẹre fikirẹ uyono rẹ ukoko ri Jihova vwọphia na? Nonẹna, avwanre vwo iniọvo eshare buebun re ga kerẹ ekpako vwẹ ikoko sansan.

18. (a) Oghwa rode vọ yen ekpako na vwori? (b) Diesorọ Jihova vẹ Jesu vwo vwo ẹguọnọ rẹ ekpako re wian gangan na?

¹⁸ Jihova yen reyọ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ekpako na vwo mu womarẹ Ovie rẹ avwanre, Jesu, rere ayen se vwo mu oghwa rode vwevunrẹ ukoko na. Ọyen oghwa vọ? Ọyen ẹroevwote rẹ igodẹ rẹ Ọghẹnẹ vwẹ ẹdẹ ebrabra nana. (Ẹfe. 4:11, 12; 2 Tim. 3:1) Jihova vẹ Jesu vwo ẹguọnọ rẹ ekpako re wian gangan kidie iniọvo nana ruẹ nene uchebro ri Baibol nana: “Ghẹrẹ uchuru rẹ Ọghẹnẹ ra vwọ kẹ wẹ yọnre na, . . . nẹ udu rhe . . . , vẹ evun phẹnphẹn . . . , dia oniru kẹ uchuru na.” (1 Pita 5:2, 3) E jẹ a fuẹrẹn idjerhe ivẹ usun rẹ idjerhe sansan rẹ ekpako na vwọ dia oniru vwọ kẹ igodẹ na ri toroba ufuoma vẹ aghọghọ rọhẹ ukoko na.

19. Ẹro vọ yen avwanre vwo nẹ ekpako na ri nene avwanre wian kuẹgbe vwẹ iruo aghwoghwo na?

¹⁹ Ọrẹsosuọ, ekpako na nene iniọvo rehẹ ukoko na wian kuẹgbe. Ogbikuegbe Luk da ta eta nana kpahen Jesu: “Kọ yan wan irere vẹ eko na, ro ghwoghwo jo gbe iyẹnrẹ esiri rẹ  uvie rẹ Ọghẹnẹ. Ye ihwivẹ na vẹ ọye usun.” (Luk 8:1) Kirobo rẹ Jesu nene idibo rọyen wian kugbe vwẹ iruo aghwoghwo na, ọtiọyen ekpako na ji nene iniọvo na wian kuẹgbe vwẹ iruo aghwoghwo na. Ayen riẹnre nẹ siẹrẹ ayen de ru ọtiọyen, jẹ ayen toroba ẹyan obaro rẹ ukoko na. Ẹro vọ yen iniọvo na vwo nẹ ekpako nana? Oniọvo aye re se Jeannine, rọ jomate ẹgbukpe 90 re, da ta: “Mi de nene ọkpako wian kuẹgbe vwẹ iruo aghwoghwo na, ọ kẹ vwẹ uphẹn mi vwo nene ta ota kuẹgbe, ke me je nabọ riẹn ọkpako na.” Oniọvo Steven rọhẹ omarẹ ẹgbukpe 35 da ta: “Me vẹ ọkpako da hẹ iruo aghwoghwo na, mi no nẹ ọ guọnọ vwẹ ukẹcha kẹ vwẹ. Ukẹcha nana kẹ vwẹ aghọghọ dẹn.”

20, 21. Idjerhe vọ yen ekpako na sa vwọ vwẹrokere udje rẹ osuigodẹ rọhẹ itẹ ri Jesu na? Djudje rọyen. (Ji ni ekpeti na “ Oyan rẹ Kudughwrẹn Kudughwrẹn Ghwa Erere Rhe.”)

²⁰ Ọrivẹ, ukoko ri Jihova yono ekpako kpahen oborẹ ayen se vwo dje erorokẹ vwọ kẹ ihwo ri bo ghwru nẹ ukoko na. (Hib. 12:12) Diesorọ o vwo fo nẹ ekpako na vwẹ ukẹcha kẹ ihwo nana, kẹ mavọ yen ayen che ruo wan? Itẹ ri Jesu kperi kpahen osuigodẹ ọvo vẹ ogodẹ ro ghwruru kpahenphiyọ onọ na. (Se Luk 15:4-7.) Ọke rẹ osuigodẹ na vwọ riẹn nẹ ogodẹ ọvo ghwruru, ọ da yanran ra guọnọ kerẹsiẹ a da mrẹ nẹ ọyen ọvo yen o vwori. Idjerhe vọ yen ekpako na vwọ vwẹrokerẹ udje rẹ osuigodẹ yena nonẹna? Kirobo rẹ ogodẹ ro ghwruru na ghanre kẹ osuigodẹ na, ọtiọyen ihwo ri bo ghwru nẹ ukoko na je dia ghanghanre vwọ kẹ ekpako na. Ayen nẹ ihwo tiọyena kerẹ igodẹ ri ghwruru, re sa rhoma rhivwin rhe. Vwọba, kirobo rẹ osuigodẹ na yanran “ra guọnọ ọvo ro ghwruru na, bẹsiẹ rọ vwọ mrẹ,” ọtiọyen ekpako na brokpakpa vwọ guọnọ ihwo re vwiẹre, kẹ ayen je vwẹ ukẹcha kẹ ayen.

²¹ Die yen osuigodẹ na ruru ọke rọ vwọ mrẹ ogodẹ ro ghwruru na? Ọ da nabọ “muo kpahe akoko,” o de muo rhivwin bru i ri chekọ. Ọtiọyen ọ je hepha, eta rẹ erorokẹ rẹ ọkpako je sa vwẹ ukẹcha kẹ ohwo rọ vwiẹre vwo vrẹn, ọ me nẹrhẹ o rhivwin rhe ukoko na. Ọnana yen obo re phia kẹ oniọvo Victor vwẹ Africa, rọ dobọ rẹ ẹga ri Jihova ji. Ọ da ta: “Mi vrẹn nẹ ukoko na omarẹ ẹgbukpe ẹrenren, dede na, ekpako na je nokpẹn mẹ kọke kọke.” Die yen me te ẹwẹn rọyen? Ọ da ta: “Ẹdẹ ọvo, ọkpako ọvo re se John, rẹ mẹ vẹ ọyen gbe kpo Isikuru rẹ Ekobaro de dje ifoto rẹ me vẹ ọyen roro vwẹ isikuru na vwọ kẹ vwẹ. Ọnana da nẹrhẹ me karophiyọ aghọghọ ro rhe vwe ọke me vwọ ga Jihova.” Ọmọke krẹn John vwọ kọn bru Victor ra nu, Victor de rhivwin rhe ukoko na. Nonẹna, ọ rhoma ga kerẹ ọkobaro re. Vwọrẹ uyota, ekpako ri vwo ẹguọnọ ghini toroba aghọghọ rẹ avwanre mamọ.—2 Kọr. 1:24. *

22. Mavọ yen ọvwata vẹ ufuoma vwọ bọn oyerinkugbe rẹ ukoko na gan? (Ji ni ekpeti na “ O Gbe Avwanre Unu Mamọ.”)

²² Kirobo ra tare jovwo, Jihova mraro rọyen nẹ ọvwata vẹ ufuoma cha dia gbidiki vwẹ uvwre rẹ ihwo rọyen. (Aiz. 60:17) Iruemu ivẹ nana bọn oyerinkugbe rẹ ikoko na gan. Vwẹ idjerhe vọ? Vwọ kpahen ẹdia rẹ ọvwata, “Ọghẹnẹ avwanre na Ọrovwohwo ọvuọvo.” (Urhi 6:4) Irhi rọyen fẹnẹre vwo nẹ ukoko ọvo vwo kpo ọfa-a. Irhi rọyen ọvuọvo, ayen eje ọvuọvo vwẹ ikoko “rẹ ihwo efuanfon na.” (1 Kọr. 14:33) Kọyensorọ, siẹrẹ ukoko de nene irhi rẹ Ọghẹnẹ, ukoko yena kọ cha mrẹ ebruphiyọ. Vwọ kpahen ufuoma, Ovie rẹ avwanre guọnọre nẹ avwanre riavwerhen rẹ ufuoma vwẹ ukoko na, je dia “ihwo rẹ ufuoma.” (Mat. 5:9) Ọyena cha nẹrhẹ “avwanre nene idjerhe rẹ ufuoma.” E jẹ e brokpakpa rhuẹrẹ ẹghwọ phiyọ. (Rom 14:19) Vwẹ idjerhe nana, kẹ avwanre se toroba ufuoma vẹ oyerinkugbe rẹ ukoko na.—Aiz. 60:18.

23. Die yen avwanre riavwerhen rọyen nonẹna?

²³ Uwevwin Orhẹrẹ ri November 1895, ke ghwoghwo ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ekpako na, re dia iniọvo ri tedje ri ji vwo owenvwe. Ọyen die? Ayen da nẹrhovwo ji vwo ẹwẹn nẹ ọrhuẹrẹphiyotọ kpokpọ nana cha vwẹ ukẹcha kẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ vwọ “fobọ vwo oyerinkugbe rẹ esegbuyota na.”Vwẹ ikpe nana eje na, oma vwerhen avwanre nẹ Jihova womarẹ Ovie avwanre vwo ru ewene phiyọ idjerhe rọ vwọ vwẹrote ukoko na, ọnana bọn oyerinkugbe rẹ avwanre gan dẹn. (Une 99:4) Nonẹna, ọnana nẹrhẹ ihwo ri Jihova eje ghọghọ rẹ avwanre vwọ yan vwẹ ẹwẹn “ọvuọvo,” jẹ “owọ ọvuọvo,” e mi ji “ku evun gbe ọvo” vwọ ga “Ọghẹnẹ rẹ ufuoma” na.—2 Kọr. 12:18; se Zẹfanaya 3:9.